Vodič Arhiva Zadarske nadbiskupije, nastao u suradnji Državnog arhiva u Zadru i Zadarske nadbiskupije, zasigurno je još jedno vrijedno djelo koje će povjesničarima olakšati istraživanje brojnih dokumenata pohranjenih u Arhivu drevne Nadbiskupije zadarske i razumijevanje njezine duge i bogate prošlosti. Vodič broji ukupno 206 stranica. Nakon Sadržaja (5) slijedi Predgovor (7–9) zadarskog nadbiskupa mons. Želimira Puljića, na stranici 10. prikazan je tlocrt episkopalnog kompleksa Zadarske nadbiskupije iz prve polovice 20. stoljeća. Slijedi Izvod iz klasifikacije arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske (11–12) te popis Arhivski fondovi i zbirke Arhiva Zadarske nadbiskupije (13–15) i Kratice (16). Arhiv Zadarske nadbiskupije (17–24) pruža temeljne informacije o Arhivu: identifikaciju, kontakt, dostupnost i usluge Arhiva te povijest te ustanove. Ujedno se donose odredbe Zakonika kanonskog prava o nad/biskupijskim i župnim arhivima, opisuje se zgrada u kojoj se Arhiv nalazi, njegovo gradivo i značenje, dopunski izvori Arhiva, obavijesna pomagala i literatura o Arhivu. Sam Vodič kroz arhivske fondove i zbirke (25–206) najbitniji je i ujedno najopširniji dio Vodiča. Prema standardima arhivističke struke obrađena građa Arhiva podijeljena je u sedam dijelova prema izvodu iz klasifikacije arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. Prvi dio građe obuhvaća razdoblje druge austrijske uprave u Dalmaciji i pitanje nadzorništva nad školstvom u Dalmaciji s posebnim osvrtom na biskupsko školstvo u Zadru. Nadalje, građa obuhvaća pitanje odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama Zadarske nadbiskupije od studija teologije do nadbiskupskog sjemeništa Zmajević i ženske građanske škole Svetoga Dimitrija; zdravstva i socijalnih ustanova, udruga, udruženja, bratovština koje su djelovale u Zadarskoj nadbiskupiji. Osobito važna je građa vezana uz Zadarsku nadbiskupiju/metropoliju i Ninsku biskupiju, koja sadrži sve spise raznih područja života njihovih crkvenih struktura. Građa je to koja će zasigurno zaintrigirati mnoge, napose crkvene povjesničare. Tim više što je obim građe izniman, a vrlo malo istražen. Informacije o osobnim arhivskim fondovima pojedinih nadbiskupa i svećenika Zadarske nadbiskupije na samom su začelju Vodiča, neposredno prije njegova zadnjeg dijela u kojemu se nabrajaju razne arhivske zbirke pohranjene u zadarskome Nadbiskupskom arhivu (zbirke matičnih knjiga, zbirke planova, nacrta, fotografija i drugo). Za svaku je pohvalu uloženi trud oko izdavanja ovoga Vodiča, ponajprije njegovim priređivačima, ali i suradnji Državnog arhiva u Zadru i Zadarske nadbiskupije, koji su, možda, pokazali modus koji bi trebalo slijediti u zajedničkim nastojanjima uređivanja važne arhivske građe pojedinih gradova i biskupija kako bismo lakše mogli dolaziti do informacija, uspoređivati ih i valjano ih prikazati. Vodič Arhiva Zadarske nadbiskupije u tom je smislu dragocjeno izdanje i izazov za povjesnike željne istraživanja bogate arhivske baštine Zadarske nadbiskupije.
Comments are closed.