Zadarski nadbiskup Želimir Puljić pohodio je u četvrtak 3. svibnja Državni arhiv u Zadru i susreo novoizabranog ravnatelja Antu Gverića koji ga je upoznao s radom i planovima Arhiva koji čuva 373 fonda i zbirke arhivskog gradiva. Najstariji dokumenti potječu iz 10. st., a gradivo je sustavno sačuvano za razdoblje od 14. do 20. st. Vanjska služba Arhiva nadzire 450 pismohrana. Želja je ravnatelja otvoriti tu ustanovu javnosti, predstaviti i educirati javnost o njenom značaju i veličini te uložiti napore u poboljšanju uvjeta smještaja građe. Nadbiskup i ravnatelj su razgovarali o učinkovitom korištenju arhivske građe od strane istraživača i ljudi koje zanima bilo koja tema. Gradivo treba biti u stanju spremnosti za upotrebu. Uz digitalizaciju gradiva, pri kraju je petogodišnji projekt kompletnog opisa svega što se nalazi u arhivu, kojem je pridodan i crkveni arhiv zadarske nadbiskupije. Od 1500 stranica tog materijala, nadbiskupijski arhiv ima 100 stranica. Samo je u Zagrebu i Zadru crkveni arhiv priključen državnom arhivu. Nadbiskup je upoznat s izradom sadržaja i popisa fondova s namjerom da se sljedeće godine to izdanje tiska. To je neiscrpno polje rada, rekao je mons. Puljić i čestitao na tom projektu izrade svakog pojedinog fonda. Obavijesno pomagalo je opis pojedinog fonda po čemu će se vidjeti cijela struktura fonda. Uz arhivistički postav, važno je što bolje fizički sačuvati i zaštititi gradivo te je ravnatelj istaknuo potrebu popisa najugroženijeg gradiva, stavljanja nadbiskupijskog arhiva u primjerenu ambalažu, spremanje u kutije, da gradivo ne propada izvan kutije. Treba početi uređivati i trezor, Gverić je istaknuo želju da restauratori svaku pergamenu stave u košuljicu. U Državnom arhivu je više od 2200 matica iz velikog dijela Dalmacije i Zadra koji je nekad bio centar pokrajine. U zadarskom arhivu je najstarija matica od iza Tridentskog koncila, odkad postoji obveza vođenja matica, uz popratni opis. Istaknuto je da su oduzete mnoge matice i kronike u Drugom svjetskom ratu. Postoje teškoće u održavanju te 170 godina stare zgrade, nekadašnje austrijske vojarne. U Hrvatskoj je samo jedna zgrada namjenski građena za državni arhiv. Ravnatelj je istaknuo važnost suradnje između arhiva i znanstvene knjižnice. Mons. Puljić je potaknuo ravnatelja Gverića da se za područje zadarske nadbiskupije popišu svi mučenici. Istaknuo je potrebu da se nađu žrtve i popišu stradali. „Važno je utvrditi tko je i gdje poginuo, svaki poginuli i stradali. Ne popisati samo svećenike, redovništvo, nego sve žrtve. Dvadeset godina smo u slobodi, a nije se ništa učinilo. Državni ured je bio naišao na probleme jer su ljudi živi. Na prijelazu 1991. g. nestali su mnogi dokumenti, da se određeni ljudi osiguraju“ rekao je mons. Puljić. Istaknuo je da će Vijeće HBK za kulturu organizirati simpozij o potrebi prepoznavanja i ujednačavanja arhivske građe. Temelje zadarskog Državnog arhiva postavio je 1624. g. generalni providur Francesco Molin Godine osnivanjem Arhiva generalnog providura. To je jezgra sadašnje ustanove koja kao Državni arhiv u Zadru samostalno djeluje od 1928. g., čija se teritorijalna nadležnost proteže na područje Zadarske, Šibensko-kninske i Ličko-senjske županije, a u njegovu je sastavu i Sabirni arhivski centar u Šibeniku.
Ines Grbić