Istraživanja provedena 1992. godine pokazala su da je ova crkvica daleko starija nego se do tada smatralo. Ona je zapravo ranokršćanskog postanka, a anstala je u okviru rimske vile čiji su ostaci istraženi samo na dijelu koji pokriva crkvica. Crkvica je imala oblik jednobrojne longitudinalne građevine. Širina njezine lađe je 4,50 m, a dužina do pročelja do začelja 8 m. Na lađu se nastavlja polukružna, u prostoru istaknuta apsida, s tri plitke lezene na vanjskoj strani. Širina apside iznosi 2,80 m, a dubina 2,30 m. U zidu apside su bila dva prozora. Na boćnim zidovima crkve sačuvani su također ostatci otvora, dvaju vrata mna sjevernoj te jednih vrata i prozora na južnoj strani. Ti otvori navode na mogućnost postojanja pastoforije. Na temelju karakteristika apside…crkvicu treba datirati oko polovice 6. st. Crkvica Vele Gospe na Ošljaku tijekom svoga gotovo čertrnaeststoljetnog postojanja doživjela je čitav niz obnova i djelomičnih preinaka, a jedna od najtemeljitijih obnova…bila je u doba predromanike. Tada je dobila pilone koji su njezinu unutrašnjost podijelili u tri traveja. (Ante Uglešić, Ranokršćanska arhitektura na području današnje zadarske nadbiskupije, Zadar 2002., str. 93-94)
Comments are closed.