Zadarski nadbiskup Želimir Puljić, predsjednik HBK, dao je intervju dnevniku Večernji list koji je objavljen u subotu, 18. prosinca. Iz razgovora s novinarom VL-a Darkom Pavičićem, donosimo sažetak poruka koje je uputio nadbiskup Puljić.
Za godinu na izmaku mons. Puljić rekao je da su je obilježili prijepori u vezi sa samom bolešću koronavirusa, kao i s načinom zaštite i mjerama koje su poduzimane, ali i osobite kreativnosti na polju liturgije i pastorala unatoč ograničavanjima pastoralnih aktivnosti uslijed mjera.
Nadbiskup je izrazio bojazan od pojave ‘korone poslije korone’, odnosno, njenih posljedica koje su već sad prisutne: napetost, podjela, okrivljavanje, ljutnja. „To doprinosi rastu nepovjerenja u znanost i u ljude koji upravljaju krizom, kao i u svjetovne i duhovne institucije, domaće i međunarodne“ rekao je mons. Puljić.
Podsjetio je na očitovanje hrvatskih biskupa početkom godine kada su rekli kako „Crkva pozitivno gleda na znanost. Ali i neumorno ponavlja da za pravi napredak znanosti valja umrežiti „razum u zagrljaju s vjerom, a znanost upraviti pod ruku s etikom“. To je osobito važno kad je riječ o cjepivima i lijekovima koji izazivaju određene moralne prijepore“ poručio je predsjednik HBK.
U osvrtu na prijedloge, odluke i poruke biskupa koje su upućene vjernicima predsjednik HBK se zadržao na izjavi Stalnoga vijeća od 12. studenoga u kojoj je dano do znanja da je cjepivo moralno dopustivo, ali da mora biti dobrovoljno kako je propisala Kongregacija za nauk vjere. Izjava je, kako je rekao, pokrenula lavinu reakcija u javnosti, biskupe se svrstavalo nasuprot papi Franji i nazivalo antivakserima i onima koji ne razumiju zdravstveno stanje, a njih je prvenstveno zabrinjavala podjela u društvu na cijepljenje i necijepljene. „To je ono što nas i danas zabrinjava, podjela na naše i njihove, a ta podjela prenosi se u obitelj, u klubove, u stranke, škole i poduzeća. Zauzimaju se stavovi krajnje isključivosti u kojoj ljudi nisu više voljni, a ni kadri čuti onog drugoga. Ako je pandemija koronavirusa usporediva s obrambenim ratnim stanjem, bojim se da nećemo ovako polarizirani i razjedinjeni uspjeti u obrani pred koronavirusom”, rekao je mons. Puljić.
Podsjetio je, nadalje u razgovoru, da je Komisija Iustitia et pax, 6. prosinca ponovila da cijepljenje mora biti dobrovoljno te naglasila da se ‘ne smije dopustiti da Covid potvrde postanu oblik indirektne prisile na cijepljenje i uvjetovanje radnim mjestom, jer to izaziva određeni strah i pridonosi rastu društvene napetosti’. U osvrtu na kratko priopćenje koje je zatim objavljeno nakon susreta Stalnoga vijeća s članovima Vlade, primijetio je da u njemu nije objašnjen termin cijepljenja i Covid potvrda, pa se naglasilo da se ‘podržavaju sve mjere koje koriste u borbi protiv Covid-19’.
„Da se uz riječ cjepivo napisalo da ‘ima biti dobrovoljno’ – kako traži Kongregacija za nauk vjere i Vijeće Europe Rezolucijom 2361, a uz riječ Covid potvrde da se dodalo da ne budu ‘oblik prisile i uvjetovanja radnim mjestom’, izbjegle bi se medijske spekulacije i nesporazumi”, istaknuo je mons. Puljić koji je zabrinut radikalizacijom stvari ‘od početnog optimizma da će cjepivo uništiti i odstraniti virus iz naše sredine do naglih previranja ne samo u vezi s Covid potvrdama koje osporavaju i neki znanstvenici, već i u vezi s cijepljenjem djece, kao i same naravi virusa”.
Zbog situacije, nastavio je predsjednik HBK, u kojoj se čini da je zdravstveni problem prešao u sferu politike i pretvorio se u političko pitanje, koje je sklono isključivosti i polarizaciji na ‘naše i njihove’, Stalno vijeće je prije malo više od mjesec dana pozvalo vjernike i građane, djelatnike društvenih zbivanja, nositelje odgovornih službi i djelatnike obavijesnih sredstava da daju svoj doprinos u borbi protiv koronavirusa kao i u stvaranju zdrave međuljudske klime.
„Crkva ne može propisivati državnim institucijama što trebaju činiti, pogotovo ne u izvanrednim okolnostima poput pandemije koronavirusa. U borbi protiv zaraze ona se uključila duhovnim i molitvenim stilom, savjetima i preporukama kako bi pomogla očuvati slobodu i dostojanstvo čovjeka i njegova prava, kao i da se izbjegnu podjele i diskriminacija”, rekao je mons. Puljić te poželio da nas pandemija otrijezni i pomogne biti boljima kako bi mogli stvarati pošteniji i pravedniji svijet. (HKR)