‘Sjećajući se prošlosti gradimo budućnost’ geslo je trostruke proslave benediktinki sv. Marije u Zadru započete u četvrtak 27. listopada svečanim programom u crkvi sv. Marije u Zadru. Slave 920 godina od posvete bazilike sv. Marije te se spominju 900 godina od preminuća Vekenege, prve nasljednice njihove utemeljiteljice opatice Čike i 20 godina od smrti opatice Benedikte Braun, obnoviteljice srušenog samostana. Čestitao im je i kardinal Josip Bozanić, poželjevši da i dalje budu uzorne evangelizatorice, vijesnice Evanđelja, da napreduju u požrtvovnosti, svetosti i marljivosti. Prve večeri koludrice su izvele svečani govorno glazbeni program u kojem su predstavile povijest te najstarije redovničke zajednice u Hrvatskoj. Njihova povijest znači: strani osvajači s jedne strane, a s druge koludrice, braniteljice sakralnih dragocjenosti. Predvođene opaticom Anastazijom Čizmin, s djecom Osnovne glazbene škole sv. Benedikta koja uspješno djeluje u prostoru njihova samostana, koludrice su pjevale zadarske laude iz 12. st., ‘Trisvjatoje’ na žumberačkom napjevu iz Liturgije sv. Ivana Zlatoustog, ‘Sanctus’ iz Kartulara sv. Marije u 11. st. “U kapitulu samostana naš se rod sklanjao i klanjao. Tu su seljanke vezle čipke, brojanice i molitve nizale opatice, pisale kodekse. Tu su bile riznice, knjižnice, misnice, brevijari, dok su okolo gorjeli požari i pustošile pohare: Mlečani, križari, Turci i moderni barbari. Našle su sestre vremena za pouke hrvatskih kćeri i za pomoć namjerniku, siromahu, i da štite blago minulih vremena: srebro, zlato, slike, prastare note, zapise, pergamene, bez čega bi bili tek bezvrijedne prošlosti sjene” poručile su sestre u recitalu autorice opatice Čizmin i crkvenog povjesničara mons. dr. Eduarda Peričića. Pred pukom koji je dupkom ispunio crkvu u dvosatnom programu sestre su izvele i pjesmu Stara zvona, Veliča prema ruskom napjevu za Bogorodičin akatist i Bonum est confidere in Domino. Umjetnica Milena Dundov pročitala je Epitaf u spomen na Vekenegu koja je dovršila gradnju zvonika i kapitula i u čije je vrijeme samostan doživio procvat. “Teška je bila povijest koludrica sv. Marije, kao i mučenička kob Zadra. Teška i slavna. Ora et labora vapila je duša potresena” rekle su sestre izvodeći istoimenu skladbu.
Upriličena je i kolaudacija novih Nakićevih orgulja u crkvi sv. Marije koje su, kao i cijeli samostan, bile uništene u Drugom svjetskom ratu. U slovensko-njemačkoj produkciji, orgulje su stigle kroz barikade i u crkvu sa strepnjom postavljene 1991. g. povodom 900 godina posvete crkve sv. Marije. No zbog neprilika Domovinskog rata i neprimjerenih okolnosti tada nisu doživjele kolaudaciju – pohvalbu. Kolaudaciju je pratila izvedba Fantasie i Piece d’Orgue J. S. Bacha u izvedbi mr. Miljenka Bajata. Brojni zadarski puk, uglednici iz kulture, predstavnici vlasti, pohodili su tu večer i sve ove dane samostan sv. Marije koji je otvorio vrata poštovateljima karizme sv. Benedikta i koludrica. Na čestitke i izraze lijepih želja koludrice su uzvratile izrazitim gostoprimstvom. Na Trgu opatice Čike ispred crkve sv. Marije priredile su veliki banket te raznovrsnim i bogatim agapeom počastili sudionike nakon završenog programa. Cijeli trg bio je omeđen lončanicama žuto bijelog cvijeća (boje vatikanske zastave) koje se nosi na groblja uz Dušni dan, u sjećanju na nekadašnji izgled trga. Naime, sve do 1970-ih godina Trg opatice Čike bio je omeđen ogradom i zidom. Taj je prostor bio u istoj razini s površinom Foruma sve do Nadbiskupskog doma. Kad se Zadar obnavljao i Forum iskopavao, prema viziji prof. Ive Petriciollija, razina Forumskog trga na današnjoj Poljani Ivana Pavla II. je spuštena, a crkva sv. Marije je ostala na uzvisini. Zbog izražajnijeg i funkcionalnog urbanog arhitektonskog rješenja ograda oko crkve tada je maknuta. “U našim analima piše da su koludrice za četiri velike godišnje proslave u svome dvorićučastilenarod i sve pridošle. To smo i mi učinile u prigodi naših velikih jubileja” rekla je opatica Anastazija Čizmin.
Ines Grbić
