60. svećenički dan Zadarske nadbiskupije okupio je svećenike Zadarske nadbiskupije u zajedništvu sa zadarskim nadbiskupom Želimirom Puljićem u četvrtak, 10. lipnja u župi sv. Anselma u Ninu. Tema jubilarnog Svećeničkog dana bilo je razmatranje značenja i vrijednosti župe u kontekstu dokumenta „Pastoralna preobrazba župne zajednice u službi evangelizacijskog poslanja Crkve“ kojeg je izdala Kongregacija za kler.
Susret svećenika počeo je molitvom Srednjeg časa u župnoj crkvi sv. Anselma u Ninu koju je predvodio mons. Puljić, a za vrijeme liturgije nadbiskup Puljić održao je prigodni nagovor.
Nadbiskup Puljić ne smatra da je župa prevladani model, kako neki misle. Strukturu župe treba oživjeti, a to može učiniti Duh Sveti po zajedničkom nastojanju župnika i vjernika laika, po njihovoj otvorenosti djelovanju Duha.
„Kao što je sve podložno reformama, promjenama, tako je tome podložna i župa. Župa i Crkva su stabilne institucije, ali staro latinsko pravilo glasi: trajna reforma ‘in capite et in membris’. Dakle, trajna reforma glave i dijelova, udova. Papa Franjo počeo je s reformom Kurije u Vatikanu. Tu je središte, rekli bismo, glava Katoličke Crkve. Ali, da ne ostane samo na reformi glave, Papa želi i reformu članova, dijelova, biskupija, župa. U tom kontekstu, župa je jako važna. Dobro je da vjernici koji pripadaju župi budu svjesni da su oni živi članovi župe. Da svećenik koji je na čelu župe bude svjestan, da mu je jako važno da vjernici osjećaju njega kao oca, a i da vjernici osjećaju da je župa njihova. Ne samo da je župa župnikov posao, da misle, to je njegova zadaća. Ne. Otac, majka, obitelj bitni su za reformu župe i reformu Crkve“ poručio je nadbiskup Puljić, istaknuvši: „Nije dobro reći da je nešto prevladana forma. Kažu, obitelj je prevladana, župa je prevladana. Nisu to prevladani modeli. Može biti da je nastao zamor, da im treba poticaj. To su važne strukture. Nema Crkve bez strukture. Zato je Isus utemeljio Dvanaestoricu i na njima bazirao Crkvu. Svi biskupi su nasljednici apostola. Zajedno s Petrom, Crkva na njima počiva. A ta institucija mora biti živa, mora biti životvorna. Mora nešto učiniti da ljudi osjete, što je lijepo biti u toj Crkvi. Tako i župa“ potaknuo je mons. Puljić.
Nadbiskup je istaknuo da najnoviji dokument Kongregacije za kler o župi „želi probuditi svijest ne samo u svećenicima, nego i u vjernicima. Važno je da svećenik bude toga svjestan i da učini sve kako bi u župi bilo što više suradnika koji će nositi odgovornost za budućnost, za uspjeh, prosperitet, za duhovni napredak župe, da župnik ne ostane sam. Da ljudi osjete župu svojom, da se s njom identificiraju. Župa je naše svetište, naše sveto mjesto. Ona ima svoj prostor, svoj sakralni prostor, gdje se svi osjećamo kod kuće. Tu se ne mjeri ljude po staležu, učenosti. Svi smo jednaki pred Bogom i svi smo pozvani dati svoj doprinos aktivnom životu župe“ rekao je mons. Puljić. Istaknuo je da „u tom kontekstu, Papa sve poziva da budemo odgovorni i da u tom pogledu budemo otvoreni Božjem duhu, kako Papa to lijepo zna reći“.
Koliko to traži angažiranost i uključenost svih, nadbiskup je pokazao i na primjeru predstojeće Sinode. „Papa je sada najavio Sinodu za tri godine. Kaže Papa, Sinoda neće trajati samo u Rimu, nego će uključiti, početi u mjesnim Crkvama, pa na kontinentima, pa će tek onda doći predstavnici u Rim, raspravljati o tome. Papa Franjo kaže: važno je u tom vremenu osluškivati Duha, što to Duh govori nama, što to Duh govori Crkvama. Kada to čujemo, onda to priopćiti drugima i onda svi zajedno, pod utjecajem Duha Svetoga, idemo na posao“ potaknuo je mons. Puljić.
Zadarski nadbiskup je rekao kako je pastoralna preobrazba župe važna tema, „koju je na neki način inicirao papa Franjo sa svojim reformama. Papa je zaista reformator. Mi to još ne osjećamo, ali vidimo da se nešto giba u Crkvi. Papa je u godinama, ali razmišlja o reformi i o budućnosti Crkve“ pohvalio je nastojanja pape Franje mons. Puljić, poželjevši da i Svećenički dan pomogne svećenicima da kao župnici, „kao pokretači, kao glavni arhitekti života u župi, budu svjesni uloge i zadaće koju su primili kao navjestitelji Božje riječi, djelitelji svetih tajna i odgojitelji naroda Božjeg kojeg im je dodijelila Providnost“.
„Trudimo se pomoći vjernicima da budu odgovorni i suodgovorni te da svojim savjetom i djelovanjem podupiru zajedničke planove i programe na dobro župe i njihovo spasenje duše. Tada će biti moguće očekivati preobrazbu župne zajednice u službi evangelizacijskog poslanja Crkve, kako to priželjkuje spomenuti dokument Kongregacije“ potaknuo je mons. Puljić.
Nadbiskup je rekao da je taj dokument Kongregacije za kler sinteza dva prije objavljena naputka: o „pitanjima suradnje vjernika laika u svećeničkoj službi“ iz 1997. g. i naputka o „prezbiteru, pastiru i vodiču zajednica“ iz 2002. godine.
„Postavlja se pitanje zašto sada opet neki novi dokument o župnoj zajednici? Zato što je župa prva crkvena institucija s kojom se već kao djeca susrećemo kod krštenja. Ta institucija prati čovjeka cijelog života, u radosnim i tužnim prigodama. Kanonsko pravo definira župu kao ‘određenu zajednicu vjernika koju dijecezanski biskup povjerava župniku’“ rekao je mons. Puljić.
Navodeći glavne elemente župe, nadbiskup je rekao da je župa „temeljna katolička zajednica vjere, života i bogoslužja. Za funkcioniranje treba predvodnika, oca i pastira (župnika), teritorij gdje ljudi žive i sakralni prostor u kojem se ljudi sastaju, mole i slave, jer to je njihov dom i svetište. Čovjeku je potrebno mjesto za dušu i tijelo, gdje će uz svoj obiteljski i društveni dom naći i vjernički dom. Župa tako postaje njegovo sklonište, utočište, uporište i izvor zajedništva. Zato je crkvena mudrost ustanovila župu, da bude oruđe njegovog spasa“ poručio je mons. Puljić.
Župnici su bitni u preobrazbi i rastu župske svijesti, istaknuo je nadbiskup. „Kao arhitekti i organizatori, župnici su nezaobilazni faktor župne zajednice. No, bez župljana, suradnika, zajedničkih planova i akcija, skupne zajedničke molitve i liturgije, župska svijest će slabiti, a ideali zajedništva će ostati prazno slovo na papiru. Župska svijest je nježna biljka, osjetljiva na nepovoljnu klimu. Sporo raste i jača, a lako i brzo vene. Zato joj trajnu brigu trebaju posvetiti župnik i župljani“ potaknuo je mons. Puljić.
Preobrazbu župne zajednice moguće je učiniti i očekivati „kad župnik doživi da je veliki dio vjernika odgovoran, suodgovoran, da nastoje pomagati savjetom, djelom, pa i kritikom ako treba, a uz to imaju zajedničke planove za zajedničko dobro, aktivno zastupaju i brane čast i ugled svoje župe“.
„Preobrazba župe će pomoći da bude što manjih ravnodušnih koji zauzimaju veliki broj naših vjernika, da bude što manje pasivnih pripadnika župne zajednice, s tendencijom pada udaljenih vjernika koji rijetko dolaze u crkvu i nisu uz Crkvu vezani“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši da će s rastom i jačanjem župske svijesti biti „više svjesnih, uvjerenih i apostolski raspoloženih župljana“.
Nadbiskup je podsjetio i na etimološko značenje riječi župa koje dolazi iz praslavenskog vokabulara, a znači zemlju okrenutu suncu, blago i pitomo podneblje. Označava i skupinu ljudi povezanih krvlju i blizinom (rod, pleme) kao i upravno područje. Nakon pokrštavanja Hrvata, izraz župa ostao je u upotrebi za skupinu vjernika kojima je na čelu župnik kao duhovni otac i pastir župe.
Susret je počeo Molitvom srednjeg časa, pa je nadbiskup istaknuo i vrijednost molitve koja nas „podsjeća na ono što je Crkva stoljećima njegovala, osobito redovničke zajednice“.
Naglasivši potrebu supostojanja molitve i rada, nadbiskup je podsjetio kako je sv. Benedikt propisao svojim redovnicima raspored molitve kroz dan, a na kraju dana da se preispituju kako je dan prošao dan te da mole Boga za blagoslov i oproštenje, ako je bilo promašaja.
Prvi čas moli se između 6 i 7 sati ujutro, Treći čas oko 9 sati, Šesti čas oko 12 sati, a Deveti čas oko 15 sati. Večernja se moli oko 17 sati, a Povečerje oko 20 sati. Časovi se sastoje od Himna, tri psalma, kratkog čitanja, hvalospjeva Blagoslovljen i Očenaša. „To pokazuje kako je, u duhu svoga Pravila, sv. Benedikt shvatio što znači moliti i raditi. Uzalud je raditi, ako Boga nećemo uvesti u naš dnevni ritam i naš rad. Zato je Benedikt rasporedio da se braća drže toga programa te da znaju da i nakon posla slijedi čas kada će se susresti s Bogom“ rekao je mons. Puljić.
Na kraju Molitve, nadbiskup i svećenici izmolili su posvetnu molitvu sv. Josipu, zaštitniku Crkve, domovine i obitelji.
Nakon Molitve, u župnoj dvorani ninske župne kuće prof. dr. Nikola Vranješ održao je izlaganje o temi „Pastoralna preobrazba župne zajednice u službi evangelizacijskog poslanja Crkve“.
Svećenici su pohodili i crkvenu riznicu ninske župe sv. Anselma koja svojim relikvijarima i eksponatima potvrđuje bogatu, apostolsku baštinu i crkvenu tradiciju nekadašnje Ninske biskupije, drevne Ninske Crkve iz prvih kršćanskih vremena, gdje su Kristovo evanđelje naviještali apostoli iz Isusovog vremena, a to su sveti Anselmo, prvi ninski biskup, s pratiteljima, đakonom Ambrozom i sv. Marcelom, zaštitnicom Grada Nina.
Na polovici godišnjeg kalendara mjesečnih rekolekcija svećenika koje se održavaju u zadarskom sjemeništu ‘Zmajević’, Svećenički dan u lipnju svake godine okupi u duhovno i rekreativno zajedništvo zadarski kler i nadbiskupa izvan grada Zadra i bude u znaku neke prigodne crkvene i pastoralne teme.
Ines Grbić
