O temi „Mudrost i stvaranje“ izlagao je dr. Đurica Pardon na znanstvenom simpoziju “Mudrost u Bibliji” u petak 23. listopada na Sveučilištu u Zadru.
„Biblija govori o mudrosti na način da mudrost nije samo znanje, pa čak ni shvaćanje. Nego, mudrost je prije svega iskustvo življenja u odnosima. Zanimljiva je biblijska slika da je mudrost graditeljica svijeta. Svijet, kozmos je zgrada, dom u kojem ima svega i svi su prisutni. Sve je to dano čovjeku kao slici Božjoj, da s tim primljenim darom mudro raspolaže, poštuje ga i izgrađuje zdravi stav prema Bogu, svijetu i subraći ljudima“ potaknuo je dr. Pardon, istaknuvši da ta slika Božjeg domaćinstva, kuće u kojoj vlada mudri red, mudrost, aludira na naše domove u kojima smo znali slušati starije „koji su svojim iskustvom govorili i upravljali cijelim domaćinstvom, pazeći da svatko dobije svoje – pravednost, da dobije i više nego zaslužuje – milosrđe te da može i druge darivati i osposobiti, a to je ljubav“.
Govoreći o mudrosti kao spoznavanju vječnoga reda u prirodi i prepoznavanju vrijednosti stvorenja, predavač je upozorio kako su zemlja kao planet i svemir ugroženi nemudrim, ludim i pogrešnim ponašanjem čovjeka. „Mudrosna teologija je teologija stvaranja. Mudrost je prisutna od samoga stvaranja i Božji je dar ljudima. Mudrosni spisi u Bibliji govore da je mudrost povezana sa samim stvaranjem. Od početka svijeta, kozmosa kojega je Bog stvorio, prisutna je među stvorenjima, u stvorenjima i zajedno s njima opstoji i postoji. Zato je važno shvatiti kako sve što Mudrost čini, čini u odnosu. I to u odnosu povezanosti sa svim stvorenjima koje Bog stvara. Zato se mudrost predstavlja na tri razine: u odnosu između Boga i ljudi međusobno, u odnosu između ljudi i stvorenoga svijeta i u biblijskom međuodnosu između Boga, čovjeka i stvorenoga svijeta“ rekao je dr. Pardon, istaknuvši: „Mudrost je oznaka Božja“.
Mudrost je očitovanje Boga u redu stvorenja te uočavanje Boga u stvorenjima. „Mudrost se očituje u stvaranju, no kroz mudrost se očituje i sam Bog u redu koji je on stvorio. Mudrost se sastoji u postavljanju reda i pravilnih odnosa između Boga, ljudi, stvorenja u svim područjima njihovog postojanja“ rekao je predavač, govoreći i o strahu Gospodnjem kao početku spoznaje. „Strah nije samo strahovanje od Boga, nego strah da ne bismo nešto poremetili u lijepo uređenom svijetu. Uspješan život je čuvanje reda. Uređenost prisutna u odnosima među stvorenjima je potvrda postojanja mudrosti. Ako su mudri, ljudi mogu shvatiti uređenost, stvaralački red. Mudrost se u mudrosnim spisima očituje kao uočavanje Boga i Božje prisutnosti u stvorenjima i u odnosima sa stvorenjima. Ljudska mudrost očituje se kao odjek božanske mudrosti unutar okvira i granica koje su čovjeku postavljene stvaranjem“ poručio je dr. Pardon.
Mudrost čovjeka koji oblikuje svijet vidi se i u djelima poput uređivanja svetišta, obrtničkim umijećima, gradnji kuće, zemljoradnji kao obliku mudrog dara Božjega, da čovjek zna obrađivati zemlju. „Da bi čovjek mogao rasti, treba biti svjestan onoga što se događa, veza u kojima se nalazi pa mudro hoditi stazama života. Povezanost življenja u odnosima prema zemlji je mudrost očitovana u životu čovjeka. Sva stvorenja svjedoče o mudrosti i slavi Boga“ rekao je predavač, navodeći važne poticaje: prepoznati u redu stvaranja Božju blizinu, prepoznati Boga koji se ostvaruje i pokazuje u stvorenjima, poučava skladu sa svim stvorenjima, daje čovjeku razumijevanje svijeta i njegovog mjesta unutar svih stvorenja.
„Kada ulaziš u dom Božji koji je mudrost sagradila, pazi na korake svoje, da to ne bude čizma koja gazi nego ruka koja umiva i miluje“ potaknuo je dr. Pardon, pojašnjavajući kako je spoznavanje vječnoga reda u prirodi povezano sa spoznavanjem i shvaćanjem Boga u njegovom stvaralačkom redu i u stvorenjima. „Mudrost omogućava spoznaju i samo-shvaćanje čovjeka unutar stvorenoga svijeta. To je jako važno naglasiti, jer često smo skloni biti u stavu oholosti, da smo iznad ili izvan stvorenoga svijeta. Mudrost predstavlja vještina življenja prema konkretnim zakonima i pravilima, očitovanima u življenju i postojanju svega što je Bog pozvao u život“ rekao je dr. Pardon.
Podsjetio je na Propovjednika koji kaže da mudrost traje i usko je vezana uz zemlju i cikluse koji se u zemlji događaju. To su ciklusi plodnosti, vremena, prostora, godišnjih doba, života, smrti. „Sve su to ciklusi koji kažu da jedan naraštaj dolazi, drugi odlazi, a zemlja uvijek ostaje. To nam zemlja može poručiti svojim postojanjem. Prepoznati vrijednost stvorenja s kojima živimo je mudrost, otkrivati da nismo samo mi kao ljudi vrijedni postojanja. Nego sve što postoji, u svemu je dah ili duh Božji. Propovjednik predlaže da je mudro razumjeti i prihvatiti mijene zemlje, jer one su stalne: sjetva, žetva, studeni, vrućine, ljeta, zime, dani, noći“ rekao je predavač, citirajući: „Tvoj je besmrtni duh u svemu“ (Mudr 12,1).
Govoreći o prirodnim ciklusima zemlje kao kontekstu stjecanja mudrosti, dr. Pardon je rekao da su oni pozitivna konstanta, ne stalna mijena koje se trebamo bojati. „Nego u toj stalnoj mijeni vidjeti našu dobrobit i dobrobit svega. Ako se ne događa stalno mijenjanje sjetve, žetve, studeni, vrućine, ljeta, zime, pa i života i smrti, nema života. U nedostatku toga, život se ne prenosi. Zato su kontekst shvaćanja mudroga života u okvirima i granicama onoga što na zemlji postoji“ rekao je dr. Pardon.
Mudrost ne polazi samo od osobnog mudrog života, nego ide prema kozmičkoj mudrosti, shvaćanju svijeta u cjelini. „Ludost je i grijeh ponašati se prema stvorenjima nemudro: ne upotrebljavati ih ispravno, poništavati stvorenja. Ovozemaljska bića poučavaju kozmičkoj mudrosti, kako govori Job. Mudrost je imati uvid u pravila i zakone stvorenja, ali ispravno upravljati i svojim vremenom, od početka do kraja našeg vremena. Božanska mudrost je djelatna u svemu, u svim stvorenjima, kaže Pavao u Rimljanima. Pojavljuje se Krist kao izvor i kao Mudrost. Sve je po njemu i za njega stvoreno“ rekao je dr. Pardon, poručivši da u domu Božjem treba mudro živjeti.
„Jer svijet je zagađen zlom, grijehom koji se očituje ne samo na nama, nego u svim segmentima života. Kao da se cijeli svijet poremetio, pa i korona virusom, napravivši toliko pomutnje u ljudskoj organizaciji i svijetu ljudi. Stradavaju ekonomija, zemljoradnja, ribarstvo, jer je učinjeno nešto nemudro i ciklusi su poremećeni. Sve zbog lude, nezasitne pohlepe za stjecanjem i za nekim sebičnim ponašanjem“ upozorio je dr. Pardon, poručivši: „Mudrost nije pitanje samo znanja, nego prakse“.
„Možemo puno toga znati. Znanost nam danas puno toga objašnjava. Ali ako nemamo praktične provedbe, teško da ćemo uopće shvatiti i u svoj život provesti mudrost koja nam se nudi otvorena u redu stvaranja i stvorenja. Stvoriti svjetonazor mudrosti – pri tome se misli na skup osnovnih uvjerenja koje se prenose u praksu života i na buduće generacije. Poštivati unutarnju vrijednost dobrote svih bića kao stvorova Božjih, shvaćanje povezanosti i prepletenosti života te prihvaćanje obveze da budemo brižni u održavanja vlastitog života i svih stvorenja“ potaknuo je dr. Đurica Pardon, rekavši da su navedene misli i među porukama pape Franje u njegovim enciklikama ‘Laudato si’ i ‘Fratelli tutti’, u kojoj Papa poziva na bratsko razmišljanje o svim ljudima.
Ines Grbić
