Zašto je lakše na vrijeme izgraditi most ili neboder, nego s petero djece na vrijeme stići na misu; mora li ‘ženska škola’ biti promašena investicija – neka su od pitanja u sklopu teme ‘Uloga žene majke u obitelji i Crkvi’ na svećeničkoj rekolekciji u srijedu 30. studenog u sjemeništu Zmajević u Zadru o čemu je stručno i primjerima iz prakse govorio bračni par Zrinka i Zlatko Gregov. Kako posvijestiti novu ulogu žene-majke u postmodernoj obitelji (trećoj generaciji zaposlenih žena) te kako Crkva kroz obiteljski pastoral može pomoći ženi i mužu da ostvare svoje uloge supruge-majke-domaćice-odgajateljice i muža-oca-hranitelja-branitelja? Zrinka Gregov, predsjednica udruge Bona (Bračni i obiteljski nauk) pojasnila je promjene uloge svih članova obitelji i očekivanja od žene majke u četiri razdoblja: kad žena nije bila zaspolena izvan kuće, kad se zaposlila prva, druga pa treća generacija. Gregov je upozorila na velika očekivanja svih subjekata društva od žene: države, Crkve, obitelji, muža, upozorivši pritom da je država smanjila zaposlenim muškarcima iznos plaće jer računa na manje plaćenu žensku radnu snagu. „Na poslu žena ne može napredovati, nije stvorila karijeru a radi više od kolega; plaćena je manje za isti posao koji obavlja i muškarac. Žena prima između 11 i 30 % manju plaću od muškarca. Uz 40-satni radni tjedan u poduzeću, žena odradi još i 30 sati kući. Radni tjedan žene je 70 sati. No žena dobije 30 % manje primanja, a radi 90 % više. No ne usudi se ići u prijevremenu mirovinu jer obitelji su u kreditu“ upozorila je Gregov, dodavši da žene u održavanju kućanstva traže pomoć kućne pomoćnice, koja pak nije odgovarajuće plaćena; u konačnici se dobije nemotivirana pomoćnica pa se doživljava kao sluškinja, a žena glumi gospođu. „U Austriji su ponudili rješenje, da žene rade pola radnog vremena. Postoje službe koje ženu nakon poroda pripremaju za ponovni ulazak na tržište rada. Boraveći u obitelji stekla je osjećaj za usluge i rad sa strankama, pa se time ženu ohrabruje da to nije izgubljeno vrijeme“ rekla je Gregov, naglasivši da ženu koja ima fleksibilno radno vrijeme treba podržati muž i nadomjestiti prihode, jer i suprug očekuje od žene pomoć u vraćanju kredita. „Trend je obitelji s jednim djetetom, a sad taj jedinac brine o roditeljima oboje supružnika – dijete jedinac brine o četvero staraca. Pa nisu samo djeca u vrtiću, nego i stari u domu. To se više ne može platiti. Teškoća položaja žene između svijeta rada i obitelji dosegla je vrhunac“ upozorila je Gregov, poželjevši da se žene ne osuđuje i ne potiče kod njih grižnja savjesti velikim očekivanjima, jer misli da tako mora. „Od žene se očekuje da istovremeno bude: pouzdana, stručna, odgovorna za svoju obitelj, ali i menadžerskih sposobnosti, da prepoznaje poslovne prilike. Da podržava muža u javnom životu, a i sama da bude snažna, reinvestira dobit, ne kupuje na minus i kartice i ne srami se nikakvog posla. Očekuje se da bude mudra i obrazovana, radnih navika i usred svih opterećenja dostojanstvena i optimistična“ rekla je Gregov, poručivši da žena zaslužuje uspjeh i društveno priznanje. Od 80 svećenika na rekolekciji, samo njih šestorici majke su radile i izvan kuće. „Takvih ljudi je puno i nesvjesno imaju očekivanje, sliku svoje majke i model braka svojih roditelja“ rekla je Gregov.
Redefiniranje uloge žene opisala je kroz tri generacije: u prvoj je bila nezaposlena izvan kuće, bez podjele na radni i privatni život. Muž je bio jedini ili glavni hranitelj, a supruga kućanica i niže obrazovana. Prva generacija žena u Crkvi je bila u službi domaćice ili u administraciji, u društvu jeftina neobrazovana radna snaga, a u trećoj generaciji žene su ravnateljice, sveučilišne profesorice. Prva generacija poticala je kćeri da studiraju pa je ta druga, više obrazovana generacija sa zadovoljstvom išla raditi misleći da ima vremena za sebe, ravnopravna je, obrazovana, emancipirana. „Kad je prva generacija žena radila, nisu imale grižnju savjesti jer je baka čuvala djecu. No sad i bake rade. Žena dolazi do ‘staklenog stropa’ u karijeri i zaobilazi je sreća u privatnom životu. Na poslu je iskorišten njen poduzetnički potencijal, jeftinije je plaćena. Žena se osjeća zbunjeno, ludo i prevareno“ upozorila je Gregov, istaknuvši kako je treća generacija žena (koja obavlja školovanje, dežurstva, kući je s djecom) suočena s radikalnom odlukom, obitelj ili posao; pred mišlju je o odustajanju svog doprinosa dvohraniteljskoj obitelji (skrb za obitelj je neplaćena) ili rekoncilijacijom; usklađivanjem rada, obitelji, osobnog razvoja i društvenog života.
Na rekolekciji je bračni par Ivan i Martina Šimunić predstavio projekt Župa – obitelj. U listopadu ove godine u organizaciji ureda HBK za obitelj Šimunići su bili među 43 bračna para iz Hrvatske koji su sudjelovali na studijskom putovanju u Veroni i Bovoloneu u Italiji kako bi se upoznali s tim projektom koje je odobrilo Stalno vijeće Talijanske biskupske konferencije, a predstavlja iskustvo obiteljske zajednice u evangelizaciji. Rekolekcija je počela pokorničkim bogoslužjem u sjemenišnoj kapeli.
Ines Grbić