Umirovljeni zadarski nadbiskup Želimir Puljić dobitnik je priznanja Grb Grada Biograda n/m koji mu je uručen u petak, 13. siječnja na Svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Biograda u dvorani Srednje škole u Biogradu n/m.
Biograd slavi svoj Dan Grada uz svetkovinu sv. Stošije koja je zaštitnica i župe sv. Stošije u Biogradu i Grada Biograda. Tim povodom na Svečanoj sjednici Grada svake godine tradicionalno dodjeljuju Priznanje Grada Biograda n/m zaslužnim pojedincima i kolektivima.
Odlukom gradonačelnika Biograda Ivana Kneza, Grb Grada Biograda ove godine dodijeljen je i nadbiskupu Želimiru Puljiću, a odluka za dodjelu priznanja datirana je 9. prosinca 2022. godine.
Obrazloženje odluke za dodjelu toga priznanja glasi da se dodjeljuje mons. Puljiću „za izniman doprinos društvenoj i duhovnoj zajednici u području moralne teologije, osobito po pitanju ljudskog dostojanstva i njegovog poimanja u našoj kulturi i vjeri te kroz plemeniti duhovni, dugogodišnji i plodonosan rad kao pastir Zadarske nadbiskupije i Grada Biograda na Moru, čije je biskupsko geslo Jedinstvo, sloboda, ljubav, za širenje moralnih, radnih i svih drugih vrijednosti te kao veliko priznanje zbog predanosti života vjere i Crkve“.
U ime desetero nagrađenih, prigodnu riječ na Svečanoj sjednici uputio je mons. Želimir Puljić.
U obraćanju gradonačelniku Knezu, članovima Gradskog vijeća, predstavnicima državnih institucija, uzvanicima i laureatima u ime kojih je održao prigodni govor, mons. Puljić podsjetio je da smo baštinici biogradske srednjovjekovne utvrde kraljeva i biskupa, pa je i to vrijednost s kojom ulazimo u Europu koju „želimo prožeti našim domaćim ‘poznatim tropletom’“.
Biograd je postao prijestolnicom srednjovjekovnih hrvatskih kraljeva i biskupa u 11. stoljeću. „Povijest toga ‘hrvatskog kraljevskog grada’ vodi nas do kralja Krešimira IV. koji oko 1050. godine osniva biskupiju i do kralja Dmitra Zvonimira koji od pape Grgura VII. dobiva 1075. kraljevsku krunu.
Tridesetak godina kasnije, 1102., u Biogradu će se okruniti i prvi hrvatsko-ugarski kralj Koloman, a to je bio početak personalne unije Hrvatske i Ugarske. Ta državna asocijacija, koja će s vremenom prerasti u Austro-ugarsko kraljevstvo, u neku ruku preteča je današnje Europske Unije“ rekao je nadbiskup Puljić.
S ulaskom Hrvatske u Schengensku zonu, nadbiskup je rekao da bismo u toj novoj zajednici željeli prepoznati sebe, našu prošlost i sadašnjost te vidjeti i našu budućnost.
„U tome nam mogu pomoći trojica velikih Europljana, Francuz Robert Schuman, Nijemac Konrad Adenauer i Talijan Alcide De Gasperij koji su bili vrsni političari, praktični katolici te vrli i mudri javni djelatnici. Oni su poslije Drugog Svjetskog rata ‘skupljali krhotine ranjenog lonca fašističke, nacističke i komunističke tragedije Europe’. A kao mudri i dalekovidni ljudi sanjali su pomirenu a ne posvađenu, ujedinjenu a ne raskomadanu Europu“ poručio je mons. Puljić.
Nadbiskup je podsjetio da su hrvatski biskupi u svom Pismu iz 2010. napisali da „u Europsku uniju ne ulazimo praznih ruku, nego s bogatom prtljagom koja je oblikovala ovaj dio Europe“, a sada želimo „svjetlom evanđelja osvijetliti taj proces“.
„Po iskonskom planu Svemogući je usadio u narav čovjeka trostruku zadaću u kojoj prepoznajemo i naš troplet po kojem je Bog odredio čovjeku neka prirodu uredi, neka njegovo ophođenje budu uljudni obredi i neka se Stvoritelju podredi.
Prva zadaća uređenja prirode postiže se po znanosti i umjetnosti. Druga zadaća dobrog ophođenja s ljudima postiže se putem ćudoređa i morala, prava i društvenih normi, a to se zove etika, pravo i politika. Treća zadaća podređenosti Stvoritelju ostvaruje se po vjeri i religiji .
U tom tropletu čovjek napreduje u svim dimenzijama svoga bića, kako se ne bi izgubio i ‘zapleo u djelima ruku svojih’. Upravo da se ne izgubi ili ne zaplete, Bog je stvorio obitelj kao temeljnu stanicu društva za odgoj u etičkim i moralnim vrlinama“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši da su „ljudi utemeljili škole i sveučilišta koji pomažu čovjeku ostvarivati se u te sve tri dimenzije: u finom ophođenju s drugim ljudima, u odgovornom odnosu prema prirodi koju je pozvan uređivati, a ne uništavati, te u zahvalnom odnosu prema Onomu koji nas je iz ništa pozvao na život, pa mu dugujemo poštovanje, poslušnost i zahvalnost“.
Obrazloženja nagrada laureata iz različitih područja djelovanja pokazuju da je taj „troplet na djelu: plemeniti humanitarni rad, pomoć raseljenim osobama, priprema geodetskih karata (obrada zemlje), sudjelovanje u obrani RH, doprinos duhovnoj zajednici, promicanje ljudskog dostojanstva, sporta, vjere i kulture i dr. Nagrade koje grad Biograd dodjeljuje svake godine pojedincima i društvenim skupinama, poticaj je ne samo nama koji smo dobili ovo priznanje, već i svima koji osjećaju potrebu činiti dobro.
Zahvaljujem u ime nagrađenih gradonačelniku Ivanu Knezu koji već 16 godina obnaša tu časnu i odgovornu dužnost i svim njegovim vrijednim suradnicima.
Ovakva promaknuća mogu biti poticaj svima koji žele služiti boljitku društva, naroda i nove europske zajednice u kojoj priželjkujemo da obrisi njezinih grbova i zastava budu prožeti i prepoznatljivi po spomenutom tropletu finog ponašanja i ophođenja s drugima, odgovornog upravljanja prirodnim resursima te zahvalnog odnosa prema Stvoritelju svega vidljivoga i nevidljivoga.
Tako će se uspješno izgrađivati ‘nova zajednica naroda’ koju sanjamo i želimo u njoj naći svoje mjesto, prepoznati sebe, svoju prošlost i sadašnjost. Ali, vidjeti i osjetiti i našu bolju i sigurniju budućnost. Jer, nije nam svejedno kakvu Europu zamišljamo, sanjamo i gradimo“ poručio je mons. Puljić, rekavši da nagrađeni žele da Europa „bude stvarana u znaku finog ophođenja s drugim ljudima, u odgovornom odnosu prema prirodi te u zahvalnom odnosu prema Onomu koji nas je iz ništa pozvao na život“.
I.G.