„Mons. Marijan Oblak – ljubitelj Biblije“ naziv je izlaganja koje je održao mr. don Damir Šehić na znanstvenom kolokviju povodom stote godišnjice rođenja zadarskog nadbiskupa Marijana Oblaka u subotu 14. prosinca u dvorani sjemeništa Zmajević u Zadru.
Zbirka Biblija Zadarske nadbiskupije jedinstveni je projekt u svijetu čiji je osnivač i pokretač nadbiskup Oblak. Mons. Oblak prikupio je 1 112 primjeraka Biblija na oko 200 jezika. „Nadbiskup Oblak ostavio nam je u nasljeđe Zbirku Biblija koje je počeo prikupljati 1987. g. Entuzijazam i želja za prikupljanjem što većeg broja primjeraka Biblija iz cijeloga svijeta djelovala je pozitivno na svakoga tko se susreo sa Zbirkom Biblija. Zbirka čini jedinstven bibliografski opus u Hrvatskoj, a u kontekstu kolekcionara i prikupljene građe zasigurno je jedinstvena i u svijetu“ istaknuo je Šehić, dodavši da ta Zbirka „nosi trajni spomen na osobiti pečat i entuzijazam Oblaka kršćanina, nadbiskupa, ljubitelja Biblije, prije svega zanesenog slušatelja i navjestitelja Božje Riječi“.
Zbirka ima i kolekcionarsku vrijednost kao cjelina prikupljenih bibliografskih jedinica s osobitostima. „Cjelokupna građa evidentirana je u Inventarnoj knjizi Biblioteke Stolnog kaptola Svete Stošije koja se čuva u Nadbiskupskom domu u Zadru gdje se nalazi i cjelokupna građa Biblija. Bogatstvo Inventarne knjige su uredno zabilježeni podaci, osobno unošeni rukom nadbiskupa Oblaka te naznake o jeziku, zemlji podrijetla iz koje je Biblija došla, donatoru, prigodi u kojoj je Biblija darovana, načinu na koji se došlo do pojedinog primjerka. Pod rednim br. 1 upisana je poklon Biblija mons. Pavla Kera koju je dobio na poklon prigodom svoga ređenja za svećenika u Rimu. Među darovateljima su svećenici Zadarske i drugih nad/biskupija. Zbirka posjeduje znatan broj Biblija iz osobnih biblioteka zadarskih nadbiskupa. Uz posljednji inventarni broj s datumom 8. travnja 2008. godine stoji kratki zaključak u kojem je zaključen broj bibliografskih jedinica“ rekao je Šehić.
„Zbirka je privlačila nove primjerke Biblija ugledom nadbiskupa Oblaka koji se trudio prikazati Zbirku kao vrijednost sveopće Crkve, jer brojnost Biblija svjedočanstvo je o Božjoj Riječi koja ne poznaje granice ni barijere. Božja Riječ koja ulazi u kulturu pojedinog naroda i u njemu ostavlja neizbrisiv otisak duboka je poruka koja se može promatrati u svakom pojedinom primjerku prikupljene Biblije“ poručio je Šehić, istaknuvši da se „ključ razumijevanja i potpunog shvaćanja ne nalazi u brojnosti i materijalnoj vrijednosti pojedinog primjerka, nego u svijesti i poruci pastira jedne Crkve kako je Biblija – Božja Riječ, polazište i točka povratka“.
Nadbiskup Oblak Zbirku je intenzivnije nadopunjavao novim primjercima u godinama svoga umirovljenja. Do Biblija je dolazio na razne načine: putem interneta, novina, pomorci su mu donosili Biblije iz dalekih zemalja, poklanjali su mu poznati i nepoznati ljudi koji su prepoznali zanimljivost i važnost prikupljanja takve Zbirke.
„U 63 godine svećeništva i 50 godina biskupstva, mons. Oblak nebrojeno puta zastajao je nad Božjom Riječju, nadvijajući svoju dušu u potrazi za osobnim nadahnućem i utjehom, ali i snažnom porukom koju je trebao prenijeti vjerniku slušatelju u prigodi krizme, župnog blagdana, pastirskog pohoda itd. Biblija u pravom smislu postaje manual, knjiga koja se nalazi nadohvat nadbiskupove ruke, koja često u njegovim rukama biva prelistavana, podcrtavana, a njene stranice i odjeljci uvijek iznova čitani i promišljani. Biblija postaje knjiga kojoj se vraća uvijek iznova, dajući joj prioritet ispred svih drugih knjiga, ali postaje i knjiga od koje očekuje utjehu, nadahnuće, svježinu i susret sa Životvorcem, Duhom Božjim“ rekao je mr. Šehić, istaknuvši da je mons. Oblak bio zaneseni propovjednik, ljubitelj liturgije i pastir puka Božjega čiju su pozornost zaokupljala tri čvrsta uporišta: euharistija, Marija i Božja Riječ – Biblija.
„Biblija vidljivo i nevidljivo oblikuje život mons. Oblaka kao slušatelja i propovjednika, apostola. Numerički i geografski zbir velikog broja izdanja Biblije iz raznih dijelova svijeta iskaz je dublje želje – pokazati i prenijeti to divno otajstvo Utjelovljene Riječi, samog Isusa“ rekao je Šehić. Podsjetio je kako je u jednom razgovoru o Zbirci nadbiskup Oblak rekao: “Moje sabiranje Biblija nije hobi. Nisam kolekcionar. Vodili su me teološka misao i svjedočanstvo vjere koliko je Božja riječ ukorijenjena u narode svijeta prijevodom Biblije, cjelovite ili djelomične, na jezik pojedinog naroda. Nikad nisam smatrao da je ijedna Biblija moje vlasništvo. Od početka utemeljenja Zbirke smatram da svaka Biblija pripada Nadbiskupiji zadarskoj. Zato je na svaki primjerak upisano Zbirka Biblija Zadarske nadbiskupije”.
Predavač je govorio i o koncilskom nadahnuću u ljubavi prema Svetom Pismu koje se ogledalo u životu mons. Oblaka. „Svjestan svoje službe biskupa, nadbiskup Oblak nalazi se pred evanđeoskim imperativom kojega je Drugi Vatikanski koncil izrekao u Dekretu o pastirskoj službi biskupa, kako je njen temelj u prvotnoj zadaći naučavanja putem naviještanja Kristovog Evanđelja. Koncilsko događanje ostavlja puno dublji utisak na sudionika Koncila, koncilskog oca, tada mladog pomoćnog biskupa Oblaka“ rekao je Šehić, istaknuvši da je na mons. Oblaka djelovalo „bogato koncilsko učenje i sinodalni zanos u kojem je živio i djelatno sudjelovao i nadbiskup Oblak“. Koncil je govorio o ulozi i mjestu Svetog Pisma u Crkvi i u životu vjernika. Mons. Oblak u jednom razgovoru je rekao: “Drugi Vatikanski sabor za svakog od nas, osobito za biskupe iz komunističkog Istočnog bloka, bio je otvaranje, otkriće, doživjeti Crkvu u njenoj univerzalnosti. To je događaj Duha Svetoga da to možemo jedva procijeniti”.
„U Dogmatskoj konstituciji o Božanskoj objavi ‘Dei Verbum’ Drugi Vatikanski koncil govori o tradiciji čašćenja božanskog Pisma u Crkvi i upravo u tom dijelu donosi sliku o dva stola, stolu Božje riječi i stolu Tijela Kristova. Isti broj zaključuje kako je Božja Riječ „sila, uporište i životna snaga Crkve, a sinovima Crkve ona je jedrina vjere, hrana duši, čisto i nepresušno vrelo duhovnoga života“. Citirajući tekst iz Poslanice Hebrejima 4, 12, „Živa je uistinu Božja riječ i djelotvorna“, Sabor u Svetom Pismu nalazi temelj obnove teologije, navodeći da teologija ima svoje uporište u pisanoj Božjoj riječi koja joj je zajedno sa svetom predajom trajni temelj. Sabor preporučuje svim klericima i katehetama da prianjaju Božjoj riječi neumornim čitanjem i brižljivim poučavanjem“ rekao je Šehić.
„Koncilska obnova i govor o Božjoj riječi trajno kodiraju nadbiskupov zanos, a svijest o univerzalnosti Crkve neprestano izaziva divljenje i želju da se dio te univerzalnosti Crkve prikaže u 1112 primjeraka Biblije. U svojoj knjizi ‘Paul Claudel, obraćenik, diplomat, književnik’, citirajući Claudelov odgovor na pitanje ‘Što je Biblija?, pronalazimo i odgovor mons. Oblaka na pitanje je li Biblija umjetničko ili književno djelo. „Nipošto. Ona je ono što je najozbiljnije na svijetu. Ona je Božji saobraćaj sa svojim stvorom. Neka vrsta šifrirane poruke. Nešto gdje se radi o životu i smrti. Kao kršćanin ja sam od nje rođen, ja sam od nje živio i ja od nje živim““ naglasio je predavač.
Šehić je rekao da je to i Zbirka koja okuplja. U posebnim prigodama Zbirka Biblija na osobit način okupila je užu i širu javnost kada su predstavljena neka značajna izdanja. „Na kraju Velikog jubileja, 6. prosinca 2000. g. održan je znanstveni skup o Bibliji u Kazališnoj kući Zadar pod naslovom ‘Biblija u više od sto jezika’, ujedno i kao obljetnica 20 godina od nastanka Zbirke. Na skupu su sudjelovali bibličari iz Hrvatske i inozemstva. U dvorani sjemeništa Zmajević 25. listopada 2001. g. predstavljen je glasoviti pretisak Biblije iz 4. st. “Codex Vaticanus B” te niz izdanja “Biblia Slavica”. U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru 25. studenog 2002. g. svečano je javnosti predstavljena tzv. Mazarenova Biblija, tada prvi i jedini primjerak pretiska Gutenbergove biblije iz 1455. g. u Hrvatskoj. Taj primjerak dar je Nadbiskupije Mainz i tamošnjeg kardinala Karla Lehmanna. Taj vrlo vrijedan primjerak numeriran je brojem 474 i dio je Zbirke. U dvorani Ordinarijata u Zadru 6. srpnja 2006. g. održana je konferencija za medije o temi ‘Put prema tisućitom primjerku Zbirke Biblija Zadarske nadbiskupije’. Tom prigodom pijanistica Morana Batković darovala je 900. primjerak Biblije “Biblia del Millenio” tiskane u jubilejskoj godini, 2000 godina od Isusova rođenja. Zbirci je pridodano i 901. izdanje na Aramejskom jeziku. Nakana konferencije bila je pozvati na „biblijski hod“ prema 1000-om primjerku Biblije. U dvorištu sjemeništa Zmajević 14. svibnja 2007. g. predstavljena je Biblija Pauperum, tisućiti primjerak Biblije u Zbirci Biblija. Biblija je dar pape Benedikta XVI. a predstavio ju je bibličar prof. dr. Adalbert Rebić. Umirovljeni nadbiskup Oblak tom prigodom predstavio je Bibliju “Velislai Biblia Picta” te ostale Biblije u Zbirci koje su se pojavile nakon tisućitog primjerka“ sabrao je mr. Šehić.
Predavač je istaknuo još jednu zanimljivost: „Kao prilog Zbirci u jednoj fascikli pohranjen je kratak spis primljen iz Postulature za kanonizaciju bl. Charlesa de Foucalda u kojem postulator dopisom od 13. listopada 2006. g. obavještava i dostavlja nekoliko ovjerenih stranica pretiska originalnog prijevoda bl. de Foucalda na tureški i to Početak knjige Postanka iz 1905. g. i Evanđelje po Mateju 1, 1-25 i 2. 1-8. U prilogu se nalazi i kratki rukopis mons. Oblaka s djelomičnim prijevodom dopisa na francuskom i s notom: Potvrdio i zahvalio, Protokolarni broj: 490/2006 te njegovim vlastoručnim potpisom“.
„Predstavljanjem vrijednih primjeraka ili pozivom na prikupljanje novih, uvijek je u središtu Biblija. U svom angažmanu nadbiskup Oblak doveo je ususret Bibliji ili s Biblijom povezao pojedince i skupine, znanstvenike, kulturne djelatnike i cjelokupnu javnost. Biblija za njega predstavlja točku susreta u novom kontekstu zajednice europskih naroda na pragu novog milenija, nudeći trajnu sigurnost vrijednosti, tradicije i svijesti o temeljnim načelima dostojanstva ljudske osobe“ poručio je mr. don Damir Šehić.
Ines Grbić
