Dvodnevni međunarodni znanstveni simpozij o temi ‘Mudrost u Bibliji’ završen je u subotu 24. listopada u Svečanoj dvorani na Sveučilištu u Zadru. Organizatori toga skupa koji je okupio 16 izlagača iz Hrvatske i BiH bili su Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu i Teološko – katehetski odjel Sveučilišta u Zadru.
Drugoga dana simpozija, 24. listopada, održana su predavanja: Smrt u Qoheletovoj mudrosti (Miljenka Grgić), Ivanov proslov u svjetlu SZ-ne mudrosti (Arkadiusz Krasicki), Isus i mudrost u pojedinim sinoptičkim evanđeljima (Darko Tepert, online), Mudrost Isusovih učenika (Taras Barščevski), Mudrost i Stjepan – Dj 6,3.10; 7,10.22 (Mario Cifrak), Pavao, mudri graditelj korintske zajednice – 1 Kor 3,10 (Tomislav Zečević), Mudrost odozgo i(li) odozdo. Jakovljevo poimanje mudrosti – Jak 1,5; 3,13-18 (Stipo Kljajić, online) te Mudrost u Otk 5,12; 7,12; 13,18; 17,9 (Ivan Benaković, online).
Organizacija toga simpozija, između ostaloga i u odabiru teme i odluke gdje će se održati, u nadležnosti je Biblijskog instituta koji je znanstveno – istraživačka institucija Katoličkog bogoslovnog fakulteta. Biblijski institut okuplja oko 25 hrvatskih bibličara koji se na znanstvenoj razini bave istraživanjem Svetog Pisma. Kao obrazovna ustanova sudjeluje u teološkom obrazovanju, proučavanju Biblije i primjeni biblijskih načela životu. Svake druge godine održavaju simpozij o nekoj temi u korelaciji s Biblijom, u želji da i na znanstveni način budu u službi teologije i pastorala. Biblijski institut osnovan je 2001. g., kada se razdvojilo Hrvatsko katoličko biblijsko djelo, koje je pastoralni segment djelovanja bibličara ali je povezano s HBK, dok je Biblijski institut ustanova KBF-a.
Među članovima Instituta neke profesorice djeluju u Italiji, a dr. fra Tomislav Vuk u Jeruzalemu dragocjena im je veza sa Svetom Zemljom. Svaki put simpozij se održi u drugom gradu, ovogodišnji je prvi put održan u Zadru, zahvaljujući zauzimanju dr. Arkadiusza Krasickog koji predaje na Teološko – katehetskom odjelu Sveučilišta u Zadru. Uz Zagreb, dosad su gostovali u Đakovu, Rijeci, Splitu, Sarajevu itd. Temu simpozija predlažu hrvatski bibličari koji se nalaze i na svojoj godišnjoj skupštini.
Kontekst ovogodišnje teme simpozija u razgovoru za Iku pojasnio je prof. dr. Mario Cifrak, dekan KBF-a u Zagrebu. „Svake godine okupljamo se kao Biblijski institut i planiramo simpozij koji se tiče aktualnih tema iz biblijskih znanosti, ali su važne i za cjelokupnu teologiju, uzimajući u obzir hermeneutski odnos egzegeze, sustavne teologije i praktične teologije. Kolege su predložili da ove godine tema bude Mudrost u Bibliji, mislim da se pokazalo plodnim za ovo vrijeme. Mudrost koju će prepoznati teolozi i praktični vjernici, vrijednost Božje riječi koja nas čini mudrima, da znamo odabrati ono što je Božje, a ne ono što je ljudsko, da bismo stekli vječni život“ rekao je dr. Cifrak.
Razmatranje tko je mudar, hokma Adonai, dr. Cifrak smješta u kontekst od početka razvoja kršćanstva kao fenomena i svetoga Pavla, što podrazumijeva izlazak kršćanskog navještaja iz semitskog kruga i njegov ulazak u grčku kulturu i misao, sa semitskim nasljeđem koje kršćanstvo nosi. „Jer kršćanstvo nije ‘palo s neba’, kolokvijalno rečeno. Ono se mora gledati u kontekstu povijesti spasenja koje je Bog započeo sa Židovima, ono što nalazimo u Starom Zavjetu; Zakon, proroci i ostali spisi. Ali, Pavao kaže da nije došao s mudrošću riječi, nego s mudrošću križa Isusa Krista. To je u toj kerigmi u helenističkom svijetu bilo krivo percipirano. Ono što nitko nije očekivao i što je šokantno za kršćanstvo je činjenica da će Gospodin Isus završiti na križu“ istaknuo je dr. Cifrak.
Za razumjeti mudrost Isusovog križa treba shvatiti što njegova smrt znači. „Cijela refleksija koja ide od prvih kršćanskih navjestitelja pokušava se vratiti u postojeće okvire, a to je starozavjetni svijet i tekstovi koji su im bili familijarni. Postulira se dokument, tzv. Testimonia gdje je bio niz starozavjetnih tekstova. Iako, ako se gleda iz dokumenta Papinske biblijske komisije, nisu svi starozavjetni tekstovi mesijanski. Ali zazvučali su prvim kršćanima i nama, gledajući djelovanje Isusa Krista koje nisu mogli do kraja razumjeti za njegovog ovozemaljskog života, nego tek u svjetlu vjere u Uskrsloga i onoga što se dogodilo u Pashalnom misteriju. Tada su posegnuli za tim tekstovima pa su prepoznali: ‘Evo, to se dogodilo s Gospodinom, to se dogodilo, to se dogodilo s Gospodinom Isusom!’. Dakle, najprije imamo događaj – Isus Krist, sve ono što je učenike zateklo s njihovom pameću, nerazumijevanjem i s druge strane vijest da je Isus živ. Kršćani su se pokušali postaviti prema toj činjenici u navještaju, što to znači konkretno za nas. Što to bitno mijenja u paradigmi starozavjetnih žrtvi i govora o žrtvi“ rekao je dr. Cifrak, dodavši da kršćani ne inzistiraju na žrtvi, „nego na Božjoj dosljednosti da se Sin Božji do kraja prepustio volji Božjoj koju je ispunio tako što je završio na križu. Isus je to učinio radi naših grijeha. To je teološka kvalifikacija. To je i cijela naša etika, usmjerava naše ponašanje“ rekao je dr. Cifrak.
Dekan zagrebačkog KBF-a mudrost promatra u kontekstu čitanja Starog i Novog zavjeta kao tekstova vjere. „Pristajemo da je Isus umro za nas i time nadilazi sve što Stari zavjet o tome govori. U tome i je novost Novog zavjeta. Ako to vjerujemo, tako se moramo u svakodnevici i ponašati. Postoji i dokument koji govori o Bibliji i moralu. Dakle, ključ za nas kršćane je Božja riječ. Sve što je napisano je Božja riječ. Nije sve objava, ali je sve Božja riječ. I mi vjerujemo toj Božjoj riječi koja je, kaže Pavao Solunjanima, puna energije. Koja u nama proizvodi energiju, da naša vjera bude djelatna, djelotvorna, da naša ljubav bude puna napora i da naša nada bude postojana. Dakle, da ne posustanemo i kad su stvari protivne, u svijetu, hrvatskom društvu, pa i u Crkvi kad nam se događaju neke stvari koje ne možemo do kraja razumjeti. Ali, u svemu tome, neka nas vodi i poučava Božja riječ. To je hermeneutska pozadina, interpretacija da Božja riječ nije samo nešto to je napisano, što čujemo i prečujemo, nego što se reflektira u teologiji i u našoj praksi“ rekao je dr. Cifrak.
U višeslojnom razmatranju mudrosti kao bîti svojstvene Bogu, identificirane s Isusom, dar Duha Svetoga, dr. Cifrak pojašnjava mudrost i u povezanosti s moralnim življenjem čovjeka, potrebu njene konkretizacije. „Za Židove, mudrost je Tora, Petoknjižje, Božji zakon. Ali, Tora nije zakon samo u smislu legislative, nego to je instrukcija. Po Tori se hoda s Gospodinom. Dakle, to je praktični život, moral, ponašanje. Kada se za nekoga kaže da je hodao s Gospodinom, kao Henok, to znači da je živio po Božjem zakonu, po Božjim zapovijedima, koje Isus svodi na zapovijed prema Bogu i bližnjima“ rekao je dr. Cifrak.
Podsjeća kako u Ivanovom evanđelju Isus kaže da su ga mogli čuti svi Židovi u hramu, gdje se Židovi okupljaju i čita se Tora. „Ali, s druge strane, Isus svoje djelovanje po Ivanovom evanđelju započinje upravo s čišćenjem hrama. To se referira na ono što će se dogoditi u njegovoj muci, smrti i uskrsnuću, da će umrijeti i ponovno za tri dana sagraditi hram. Dakle, Isus je više od te mudrosti, više od hrama, jer on je Sin Božji, on je Bog koji je sišao među nas ljude, utjelovio se.
Jedna od najljepših scena je kada Isusa nalaze sa carinicima i grešnicima za stolom, opisana u Markovom evanđelju. Dakle, tu se ne razlikuje tko je tko. Među grešnicima nalazi se netko tko nema veze s grijehom. Isus je nama po svemu sličan i vi ne možete prepoznati da je to Sin Božji. A upravo je to božanstvo sišlo u našu ljudsku grešnost da nas iz nje izbavi. To je fascinantni događaj i temelj, navještaj da čovjek uz Isusa Krista može biti čovjek. Zato se i oko stolova nalazio s njima. Tu im je nudio spasenje. Kasnije su postavili sedmoricu da integriraju upravo one koji su još bili neintegrirani u ponudu euharistije. Prepoznali su Isusa u lomljenju euharistije. To nam je ostavljeno, kao pouskrsno. Zato, ne može biti kršćanin koji ne ide na euharistiju. To je neprihvatljivo. Ljudi u tom slučaju onda ne razumiju temelj svoje vjere“ poručio je dr. Mario Cifrak.
Podsjetio je da je prošle godine u Ohridu održan međunarodni interdisciplinarni simpozij o temi mudrosti koja je sagradila sebi dom, na kojem su gostovali dr. Cifrak i prodekani zagrebačkog KBF-a. Tada su sklopili i ugovor o suradnji s njihovim fakultetom Sv. Kliment Ohridski, čime se potvrđuje i ekumenska perspektiva, a zajednički temelj je u Svetom Pismu, knjizi objavljene božanske mudrosti.
Ines Grbić
