Spomendan blaženog Jakova Zadranina proslavljen je u četvrtak 27. travnja svečanim euharistijskim slavljem koje je u crkvi sv. Frane u Zadru predvodio fra Andrija Bilokapić. U propovijedi je govorio o herojskim krepostima toga hrvatskog blaženika koji se osobito časti među Talijanima u svijetu i u Bitettu gdje se u samostanskoj crkvi gdje je bl. Jakov djelovao nalazi njegovo neraspadnuto tijelo.
Na oltaru crkve sv. Frane bio je izložen relikvijar s moćima bl. Jakova, koje su prigodom 500. godišnjice smrti blaženika franjevci Bitetta darovali zadarskom franjevačkom samostanu. Na relikvijaru je natpis: FRATRES BITECTI JADERAE FRATRIBUS RELIQUIARIUM CUM PULVERE B. JACOBI CORPORIS DONO ATTULERUNT 18 IUNII 1989.
U prijevodu na hrvatski: Franjevci Bitetta franjevcima Zadra, relikvijar s prahom tijela bl. Jakova poklanjaju 18. lipnja 1989.
Bl. Jakov Zadranin je istaknuti član Franjevačke provincije sv. Jeronima čije je čašćenje za cijeli Franjevački red odobrio papa Klement XI. 1700. godine.
Papa Leon XIII. dopustio je da se bl. Jakov časti u Zadarskoj nadbiskupiji te Časoslov i Misal franjevačkih zajednica hrvatskog jezičnog područja donose tekstove za liturgijsko štovanje bl. Jakova.
Umirovljeni papa Benedikt XVI. potpisao je 19. prosinca 2009. g. Dekret o junačkom stupnju kršćanskih kreposti bl. Jakova Zadranina.
Bl. Jakov (Zadar 1400. – Bitetto, 27. travnja 1490.) živio je 40 godina u južnotalijanskom gradiću Bitetto u čijoj se samostanskoj crkvi gdje je djelovao i umro nalazi neraspadnuto tijelo bl. Jakova. Bl. Jakov je zaštitnik Bitetta gdje se njegov blagdan slavi više dana svečano liturgijski, procesijom od samostanske crkve do katedrale, kao i raznim vjerskim i društvenim događajima.
Bl. Jakov u dokumentima je zapisan kao Ilirski (Illyricus), Zadranin (a Jadera, di Zara), Dalmatinac. U kasnijoj talijanskoj literaturi prevladava ‘da Bitetto’. Za vrijeme pošasti kuge u Bittetu pokraj Barija, 1483. g. posvjedočio je predanu ljubav i požrtvovnost prema zaraženim bolesnicima. Osobitu pomoć pružao je i djeci u nevolji.
Jakov je s 20 godina stupio u Franjevački red u samostanu sv. Frane u Zadru kao brat pomoćnik. Nije bio svećenik, nego redovnik. Kad je kustos, zamjenik provincijala, 1438. g. pošao na generalni kapitul Reda u Italiju, Jakov ga je pratio. Nakon kapitula ostao je u Franjevačkoj provinciji sv. Nikole biskupa u Bariju, glavnom gradu Apulije. Djelovao je u apulijskim samostanima Cassano delle Murge, Conversano, Bari. Taj redovnik žarke molitve, izuzetno marljiv u svakodnevnim poslovima, bio je kuhar u samostanskoj kuhinji, vrtlar, vratar, sakristan i sakupljač milostinje
Bio je veliki štovatelj Majke Božje, osobito pobožan u razmatranju Kristove muke. Vršio je pokornička djela. Činio je strogu pokoru, dugo vremena provodio u molitvi i kontemplaciji, pri čemu je doživljavao i zanose, ekstaze. Još za života vidjelo se kako ga je Bog darovao karizmom proroštva, levitacije i činjenja čudesa. Preminuo je 27. travnja 1490. g. u samostanu u Bitettu.
Narod ga je već za života, a osobito nakon smrti smatrao svecem te su mu odmah počeli iskazivati štovanje i zazivati njegov zagovor u molitvama. Predaja kaže kako je na mjestu gdje je zakopao svoj štap u vrtu, kasnije izraslo prekrasno stablo.
Vjernici Bitetta donijeli su relikvije bl. Jakova i njegovu sliku u Zadar 1989. g. U Godini velikog jubileja kršćanstva 2000. g. vjernici Zadarske nadbiskupije hodočastili su u Bitetto, a predvodio ih je umirovljeni zadarski nadbiskup Marijan Oblak i tadašnji provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima dr. fra Bernardin Škunca. Bilo je to povodom 600. obljetnice rođenja bl. Jakova i 300. godišnjice njegova proglašenja blaženim.
Na kraju mise, fra Stipe Nosić, gvardijan samostana sv. Frane, ispred slike bl. Jakova koja se nalazi na zidu crkve sv. Frane predvodio je molitvu u čast bl. Jakova s narodom, koju je sastavio fra Stanko Škunca.
Nakon mise, u dvorani Samostana sv. Frane udruga ‘Jakov Zadranin’ organizirala je susret na kojem su o životu bl. Jakova govorili fra Andrija Bilokapić i Miljenko Dujela. Dujela je kao novinar talijanske televizije RAI snimio dokumentarni film o procesiji s moćima bl. Jakova kroz Bitetto, talijanski grad u kojem se nalaze blaženikove moći.
Ines Grbić
