Blagdan Gospe Karmelske svečano je proslavljen u četvrtak, 16. srpnja u župi sv. Mihovila u Galovcu. Večernje misno slavlje predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić u koncelebraciji s petnaest svećenika, među kojima i galovačkim župnikom don Mladenom Kačanom.
Slavlje je ujedno bilo zahvalni spomen na stotu godišnjicu zavjetnog kipa Gospe Karmelske u Galovcu s kojim je prije mise održana svečana procesija kroz mjesto. Procesiju je predvodio don Tomislav Končurat, župnik župe Gorica – Raštane.
„Riječ ‘karmel’ znači ‘plodna vrtna zemlja’. Tumači Svetoga Pisma kažu da je Karmel slika ‘Božje prisutnosti i plodnosti koju njegova milosti donosi’. Karmel je ujedno slika Marije koja je, osjenjena Duhom Svetim, postala mjestom Božje prisutnosti i blagoslova“ rekao je mons. Puljić. Blagdan Gospe od Karmela proglašen je za cijelu Crkvu 1726. g., a „bitne točke karmelske duhovnosti su evanđeosko siromaštvo, ljubav, poniznost, skromnost, uljudnost i radost“ rekao je nadbiskup.
Brdo Karmel nalazi se u Palestini, uz obalu Sredozmenog mora. „Prvo navješteno čitanje spominje brdo Karmel gdje je prorok Ilija branio vjeru u Izraelu i činio čuda u borbi za pravu vjeru i za pravoga Boga. Na brdu Karmel koje je slika naročite Božje blizine, za vrijeme križarskih ratova križar Bertold iz Kalabrije osnovao je crkveni red muževa koji su se okupljali i odatle dobili naziv red Karmelićana, 1155. g. Tu su se počeli okupljati pobožni muževi kako bi u pokori i molitvi pod zaštitom Marije služili Bogu. Kad im je jeruzalemski patrijarh 1209. g. sastavio pravilo, nazvali su se Braća Blažene Djevice Marije od gore Karmela“ podsjetio je nadbiskup. U 13. st. muslimani su ih potjerali s Karmela te su potražili utočište u Europi.
„Papa je odobrio mušku i žensku granu karmelskog reda koje su kasnije reformirali i obnovili sv. Ivan od Križa i sv. Terezija Velika, crkvena naučiteljica. Karmelsko zajedništvo redovnika i redovnica prisutno je u Crkvi više od osam stoljeća. Sinovima i kćerima karmelske duhovnosti molitva je životno zvanje. Ona je okosnica njihovih Pravila po kojima nastoje živjeti i raditi u duhu molitve i nasljedovanja Marijinih odlika poslušnosti, čistoće i siromaštva“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši da karmelska duhovnost i danas, nakon osam i pol stoljeća od svoga početka, „pruža ideal duhovne obitelji intimnog prijateljstva s Bogom po žrtvi i molitvi, kako nam pokazuju divni primjer karmelskih svetaca i svetica koje je Crkva uzdigla na čast oltara“.
Nadbiskup je izrazio zadovoljstvo što je gospićko-senjski biskup Zdenko Križić, karmelićanin, blagoslovio temelje novog samostana karmelićanki u Gospiću. „Neka bude blagoslovljena ta plemenita nakana našeg biskupa kamo ćemo moći poći i preporučiti svoje potrebe sestrama koje se mole i žrtvuju za dobro naše Crkve i naroda. Neka to bude i prigoda našim djevojakama koje razmišljaju o duhovnom zvanju da izbliza upoznaju karmelsku duhovnost sv. Terezije Velike, koja, kako tvrde neki spisatelji, ‘predstavlja vrhunac kršćanske duhovnosti svih vremena’“ istaknuo je nadbiskup Puljić, navodeći dva temeljna načela Terezijine duhovnosti: sve ovozemaljsko je prolazno, prolazi i nestaje te samo je Bog zauvijek neprolazan. Bog trajno i vječno živi. „Tko ima Boga, ni u čemu ne oskudijeva, jer ‘samo Bog je dostatan’, kaže sv. Terezija Velika. Crkvena učiteljica sv. Terezija piše da je Bog vidljiv i prepoznatljiv u liku i imenu Isusa Krista, raspetoga i uskrsnuloga. Stoga je istina ‘samo je Bog dostatan’ temeljna vrijednost ljudskog života, za sve ljude i za sva vremena“ poručio je mons. Puljić.
U tom kontekstu, nadbiskup je rekao da kao kršćani „imamo povlasticu susretati Isusa u njegovim sakramentima, posebice u euharistiji. Osnovao je Crkvu jer je želio uvijek biti s nama. Darovao nam je sebe, sakramente od kojih Crkva živi i koji nas hrane, jačaju“.
Uz brdo Karmel, liturgija u blagdanskom navještaju spominje i brdo Kalvariju gdje je Isus prije odlaska s ovog svijeta, svoju majku Mariju predao ljubljenom učeniku Ivanu. „Isus izgovara prekrasne riječi u kojima smo i mi bili nazočni: ‘Evo ti majke’, a Mariji kaže ‘Evo ti sina’. U tom predanju bili smo i mi nazočni“ istaknuo je mons. Puljić, poručivši da je Marija trajno nazočna u svojoj Crkvi i vodi brigu o nama.
„Marija je bila ne samo Isusova majka, nego i savršena Isusova učenica, uzor nama, njegovim učenicima. Marija nas uči kako živjeti, slušati i razmatrati Božju riječ, kako biti blizu i solidaran s bližnjima u potrebi i nevolji, kako biti ustrajan u molitvi i zajedništvu. Marija je prisutna od početka u Crkvi i u srcima Božjeg puka. Kršćani ne mogu živjeti bez majke. Crkva Isusovih učenika započela je svoj ovozemni hod s Marijom na Duhove u dvorani Posljednje večere. S Marijom će i završiti svoj ovozemni hod, hodočasnički put prema eshatonu“ naglasio je mons. Puljić. U tom smislu, rekao je da je procesija, osim zaziva blagoslova i zaštite na svoje mjesto, ujedno znak „da se posvijesti što je bitno: a to je da smo na ovome svijetu putnici, prolaznici, hodočasnici. Naš život prolazi u hodočašću. Bog nam je darovao ovo vrijeme i valja nam kroz to vrijeme biti dostojna djeca Božja“ potaknuo je nadbiskup Puljić.
Rekao je da je “Marija zasjala po Božjem obećanju u zoru povijesti, kad su Adam i Eva istjerani iz raja”. Bez pojave Marije “nad ljudima bi se prostirala tama beznađa. A Uskrsli svijetli i šalje Mariju da nam pomogne doći do njega. Bez Marije, nade čovječanstva, tonuli bismo još više bez orijentira. Marija nije izmišljena utjeha. Ona je stvarno darovana nada. Mariju nam je Isus predao na Kalvariji. U nju su položena silna nebeska obećanja i ostvarene Božje nakane” poručio je mons. Puljić, poželjevši da nam Gospa pomogne držati pradjedovski zavjet vjere te da se sveti znakovi i molitva ponovno vrate u naše domove.
“Mariji, odvjetnici Hrvatske, povjeravamo svoju sadašnjost i budućnost. Po toj smo vjeri i odanosti koju smo prema Gospi pokazivali bili prepoznatljivi u Hrvatskoj, diljem Europe i svijeta. S takvom odanošću i povjerenjem slavimo Gospu Karmelsku koja je u Galovcu nazočna stoljeće, kada su naši stari otkrili ljepotu Marijine blizine te nabavili kip Gospe od Karmela” zaključio je nadbiskup Puljić.
Stogodišnji Gospin kip u Galovcu zavjetni je dar u znak zahvalnosti kojega su kupili galovački mornari Joso i Mitar Jovančević i galovački župljani, u zahvalu Gospi škapulara, kako Galovčani zovu Gospu Karmelsku, što je Jovančeviće koji su je zazvali izbavila iz nesreće na moru. Galovčani se od tada utječu zagovoru Gospe Karmelske koja ih prati kao zaštitnica župe.
U vremenu depopulacije naše zemlje, Galovac je s prizorima brojne djece i mladih obitelji koje ostaju na svome u toj ruralnoj sredini, ohrabrujući znak života i nade za budućnost. U Galovcu se živi otvorenost životu te su mnoge obitelji s troje, četvero i više djece. „Galovac živi punim plućima, ima mladih, ima budućnost. Gospa Karmelska bdije nad nama i uvijek nam je u pomoći“ poručila je župljanka Zvjezdana Burčul.
Koliko se Galovčani povjeravaju zaštiti Gospe Karmelske pokazuje i velika kamena stijena koju su podigli u središtu svoga ravnokotarskog mjesta na kojoj je uklesan lik Gospe Karmelske s Djetetom Isusom, a ispod je zaziv ‘Gospe, škapulaj nas’, što znači, ‘Gospe, izbavi nas’.
Iz Galovca, župe s glagoljaškom tradicijom, porijeklom je šest svećenika, tri redovnice i laikinja koja živi Bogu posvećeni život. U misi je sudjelovao i Marin Gulan, načelnik Općine Galovac. Nakon mise prigodni koncert održala je klapa Sv. Juraj HRM-a.
Ines Grbić
