Povodom Dana domovinske zahvalnosti, zadarski nadbiskup Želimir Puljić u četvrtak 4. kolovoza predvodio je svečano misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru. „Obilježavajući Dan zahvalnosti upućujemo Bogu zahvalnu molitvu za sve koji su se suprotstavili agresiji, izborili mir i slobodu i tako nam otvorili putove novih mogućnosti života i suživota s ljudima i narodima Europe i svijeta. Ono nas potiče cijeniti djelo hrvatskih vojnika koji su godinama branili svoje obitelji, narod i domovinu. I ne dopustiti da ih se u slobodi gurne u stranu, u zaborav. To je također prigoda zauzeti odlučniji stav prema problematičnom postupanju sudišta u Hagu koji pokušava Domovinski rat i Oluju, njegove voditelje i sudionike, okvalificirati kao zločinačku organizaciju. S Božjom pomoću, slogom i snagom narodnog zajedništva, protivnim vjetrovima usprkos, vjerujemo kako se može ostvariti nemoguće“ poručio je nadbiskup Puljić, podsjetivši da je rađanje hrvatske države i stvaranje slobode i demokracije bilo bolno; od početka je nailazilo na otpor u međunarodnim političkim krugovima, a međunarodna zajednica je dugo štitila secesioniste, onemogućavala povratak prognanih i izbjeglih koje su pobunjeni Srbi protjerali. Oslobodilačkom akcijom Oluja su, rekao je nadbiskup, ponovno uspostavljeni i otvoreni putovi prema zajedništvu s drugim slobodnim državama i narodima Europe i svijeta. „I Crkva se priključuje tom slavlju jer je duhovno i moralno podupirala pravedne težnje hrvatskog naroda za slobodom i samostalnošću. I osobito se radovala što njeni sinovi, koji su se borili na suprotnim stranama u Drugom svjetskom ratu, pružaju ruku jedni drugima ne samo u crkvama, nego i na političkim tribinama“ rekao je nadbiskup, istaknuvši da obljetnica Oluje podsjeća na brojne žrtve utkane u slobodu naše zemlje: gotovo 12 000 poginulih, 139 masovnih grobnica, 1 150 nestalih za kojima se još traga, stotine tisuća prognanih i zlostavljanih u srpskim logorima, nestalo ili uništeno kulturno blago, 1426 oštećenih i uništenih crkava, ratne traume branitelja i njihovih obitelji. „Važno je sve to znati kako se ne bi proizvoljno prekrajala i tumačila povijest, a dokumenti i činjenice necjelovito prikazivali u javnosti. Necjelovita istina može postati izvorom dezinformacija, laži, optužbi, nepravdi i poniženja. Dan Pobjede i Domovinske zahvalnosti je prigoda obnoviti i ne prešućivati cjelovitu istinu o Domovinskom ratu, o njegovim uzrocima i posljedicama, o agresiji i agresorima, obrani i braniteljima, o zločinu i zločincima“ poručio je mons. Puljić. Nadbiskup je istaknuo i višestruko crkveno značenje uz Dan domovinske zahvalnosti; 5. kolovoza Crkva stoljećima slavi kao dan posvete rimske bazilike svete Marije Velike koju je papa Siksto III. posvetio Bogorodici, na spomen dogme o Marijinom Bogomaterinstvu proglašene u Efezu 431. god. Uz taj datum Hrvati časte Gospu Velikog hrvatskog krsnog zavjeta kao spomen jubileja Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata.
Ines Grbić