Vela Stomorina, kako Pažani tradicionalno nazivaju svetkovinu Velike Gospe, svečano je proslavljena u ponedjeljak 15. kolovoza u župi Uznesenja BDM u Pagu uz sudjelovanje mnoštva vjernika s cijelog otoka Paga te brojnih gostiju iz domovine i inozemstva koji ljeti borave u Pagu.
Središnje večernje koncelebrirano slavlje u zbornoj crkvi Uznesenja Marijina u Pagu predvodio je zadarski nadbiskup koadjutor Milan Zgrablić.
Misi je prethodila velika svečana procesija tisuća sudionika s čudotvornim kipom Gospe od Staroga Grada i crkvenim barjacima od Staroga Grada do paške zborne crkve koju je također predvodio mons. Zgrablić. Procesija se zaustavila na četiri postaje na kojima je navješteno Evanđelje.
U jednosatnom ophodu središtem paškog otoka u okruženju polja soli, pašnjaka i brda, uz dio obale i prijelazom preko kamenog mosta, što je sve puno duhovne i evanđeoske simbolike u potrebi da se bude sol zemlje i svjetlo svijeta, kip su, u pratnji Pažanki u paškoj narodnoj nošnji, požrtvovno nosili Pažani u narodnoj nošnji, a na početku procesije bili su i paški prvopričesnici.
„Marija je dušom i tijelom uznesena na nebo, kod Boga. U Bogu ima mjesta i za ljudsko tijelo i ljudsku dušu. Nebo nam više nije nepoznato i daleko. Nebo nije plod ljudske mašte ni umjetničkog djela, nego je sastavni dio našeg života“ poručio je mons. Zgrablić u propovijedi, istaknuvši da je Majka Marija u Nebu.
„Marija je Isusova majka, ali i naša majka. I mi smo ljubljeni Isusovi učenici. Zato Isus i nama, kao i Ivanu, kaže, Evo ti majke. I za nas je Nebo otvoreno! I nama je pripravljeno mjesto u Božjem srcu, u Nebu! I mi smo na tome putu“ poručio je mons. Zgrablić, rekavši da hod predivne procesije Pagom i molitva u procesiji pokazuju što predstavlja svetkovina Marijina Uznesenja.
„Hodali smo s Majkom Marijom da idemo tamo gdje je ona. Na svetkovinu Marijina uznesenja slavimo činjenicu da je ljudsko biće, Marija, Isusova i naša majka, dušom i tijelom prva uzdignuta u samo Božje srce. Ona je prva u nizu ljudskih stvorova koja je to već postigla.
Marija je prva nakon Krista u nizu onih koji ispovijedaju Marijinu vjeru uzdignuta u samu božansku ljubav, u Božansko srce. Marija je u potpunosti u Božjem srcu u nebu i to nas ispunjava radošću. Nebo nije prazno. Bog je pobijedio! Ljubav je pobijedila! Bog se pokazao jači od smrti. Božja snaga je dobrota i ljubav“ poručio je koadjutor Zgrablić.
Istaknuvši da „u Mariji promatramo i slavimo ono što je već ostvareno i što Bog želi ostvariti u svakom ljudskom biću“, propovjednik je rekao da po Mariji i njenom uznesenju u Bogu vidimo i sebe.
„Svetkovina Uznesenja Marijina je ogledalo u kojem mi promatramo naše lice. To je razlog našeg slavlja, radosti i nade. Marija je u Božjem planu prototip svakoga od nas. Ono što je Bog ostvario u Marijinom životu, to želi ostvariti s nama i darovati svakome od nas“ poručio je mons. Zgrablić.
Zadarski koadjutor citirao je papu Franju iz njegove enciklike Radost evanđelja: „Ispovijedati da je Sin Božji uzeo na sebe naše ljudsko tijelo znači da je svako ljudsko biće uzdignuto u samo Božje srce“.
„U toj misli pape Franje možemo prepoznati kako je naše ispovijedanje vjere da je BDM sačuvana čista od svake ljage istočnog grijeha, ispunivši tijek zemaljskog života, bila dušom i tijelom uznesena u nebesku slavu i od Gospodina uzvišena kao kraljica svega, da bude slična svome Sinu, pobjedniku nad grijehom i smrću, kako nas uči Drugi vatikanski sabor“ rekao je mons. Zgrablić.
Tumačeći navješteni ulomak iz Lukinog evanđelja o susretu Marije i Elizabete, propovjednik je istaknuo da su te obje žene pristale na izravnu intervenciju Duha Svetoga u svom životu.
„Marija i Elizabeta bile su otvorene Bogu i njegovom djelovanju. Evanđelist ih predstavlja kao trudne žene. One su zatrudnjele Božjom intervencijom, Božjom snagom. Marija i Elizabeta su u sebi nosile novi život.
Susret Marije i Elizabete pun je života. To nam pomaže shvatiti što Bog želi činiti u svakome od nas, u životu svakoga od nas. Ono što se dogodilo u životu Marije i Elizabete događa se po ispovijedanju vjere u snazi Duha Svetoga u svakome od nas“ rekao je mons. Zgrablić, naglasivši da je u nama vjerom začet novi život. Sakrament krštenja je početak novog života.
„Novi život je uskrsli život koji je Krist donio na ovaj svijet. U Isusovom uskrsnuću participiramo i mi po krštenju i drugim sakramentima. Tim novim životom Bog nas želi uzdići u svoje srce, u puninu svoga života gdje su u zajedništvu Presvetog Trojstva Marija i mnoštvo koje nitko ne može izbrojiti“ rekao je mons. Zgrablić, dodavši da je Krist došao na zemlju da imamo život u izobilju za vječnost.
U susretu dviju žena Marija veliča Boga, a Elizabeta blagoslivlja.
„Plod vjere je novi život koji završava u Božjem srcu, a novi život je uzrok naše radosti i smisla našeg života. Plod naše vjere je novi život i radost zbog velikih djela koja nam učini Gospodin. Neka se kršćanska radost napaja na izvoru Božjeg srca i dobrote“ poželio je koadjutor Zgrablić.
Potvrda Božje dobrote prema čovjeku je i otkupiteljska smrt njegovog Sina na križu. „Ispovjediti da je Isus prolio svoju krv za nas, otklanja svaku sumnju u bezgraničnu Božju ljubav koja oplemenjuje svako srce, kaže papa Franjo. Raspeti Isus i njegova prolivena krv za nas, njegovo uskrsnuće i Marijino uznesenje jamstvo su bezgranične Božje naklonosti prema svakome od nas“ naglasio je mons. Zgrablić.
Citirao je upozorenje pape Franje da je „velika opasnost u našem svijetu previše potrošačkih dobara koji guše čovjeka, pustoš i tjeskoba koji se rađaju iz samodopadnog i gramzljivog srca, grozničavog traženja površnih užitaka i izolirane savjesti.
Kad je duhovni život zaokupljen isključivo vlastitim interesima i brigama, u njemu više nema prostora za druge, nema mjesta za siromašne. Božji glas više se ne sluša. Ne uživa se radost njegove ljubavi. Ne osjeća se zanos za činjenjem dobih djela“ istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da su vjernici trajno izloženi toj opasnosti. „Mnogi podliježu toj opasnosti i pretvaraju se u ogorčene, nezadovoljne osobe u kojima nema života. Na taj način ne živi se dostojanstvenim, istinskim životom. To Bog ne želi za nas niti takav život izvire iz Kristovog uskrsnuća.
Naš pogled u Marijino uznesenje na nebo neka usmjeri naš život prema cilju koji nam nije nepoznat, nego s odlučnošću, poput Marije, slijedimo Krista dok i nas Gospodin ne uzdigne u svoje Božansko srce“ potaknuo je mons. Zgrablić. Poželio je da nam po zagovoru Marije na nebo uznesene „Gospodin pomogne da nam nitko i ništa ne uzme dostojanstvo i veličinu koju nam Bog daje u svojoj bezgraničnoj i neiscrpnoj ljubavi“.
Paški župnik i dekan Božo Barišić zahvalio je na kraju mise koadjutoru Zgrabliću „koji je poveo zavjetnu procesiju i tako kao hodočasnik, ali i naš pastir, stao uz bok svojih predšasnika koji su u procesiji hodali s našom Majkom Božjom.
Ta gesta možda je za Vas, Oče nadbiskupe, bila naporna po vrućini, ali za nas je velika i zato Vam od srca zahvaljujem u ime svih Paškinja i Pažana.
Hvala Vam što ste na svetkovinu Uznesenja bili molitelj i hodočasnik s nama i među nama“ rekao je župnik Barišić, poželjevši mons. Zgrabliću da ga prati zagovor Majke Božje od Staroga Grada.
Don Božo je pozdravio i sve generacije Marijinih hodočasnika, od djece do starih, poželjevši da ih moćna Gospa zagovara kod Gospodina.
Župnik Barišić zahvalio je i Zakladi Vigilare i njihovim podupirateljima koji su na pašku svetkovinu poslali 2 000 molitvenih nakana koje su se za vrijeme mise, ispisane na papiru, u košarici, nalazile u podnožju ambona.
U znak tih nakana Zaklada Vigilare naručila je 2 000 bijelih ruža kao dar Gospi, kojima je na jedinstveni način bio okićen oltar, prezbiterij i unutrašnjost crkve.
Ruže bujnog cvata i izrazite estetike, koje je župnik Barišić sa zborovođom Anthony Buljanovićem i nekoliko suradnika aranžirao i u simboličnim bijelim košarama u obliku lađe, za pašku svetkovinu dovezene su ekskluzivno iz Nizozemske, iz zemlje poznate po kvalitetnom uzgoju cvijeća.
Prizor kamiona punog bijelih ruža pred paškom zbornom crkvom jedinstveni je prizor u životu paške župe.
„Zaklada Vigilare u dogovoru sa župom Pag i u suradnji s Marijinom Legijom u Pagu poslala je na tisuće adresa po cijeloj Hrvatskoj blagoslovljene molitvene sličice s cvijetom i veliku sliku Majke Božje od Staroga Grada Paga. Na taj način Gospa Paška je došla u svaki kutak katoličke Hrvatske, uz poticaj za upoznavanje i jačanje pobožnosti prema našoj čudotvornoj Majci Božjoj“ rekao je don Božo, poželjevši da sve zagovora Bogorodica.
Pjevanje na misnom slavlju koje je završilo dirljivim Himnom Gospi od Staroga Grada predvodio je paški župni zbor pod vodstvom Anthony Buljanovića.
Proslavi svetkovine prethodila je trodnevnica od 12. do 14. kolovoza. Uoči svetkovine u svetištu Gospe od Staroga Grada bilo je cjelonoćno bdjenje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom od 21 do 6 sati.
Od spomena prvog pisanog zavjeta Gospi, Pažani već 778 godina časte Gospu od Staroga Grada u zahvalnosti za pravo slobodnog kraljevskog grada koje je Pagu 1244. G. dodijelio hrvatsko – ugarski kralj Bela IV.
Velika procesija s čudotvornim Gospinim kipom u Pagu održava se 166 godina, u zahvalnosti za Gospinu zaštitu paškoga puka od kolere.
Naime, kolera je 1855. poharala Pažane, pa su oni te godine pred Gospinim kipom u crkvi Gospe od Staroga grada molili nebesku pomoć za zaštitu od kolere.
U zahvalnosti Gospi za uslišanu molitvu, Pažani na svetkovinu Velike Gospe nose Gospin kip iz svetišta Gospe od Staroga Grada u pašku zbornu crkvu, a na blagdan Male Gospe kip svečano vraćaju u crkvu Gospe od Staroga grada.
Od 16. kolovoza do uočnice blagdana Male Gospe 7. rujna, Pažani će svaki dan u paškoj zbornoj crkvi Uznesenja Marijina moliti sva otajstva Gospinog ružarija. Krunica će se moliti u 8, 13, 19 i u 22 sata.
Ines Grbić
