Dvodnevna duhovna obnova za vjeroučitelje laike Zadarske nadbiskupije u organizaciji nadbiskupijskog Katehetskog ureda završena je u nedjelju 27. ožujka u Nadbiskupskom sjemeništu ‘Zmajević’ u Zadru. Pod vodstvom fra Tomislava Šanka, župnog vikara župe Srce Isusovo u Zadru, vjeroučitelji su razmatrali temu duhovnosti kao uvjet plodnosti svog pastorala. Fra Tomislav je istaknuo da mnogi službu započnu sa žarom, no upadnu u rezignaciju kad vide da se ne razvija kako misle da bi trebalo. Stoga ih je potaknuo na strpljivost jer je sjemenu potrebno da uzraste. Upozorio je i na opasnost osuđivanja učenika; ni Isus nije odbacio Samaritanku, a vjeroučitelji rade s puno ‘manjim grešnicima’; dodatni razlog za poniznost je i činjenica da su djeca. Pomisao na vlastite slabosti razlog je više biti im blizu. Temeljem svog iskustva rada, fra Tomislav je predložio vjeroučiteljima da svaki sat ostanu s jednim učenikom desetak minuta u razgovoru kako bi ih se bolje upoznalo. Istaknuo je značaj molitve, koja je bitna i u temelju svega, da se mogu primiti nadahnuća za rad i život. Potaknuo je vjeroučitelje da dnevno sat vremena posvete Gospodinu; taj bi termin trebao biti zapisan u dnevnom rasporedu kao i svaki drugi susret s čovjekom. Svatko nađe vrijeme susreta s nama, a Gospodin čeka. To je važno za osoban rast a plod je da će rasti i drugi uz nas, rekao je fra Tomislav. U pripremi za rad u radionicama predvoditelj je potaknuo na razmatranje tri napasti: aktivizma, spektakularizma i moći. Kad čovjek želi sve imati u svojim rukama, isključuje providnost. „Prava ljubav ima dimenziju vjere. Ako se želi kontrolirati situaciju, nema ljubavi. Potreban je čin vjere u ljubavi“ rekao je fra Tomislav. Potaknuo je i na razvijanje logike besplatnosti a ne natjecanja i upitao vjeroučitelje osjećaju li se kao konkurencija jedno drugome, događa li se ‘uspinjanje’ na račun drugoga; potrebno je da svi teže prema jednom i imaju isti cilj. Budući da društvo ističe važnost biti produktivan, uspješan, djelotvoran, fra Tomislav je rekao da se nešto ne poduzima zbog statistike te je upitao je li statistika daje istinu o čovjeku; jesam li vođen samo onim što je vidljivo i sluga onoga što ljudi kažu o meni. U napasti spektakla, televizičnosti, fra Tomislav je upitao želim li se uvijek samo pokazati, ili živim posvećujuću dimenziju da križevi vjeroučenika podižu i rast vjeroučitelja. Istaknuo je potrebu razvoja tri discipline: Crkve, Svetog Pisma i srca. Treba biti u dodiru s pravom pričom i istinom o Bogu, razmatrati i ostati nad biblijskim tekstom, da Sveto Pismo može prodrijeti u podsvijest, jer čovjek reagira iz podsvijesti. U postojanosti discipline srca fra Tomislav je potaknuo na vjernost u molitvi i kad je ne osjećam. „Mislimo da je najbolja molitva ako smo nešto osjetili. No moliva se mjeri po količini želje“ rekao je potaknuvši na praćenje nauka Crkve i život u skladu sa Svetim Pismom.
Vjeroučitelji su sudjelovali i u misnom slavlju, klanjanju, molitvi Večernje, molitvi krunice s meditacijom i imali su prigodu za ispovijed. Pohodio ih je i zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Istaknuo je da je velika zadaća vjernika koji su upoznali i sreli istinu, odgovorna je i velika uloga odgojitelja kojem je povjerena briga za drugoga. „Nekad zakažemo, pogriješimo, nedostojni smo onoga što činimo, podložni slabostima, manipulacijama. Kolikima ste vi poticaj da vjeruju?“ upitao je nadbiskup vjeroučitelje, poželjevši da svojom vjerom zaraze okolinu, kao što je i prve apostole zarazilo evanđelje. Tako će moći i druge odgajati. Istaknuo je da je zajednička molitva najbolji pedagoški čin kojeg roditelji mogu izvršiti prema djeci. „Čovjek je biće koje moli. Uvijek nešto traži, još kao dijete; no vrhunac je Bogu zahvaliti za to što jesmo, Božje dijete“ rekao je mons. Puljić. Predložio je vjeroučiteljima da dodatno afirmiraju svoje zajedništvo kao katehete na osobit način uz blagdan sv. Krševana, zaštitnika grada Zadra. On je bio uzoran i uspješan kateheta i duhovnik sv. Stošiji. Nadbiskup je predložio intenzivniji angažman vjeroučitelja i vjeroučenika u nadbiskupiji povodom proslave tog sveca; npr. da se organizira dodjela nagrada za najbolji rad o temi sv. Krševana, što je poticaj produbljivanju vjere i upoznavanju neustrašive svjedočke vjere ranokršćanskog mučenika te da se baš katehete, vjeroučitelji, okupe na Svečanoj Večernjoj uoči blagdana. Vjeroučitelji su se pozitivno izjasnili o tom prijedlogu. Potaknuvši na radionice i raznovrsno stvaralaštvo uz blagdan sv. Krševana, nadbiskup Puljić je istaknuo da je naša vjera kreativna, ne samo dogmatska, te da nastava treba biti kreativno osmišljena jer vjera stvara kulturu.
Ines Grbić