„Nesvakidašnji je događaj imati papu blizu i slušati ga. I ovog puta, kao i prošlih godina kad je papa dolazio, naš je narod položio ispit“ rekao je zadarski nadbiskup Želimir Puljić u osvrtu na pohod Benedikta XVI. Hrvatskoj, smatrajući da se osjetila atmosfera velikog strahopoštovanja i radosti. „ A što može biti ljepše nego kad se to dvoje spoji. U Hrvatskom narodnom kazalištu, dok papa nije ušao, bilo je nekoliko minuta apsolutne šutnje. Osjećaš – netko dolazi, nešto se posebno događa. Ne vjerujem da su svi koji su bili u kazalištu bili veliki štovatelji papinih poruka; ali osjetili su neko bîlo, da u tim trenucima treba u šutnji dočekati tog velikog čovjeka“ rekao je mons. Puljić. Smatra izvrsnim što je papa govorio o savjesti jer je to opće važna tema za sve. „Potaknut glazbenim početkom u HNK, papa je rekao da glazba kao univerzalni jezik vodi drugoj dimenziji, govori o nečem zajedničkom. Kao da je htio reći ‘Ja riječi ne razumijem. Ali glazba nas čini tako blizima da razumijem’. Tako i govor o savjesti. To svi razumijemo. I kao pravi profesor, ide u središte. Htio je reći, mi smo ljudi po tome različiti od svih drugih živih bića, jer u sebi imamo to kormilo. Imamo taj glas savjesti. I pustimo savjesti da djeluje. Bilo bi neispravno kad bi netko iščitavao iz tog njegovog govora određenu lekciju. Papa je došao u svakome od nas pobuditi tipično ljudsko, uputiti nas jedne prema drugima, da poštujemo to što imamo ljudsko u sebi. Taj glas savjesti, nešto je Božje. To je Božji glas. Papa nam je uistinu bio dar i blagoslov“ rekao je mons. Puljić. Kao predsjednik Vijeća HBK za kulturu govorom dobrodošlice pozdravio je papu te se iznenadio kad ga je papa nakon toga srdačno zagrlio. Nadbiskup mu je htio samo poljubiti ruku. „Rekao sam mu ‘Hvala Sveti Oče za Vaš posjet. Pokazao sam mu križ koji sam nosio a njegov je dar: ‘Sveti Oče, ovo je križ kojeg ste nam dali zadnji put na susretu s Vama u Vatikanu, za pohoda ad limina’. Bilo mu je drago. On je vrlo pažljiv, sve prati, licem u lice, želi čuti ime i prezime“ rekao je mons. Puljić.
Ističe da je papa osobiti govornik, propovijednik i drag mislilac koji zadire u kontekst teme. Tako je u Zagrebu, na susretu pod geslom ‘Zajedno u Kristu’, papa poticao na zajedništvo. „Kao što je savjest bitno obilježje čovjeka, tako je i zajedništvo bitno obilježje ljudske zajednice; bilo da se radi o obiteljskoj, crkvenoj, društvenoj zajednici. Zajedništvo nas čini različitim od drugih vrsta života na ovome svijetu. Osobito kršćani svoje zajedništvo baziraju na Isusu Kristu. Papa je došao povezati nas, dati nam snagu, kako je i sam rekao ‘Niste sami, ja sam s vama’. Zajedništvo budi osjećaj da nismo sami; u molitvi, liturgiji, pjesmi, igri“ rekao je mons. Puljić. Papa je više puta isticao i potrebu misionarske spremnosti, obitelji i klera. Nadbiskup tumači taj papin pogled prema drugima, poslanje na koje je potaknuo, dužnost činiti za druge, prenositi dalje. „Čovjek je ne samo spašeno biće, koje je Isus otkupio, nego i ranjeno biće. Čovjek je sposoban razbijati zajedništvo zato što je ranjen u srcu, pameti. Papa se trudi takvim nagovorom buditi ljudima osjećaj da smo stvoreni za više stvari. Dakle, kad govorimo o spašavanju, Bog nas je spasio, radi nas samih, ali i da bismo mi drugima mogli pomoći da se spase, drugima pomoći da budu bolji. U tom vidu papa je potaknuo osobe posvećenog života i obitelji da ne budu centrirane samo na sebe, nego da s osjećajem zajedništva budu poneseni u sekularizirani svijet gdje se gube vrednote koje kršćanstvo propovijeda; da budu misionari, da budu djelitelji, navjestitelji i svjedoci toga. Dakle, ‘Bog vas je obdario, dao vam je mogućnost da budete ne samo stvaratelji novog života, nego i odgojitelji drugih. I u tom misionarskom zanosu da pomažete jedni drugima kako bi svima bilo bolje“. U osvrtu na govor mons. Valtera Župana o zakonskoj regulativi zabrane pobačaja, mons. Puljić je rekao da je to važan segment crkvenog nauka koji se nije mogao prešutjeti i krčki biskup ga je jasno formulirao. „Crkva ne može zatvarati oči pred zločinima koji se događaju u obitelji. Stvar treba jasno nazvati. Sve stvari trebaju imati svoje pravo ime. Biskup Župan je rekao prekid trudnoće. No to je ubojstvo nevinog čovjeka. Crkva je pozvana biti odvjetnica ne samo ugroženih, nego i onih koji se ne mogu braniti. Papa je načelno, a mons. Župan konkretno, dao do znanja da je Crkva u tom trenutku dala glas onima koji glasa nemaju. Zar se ne smije reći javno što je stav katoličke obitelji? Zar je zabranjeno biskupu reći ‘To je katolički moral’? Nama se hrvati sa svijetom koji drugačije razmišlja i koji ne smatra zločinom ono što mi mislimo da je. Katolička Crkva nikad neće odustati od toga da ubojstvo nevinog djeteta u utrobi majke nazove pravim imenom. To je zločin protiv savjesti, obitelji, zločin protiv čovjeka i ljudskog dostojanstva“ upozorio je nadbiskup istaknuvši da je lakše rušiti i razarati nego graditi i pozitivno planirati. „Usprkos svega, Crkva ne može šutjeti i ne činiti ništa. Crkva mora biti budna i stalno opominjati. Dok smo na ovome svijetu, boriti nam se sa zlom u nama, zlom oko nas, s lošim običajima i lošim zakonima. Otvorenost, simpatije i ljubav koju su ljudi pokazali prema papi neće ostati bez ploda. Mladi koji su mu oduševljeno odali priznanje i ljubav nosit će sa sobom tu dragu uspomenu koja će im u kušnji biti pomoć. Ne bih gledao pesimistički na to što neke stvari idu krivo; radije bih gledao na budućnost optimističnim očima i radovao se svakom napretku, mladiću i djevojci koji ozbiljno uzmu papine poruke, obitelji koja će se truditi držati nauka Katoličke Crkve i tako provoditi papine poruke“ rekao je nadbiskup. Glede papinog afirmativnog govora o pripadnosti Hrvata europskoj zajednici, mons. Puljić smatra: „Jedno je Europa, a drugo je Europska unija. To su dvije stvarnosti koje se sad preklapaju. Mi smo oduvijek bili Europljani i gradili smo kršćansku Europu. No sad je problematično za kršćane jer misle ‘Što će mi takva zajednica u kojoj se nemoralno planira, živi ili se donose zakoni protivni kršćanskom uvjerenju? Papa nije za uniju koja tako razmišlja, nego je on za zajedništvo europskih naroda, što je pozitivno. Ujedinjenje je pozitivan koncept. Tko je Europu ujedinjavao nego Crkva? Različiti vladari, različite nacije, a jedna, Katolička Crkva. Problem je što se ta nova stvarnost, Europska unija, bazira, rekao je i papa, na sekularizmu koji obezvrjeđuje kršćanske vrijednosti. Zato su potrebni kršćani u toj uniji. S te strane, papa želi da i Hrvatska dođe, da njeni vjernici daju pozitivni obol; jer bez ljudi se ne može stvarati uniju. Ići nam je unutra i iznutra se boriti za vrednote koje su dosad bile nositelj našeg života i društva“ rekao je mons. Puljić. U susretu sa svima iz papine pratnje doživio je pozitivne komplimente. Zamjenik državnog tajnika Tarcisia Bertonea u nekoliko rečenica taksativno je pohvalio sve doživljeno riječima: organizacija odlična, raspoloženje izvrsno, duhovnost dirljiva. „U tri rečenice izrekao je najbolje što je mogao reći. Meni je najljepši dojam poruka Svetog Oca koju je rekao i biskupima za ručkom: ‘Došao sam kao Petar učvrstiti vas u vjeri. Vraćam se učvršćen vašom vjerom; vjerom vaših vjernika, vaših mladih, svih koji su me dočekivali’. To mi je bilo dirljivo i lijepo čuti. Obostrano smo se obogatili. Mi jer smo imali milost da je Petar naših dana bio s nama. Bilo je dirljivo i lijepo čuti Svetog Oca da se vraća u Vatikan učvršćen u vjeri koju je s nama doživio“ zaključio je nadbiskup Želimir Puljić.
Ines Grbić