Sveti Nikola – popularan svetac Istoka i Zapada
1. Danas liturgija slavi svetog Nikolu, starog i poznatog svetca diljem svijeta. Njegovo ime izvedeno je iz grčkog jezika, a sastoji se od dvije riječi: „nike“ što na grčkom znači pobjeda i „laos“ što znači narod. Moglo bi se, dakle, zaključiti kako je onaj koji to ime nosi „član nepobjedivog naroda“.
U Europi i po cijelom svijetu Nikola je posebice poznat, pa se veli da je on „dragi zimski, predbožićni i obiteljski svetac. S posebnim uzbuđenjem i radoznalošću očekuju ga djeca, jer ih dariva i nagrađuje.
Prema povijesnim podacima, Nikola je živio u 4. stoljeću i bio biskup u gradu Miri, u današnjoj Turskoj. Isticao se dobrotom prema bližnjemu, a strogoćom prema sebi. Umro je u visokoj starosti, godine 324.
Od početka je štovan na Istoku i na Zapadu. Šest stoljeća poslije (1087.) njegove su relikvije donesene u talijanski grad Bari, gdje ga i danas na osobit način štuju. Nakon smrti svojih roditelja, razdijelio je siromasima veliko nasljeđe i posvetio se svećeničkoj službi. Postao je biskupom Mire u vrijeme progona kršćana koje su provodili rimski carevi, pa je biskup morao biti, ne samo pobožan i dobar, već i hrabar čovjek.
Sačuvano je dosta legandi i priča iz njegovog života. Tako se pripovijeda da je kao biskup doznao za nekog plemića u gradu koji je naglo osiromašio, a imao je tri kćeri za udaju. Nije, dakle, mogao svojim kćerima osigurati uobičajeni potrebni miraz.
Biskup Nikola pobrinuo se da ih spasi od nevolje, pa je tri noći zaredom ubacivao kroz prozor potrebnu količinu zlatnika. Kad je to plemić doznao, Nikola ga je zamolio neka o tome šuti. Temeljem ove legende nastao je običaj da se „Nikola prošeće uoči svoga spomendana“, pa djeci donese darove u pripravljenu čizme, cipele ili košarice.
2. Priča se također da je Nikola krenuo na hodočašće u Svetu zemlju. Za vrijeme putovanja nastala je velika oluja, pa je lađa gotovo potonula. Nikola je tada ustao i s vjerom zaprijetio valovima i oluji neka utihnu. I bilo je tako. To je razlogom što je Nikola postao i zaštitnik mornara i putnika. A njegove slike može se naći u svim lukama diljem svijeta.
Ovih dana je hvarski biskup, mons. Ranko Vidović, koji je u ime HBK zadužen za pastoral pomoraca, uputio poruku pomorcima i ribarima u kojoj je poželio „mirno more i uvijek iznova sretan povratak u svoju luku, uz pomoć nebeskog zaštitnika, sv. Nikole“.
Upravo zbog ovih navedenih i brojnih drugih čudesa koja se pripisuju svetom Nikoli, kako za vrijeme njegova života, tako i poslije smrti, biskup Myre postao je vrlo čašćen svetac, kako na Istoku, tako i na Zapadu.
Uz neke zemlje, pokrajine i gradovi odabrali su ga kao svog nebeskog zaštitnika. Svojim svecem i zaštitnikom smatraju ga djeca i hodočasnici, trgovci i ljekarnici, ribari i mornari, sudci i odvjetnici. Jer, vodio je brigu o duhovnom i materijalnom dobru svojih vjernika. Kažu kako je u više navrata isprosio prestanak suše, smirivanje valova i protjerivanje zlih duhova, kao i liječenje bolesne djece. Njegovo pak, čašćenje, još od Srednjeg vijeka postalo je sastavnim dijelom pučke pobožnosti koja je stigla i do naših krajeva (Čilipi, 1998.)
3. Blagdan svetog Nikole slavimo u liturgijskom vremenu koje nazivamo došašćem u kojem se na poseban način pripremamo za svetkovinu Božića. Čitanja koja ovih dana slušamo potiču nas na to i pozivaju da pripravu učinimo na pravi način.
U današnjem čitanju tako nam prorok Izaija veli: „Na visoku se uspni goru, blagovjesnice sionska! Podigni snažno svoj glas, blagovjesnice jeruzalemska! Reci judejskim gradovima: „Evo Boga vašega, koji dolazi da vas spasi! Prorok Izaije ne samo da objavljuje Gospodnji dolazak, već glasno viče i poziva ljude neka mu priprave putove. U tom pozivu služi vrlo razumljivim riječima i slikam iz prirode:
- Svaka dolina nek se povisi,
- svaka gora i brežuljak neka se spusti;
- što je krivudavo neka se izravna,
- što je hrapavo neka se izgladi!
Što nam ove četiri prorokove slike govore i na što nas potiču?…
4. Prije dvadesetak godina čitao sam jedan „zamišljeni razgovor“ teologa sa svetim Nikolom pri čemu teolog novinarski započinje: Popularni Sveče, drevne nam knjige vele da si živio u davnim vremenima, pa si postao više legenda nego stvarnost. Ali u Crkvi štujemo te kao da si nedavno preminuo. A uz to, tvoje ime najčešće se upotrebljava, odmah poslije Ivana.
Dopusti mi nekoliko prijateljskih pitanja:
- Uočio sam da te jednako štuju i katolici i pravoslavci, Istok i Zapad, Stari i Novi svijet. Zanima me jesi li ti ostao i dalje biskup u Miri (na obali Egejskoga mora u Maloj Aziji na Istoku, gdje si vršio svoju biskupsku službu) ili si se preselio na Zapad, u Italiju u Barij? Kome zapravo pripadaš?
Sv. Nikola mu odgovara kako je za života bio najviše u Miri (na Istoku), ali poslije smrti (od konca 10. stoljeća prenijeli su me na Zapad (u Barij). Tako sam po rođenju istočnjak, a po štovanju istočnjak i zapadnjak. U moje doba, naime, nije bilo diobe na istočne i zapadne kršćane, na katolike i pravoslavce. Bijaše jedna vjera, jedna ljubav, jedno srce i jedna duša.
- Pripisuju Ti velika i brojna čudesa: oslobodio tri vojnika, pomogao siromašnoj obitelji udati svoje kćeri, spasio skupinu mornara, očuvao zemlju od nevremena, pomagao putnicima, uskrisio tri klerika, i ne mogu sve nabrojati što si učinio.
Sv. Nikola jednostavno odgovara: Poznato vam je da Bog čini čudesa, nitko drugi.
- I zadnje pitanje uz jednu konstataciju:Zaista si čuven i popularan svetac, s brojnim crkvama i kapelama diljem Europe i svijeta (u samom Rimu npr. ima 85 crkava, kapelica i samostana). Uz to, zaštitnik si pravoslavne Grčke i Rusije. Pretpostavljam da molbe za pomoć i savjet stižu sa svih strana.
Sv. Nikola: Ima uistinu puno molbi na mom stolu. Ne gledam odakle dolaze i jesu li iz katoličke ili pravoslavne sredine; jesu li pisani ćirilicom, latinicom, grčkim ili arapskim slovima. Tko se obraća s pouzdanjem i ljubavlju, toga nastojim preporučiti Svemogućemu, a on radi ono što ON smatra da je za njih najbolje.
Stoga i mi na njegov dan upućujemo svoje molitve i preporuke neka se ne umara pomagati svim osobama i narodima, kako na Istoku tako i na Zapadu, koji mu se s nadom obraćaju! Neka i dalje čini čudesa putnicima i mornarima, obiteljima i siromasima. A svima koji nose ovo dično ime, neka bude sretan i blagoslovljen imendan.
✠ Želimir Puljić, nadbiskup
Kistanje, 6. prosinca 2022.