„Joseph Ratzinger / Benedikt XVI. i povijesno-kritička metoda“ naziv je diplomskog rada kojega je Josip Motušić, student Teološko-katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru obranio pred Povjerenstvom u srijedu 27. ožujka u dvorani Teološko-katehetskog odjela na zadarskom sveučilištu. Motušić je prvi diplomirani magistar katehetike koji je stekao to zvanje na Teološko-katehetskom odjelu. Odnosno, to je prva obrana diplomskog rada na Teološko-katehetskom odjelu koji na Sveučilištu u Zadru djeluje od akademske godine 2013./14.
Tročlano povjerenstvo činili su: doc. dr. sc. Elvis Ražov, mentor (predavač Dogmatske teologije), doc. dr. sc. Arkadiusz Krasicki, predsjednik Povjerenstva (Biblijska egzegeza) i doc. dr. sc. Zdenko Dundović, član Povjerenstva (Povijest Crkve).
Motušić je u radu prikazao kako je jedna od važnijih tema s kojima se Joseph Ratzinger bavio tijekom svog dugogodišnjeg teološkog rada, primjena povijesno-kritičke metode u interpretaciji Svetog pisma. Rimokatolička Crkva u načelu prihvaća povijesno-kritičku metodu kao neizostavnu u interpretaciji Pisma, ali naglašava važnost njezine pravilne primjene u okviru ispravnog razumijevanja konteksta odnosa Objava-Pismo-Predaja. Joseph Ratzinger upućuje kritiku povijesno-kritičke metode, ukazujući na prednosti i ograničenja koja se kriju u njezinom isključivo znanstvenom karakteru. Kada se povijesno-kritička metoda koristi ispravno, u kontekstu vjere, ona postaje snažno sredstvo u otkrivanju i razumijevanju smisla Pisma. U suprotnom, kada se ne uvažavaju ograničenja povijesno-kritičke metode, dolazi se do neznanstvenih zaključaka, a povijesna slika Isusa Krista se iskrivljava.
U želji da pridonese pozitivnoj izgradnji povijesno-kritičke metode, Ratzinger predlaže da se unutarnju dinamiku riječi osluškuje i pusti da nas ona povede i pokaže nam smisao jer to je Riječ Božja, a ne samo ljudska. Treba napustiti prirodoznanstveni dogmatizam te slušajući Riječ, dopustiti prodor Božjeg Duha u naš zatvoreni svijet. Potrebno je promijeniti paradigmu uzročnosti u smjeru paradigme svrhovitosti. Dijelove teksta koji čine cjelinu i koji imaju svoje više značenje, nego što je autor mogao znati kad ga je sastavio, treba tumačiti iz perspektive toga višeg smisla, a to je smisao koji daje vrhovni redaktor, Krist. Treba iskorijeniti filozofske elemente koji su aksiomatizirali neke postavke u modernoj egzegezi, a koje su u svom temelju neispravne. Potrebno je preispitati povijest egzegetske struke i utemeljiti je u vjeri Crkve koja osigurava egzegezi njenu autentičnost. Na kraju Ratzinger predlaže molitvu, koja je način osobnog susreta s Bogom iz kojega dolazimo do razumijevanja Pisma.
Na Teološko-katehetskom odjelu zadarskog sveučilišta u trajanju od pet godina, (tri godine preddiplomskog i dvije godine diplomskog), preddiplomski studij toga Odjela trenutno pohađa 69 studenata, a diplomski studij 20 studenata.
I.G.
Foto: I.G.