Sve vas od srca pozdravljam na ovom godišnjem hodočašću Hrvatske vojske, policije i hrvatskih branitelja, koje organizira Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj. A ono je ove godine u znaku srebrnog jubileja osnutka Vojnog ordinarijata u RH (25. travnja 1997.). Danas se priključujemo Vama, poštovani članovi hrvatske vojske, policije i branitelja, kao pobožni hodočasnici na ovom zborovanju, kako bismo skupa zahvalili dragoj Gospi za sve što nam je učinila pred brojnim izazovima kroz minula stoljeća. Posebice u danima nedavnog Domovinskog rata.
Vjerujući u njezin zagovor nismo se predavali, niti gubili nadu. Okupljali smo se u crkvama i u skloništima, vapili smo i molili, vjerovali i nadali se. S krunicom u ruci i oko vrata borili smo se protiv zla, mržnje i uništavanja. Biskupi i svećenici, redovnice i redovnici, umjetnici i pjesnici, vojska i policija, političari i kulturni djelatnici. Svatko je htio dati svoj obol miru i zaustavljanju rata.
I othrvao se narod, Bogu hvala, upravo zahvaljujući vjeri u Boga i u vlastite snage. Uz Marijinu pomoć, u znaku krunice, mi smo prepoznali pravu snagu i osvojili slobodu. Obranili smo se i preživjeli zahvaljujući čudu solidarnosti naših ljudi u domovini i zemljaka u inozemstvu, kao i običnih ljudi vjernika diljem Domovine i Europe.
Okupljeni u nacionalnom Marijinu svetištu pitamo se što bi bila Crkva bez Marije? Bez Marije nade čovječanstva, bez Marije „zore naše“ svagdanje, ljudi bi tonuli u gluhoj noći. Marija, naime, nije „izmišljena utjeha“, već stvarno darovana nada. Ona je zvijezda naše povijesti i ufanje naše budućnosti.
Zbog toga rado hodočastimo u njezina svetišta gdje se pjeva i moli. Jer, ovakve Marijine oaze duhovnosti i kad su suzama oblivene, ozdravljaju dušu čovjeka i donose okrjepu i blagoslov. Stoga, zahvaljujem vojnom Ordinariju, mons. Juri Bogdanu, u ime članova Hrvatske biskupske konferencije, kao i u ime nazočnih biskupa na pozivu da sudjelujemo na ovom zahvalnom hodočašću.
Upućujem iskrene čestitke organizatorima ovakvih okupljanja koje činite već tri desetljeća, kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj ravni. Okupljeni s vama na ovom zahvalnom hodočašću u našem nacionalnom svetištu, želimo iz sveg srca uputiti pozdrav našoj Gospi „Hrvatskog krsnog zavjeta“ riječima njezine rođakinje Elizabete: „Blagoslovljena si među ženama jer si povjerovala da će se ispuniti što ti je rečeno od Gospodina“.
Uz iskreni i srdačan pozdrav našoj nebeskoj Majci, upravljamo joj danas sinovski vapaj i molitvu neka ustane i navrati se u naše obitelji, u naša sela i gradove, onako kako je to učinila svojoj rođakinji Elizabeti. Želimo, naime, čuti njezin pozdrav i osjetiti kako nam donosi Isusa, blagoslovljeni plod utrobe svoje.
Ovu molitvu i želju izričem riječima dubrovačkog svećenika i pjesnika mons. Mirka Talajića: „Vrati se k nama Djevice čista, ko zora što nam donosi dan. Vrati nam nadu, vrati nam Krista, u srce naše i u naš stan! Nebo i zemlja pred tobom kleči, sunce nas grije u ovaj čas. Utjeha tvoja dušu nam liječi. Ti si nam, Majko, nada i spas! Gospo „Hrvatskog krsnog zavjeta“ i Gospo Bistrička, moli za nas. Amen.
Mons. Želimir Puljić, nadbiskup
Marija Bistrica, 3. listopada 2022.