Blagdan sv. Vinka Paulskog proslavljen je u kapeli samostana sv. Vinka sestara Milosrdnica u Zadru u četvrtak 27. rujna svečanim misnim slavljem koje je predvodio zadarski nadbiskup Želimir Puljić.U zahvalnosti Bogu za veliki dar tog sveca kojeg je nazvao nositeljem velike karizme ljubavi i za razgranatu Vinkovsku obitelj u domovini i svijetu, nadbiskup je rekao da je sv. Vinko uzorni primjer kršćanske ljubavi i služenja siromasima. Pitanja na posljednjem sudu, kad je Gospodin bio gladan, žedan, stranac, bolestan ili u tamnici, pokazuju da se naš odnos prema Bogu mjeri odnosom prema čovjeku, i to najmanjem. „Sveti Vinko nije birao posebne društvene slojeve ljudi, nego konkretnog čovjeka u potrebi. On je siromahe nazivao našim blagom i kapitalom. Gdje je siromah brat i prijatelj, tamo je slika Isusa Krista. Zato je bl. Ivan Pavao II. nazivao tog osobitog sveca divom kršćanske ljubavi, a njegov život uspoređivao s otvorenim evanđeljem“ rekao je mons. Puljić. Vinkova teologija opisana je u rečenici: Ljubav Božja očituje se u čovjeku. „Svoja mistična nadahnuća usmjeravao je na svestranu djelotvornost. On je činio ono što i Isus kad je u susretu s gluhonijemima, s grešnicima, slijepima i uzetima očitovao znakove spasonosne dobrote. Dobrota je evanđelje Kraljevstva Božjeg. Ona nas uči kako se brinuti o drugima i pomagati im bez interesa i kamata; kako se žrtvovati u duhu Isusove zapovijedi: Ljubite jedni druge, kao što sam ja vas ljubio“ rekao je mons. Puljić. Nažalost, u svijetu vlada Darwinova logika preživljavanja najjačih, pa je nadbiskup upitao kako stvarati civilizaciju dobrote i ljubavi među ljudima koji poznaju samo zakone uspješnosti i brzine, a ne razumiju i ne prihvaćaju žrtvu, samozataju, finoću, poniznost i dobrotu. To se ne uklapa u svjetsku logiku uspjeha koja se zasniva na snazi ortaštva i osvajanju. „Nasuprot takvim stavovima, sv. Vinko nudi kršćanske vrijednosti služenja i bratske ljubavi. Veliki učitelji duhovnosti i reformatori redovničkog života imali su uvijek oštro oko za suvremeno stanje i osjetljivu i milosrdnu dušu za konkretne ljude. Poput Isusa koji je prošao zemljom čineći dobro. Milosrđe stvara civilizaciju ljubavi. A uobličeno je u tjelesnim i duhovnim djelima milosrđa: gladnog nahraniti, žednog napojiti, siromaha odjenuti, putnika primiti, bolesna i utamničenika pohoditi, zarobljenike i prognanike pomagati te mrtve pokopati. Uz ta tjelesna djela milosrđa tu su i duhovna: savjetovati, poučiti, grešnika ukoriti, utješiti, oprostiti, nepravdu strpljivo podnositi, za žive i mrtve Bogu se moliti. To je prepoznatljivi brevijar naših dužnosti prema bližnjemu. Valja to ne samo napamet učiti, nego i u životu provoditi“ rekao je nadbiskup, istaknuvši da se dobro prisjetiti tog brevijara uz blagdan sveca koji ih je doista u svom životu utjelovio. „Sveti Vinko je postao simbolom milosrdnog Samarijanca svog vremena. Njegov govor je neposredan i jasan: Služiti znači kraljevati. Ljubav je u tome domišljata i ustrajna. To je pokazao taj veliki svetac aktivnog i apostolskog života koji je utemeljio brojne ustanove i karitativna udruženja. U praksi je pokazao kako služiti čovjeku u njegovim tjelesnim i duhovnim potrebama i time i druge pozvao da čine tako“ zaključio je mons. Puljić, čestitavši milosrdnicama blagdan i zahvalivši im na svemu što čine u odjelotvorenju Vinkove karizme.
Ines Grbić