1. Svetkovina Marije Bogorodice Osam dana nakon rođenja Sina Božjega Isusa Krista, Crkva katolička slavi blagdan Majke Božje – Bogorodice. Dostojno je i pravedno radovati se dolasku Sina Božjega i One koja je najzaslužnija da nam je stigao Spasitelj svijeta. U tom vidu Crkva posvećuje prvi dan Nove godine. S Njoj, dakle, „koja je početak boljega svijeta“ (Mundi melioris origo: u Gospinom svetištu na Trškom Vrhu), započinjemo godinu. Naziv „Bogorodica“ usvojen je na Efeškom saboru (431.). Bila je to prva od četiri dogme o BDM. Druga dogma o Marijinom djevičanstvu definirana je na Lateranskom saboru (649.), a treća o njezinom „bezgrješnom začeću“ proglašena je 1854. Papa Pio XII. je 1950. proglasio da je Marija odmah nakon smrti „dušom i tijelom bila slavno uznesena na nebo“.
Posvećujući prvi dan Nove godine Mariji-Bogorodici Crkva želi staviti sve pod zaštitu Isusove i naše majke. Neka nas ona čuva, štiti i brani od svakoga zla i grijeha, od nesigurnosti i nereda, od gorčine i razočaranja, kao i duhovnih i životnih opasnosti. U njoj, naime, uvijek ćemo naći srce majke koja razumije naše suze, muke, boli, patnje i trpljenja. Nije bez razloga sveti Pavao VI. pri završetku Drugog Vatikanskog Sabora (21. studenog 1964.) „proglasio Mariju Majkom Crkve“. A deset godina kasnije, u pobudnici o štovanju BDM „Marialis cultus“ (1974.) napisao je da je Marija „model Crkve“ jer ona je „Djevica koja sluša“ i s vjerom prima riječ Božju. Ona je i Djevica koja moli i rađa, te Djevica koja prinosi (Virgo audiens, orans, pariens et audiens). Sve ovo što se veli o Mariji pokazuje opravdanost da se njoj, koja je rodila začetnika našega spasenja, posveti sami početak godine. Jer, ona je početak spasenja svijeta.
2. Svjetski Dan mira, pedeset drugi po redu. Od 1968. kada je sveti Pavao VI. uveo prvi puta „Svjetski dan mira“, koji se, evo slavi 52. put. Teme koje su četvorica papa obrađivali veoma su raznolike. Spomenimo samo neke da se vidi široki spektar ideja na koje su nas pape poticali i pozivali: Promaknuće ljudskih prava put je k miru; Želiš li mir čini pravdu i brani život; Istina je snaga mira; Mir je Božji dar; Razvoj je novo ime mira; Ako želiš mir, pomozi siromasima; Vjerska sloboda, put koji vodi k miru. Odgajati mlade za pravdu i mir. Nikada više ropstva, braćo. Od ravnodušnosti do milosrđa; Migranti i izbjeglice u potrazi za mirom. Ovogodišnja poruka pape Franje jest: Dobra politika je u službi mira.
Evo nekoliko misli iz ovogodišnje poruke: „Šaljući svoje učenike Isus im odredio neka idu i u „koju god kuću uđu neka najprije reknu ‘Mir kući ovoj!’ (Lk 10, 5-6). Donošenje mira, dakle, u središtu je poslanja Kristovih učenika. A „kuća” o kojoj govori jest svaka obitelj, zajednica i čitava zemlja. Mir koji učenici nose, poput je nade i nalik krhkom cvijetu koji se bori ne bi li procvao na kamenom tlu nasilja. Stoga, uloga i odgovornost politike jest stalni izazov svima kako živjeti dostojno i pravedno, te poštivati dignitet osobe, života i slobode (br. 2). U tom vidu Papa podsjeća na riječi vijetnamskoga kardinala Nguyễn Vãn Thuậna (umro 2002.) o blagodatima ako društvo ima političare koji su „vjerodostojni i rade za opće dobro, a ne za vlastiti interes“. Blago društvu u kojem su „političari vjerni i dosljedni“. Posebice je dobro i korisno, nastavlja Vãn Thuận, kada „političari znaju slušati i nemaju straha ni bojazni“ govoriti, planirati i predlagati (br. 3).
3. Društvu trebaju mirotvorci i glasnici mira. No, Papa podsjeća kako uz vrline koja se očekuje od političara postoje i poroci, kako zbog osobnih nesposobnosti, tako i zbog nepravilnosti sustava. Poroci umanjuju vjerodostojnost u životu kao i u ugledu onih koji u tome sudjeluju. Oni potkopavaju ideal demokracije, a sramota su u javnom životu što dovodi u opasnost društveni mir. Među poroke Papa spominje na prvom mjestu korupciju, zatim zloupotrebu javnih dobara, instrumentalizaciju pojedinaca, nijekanje prava, nepoštivanje društvenih pravila, te nezakonito bogaćenje i opravdavanje vlasti silom. Papa dodaje i ksenofobiju, rasizam, nebrigu za prirodni okoliš, neobuzdano iskorištavanje prirodnih resursa radi brze zarade i prijezir onih koji su prisiljeni na izgnanstvo. Pred tim izazovima Papa predlaže „dobru politiku“ koja je „u službi mira kada priznaje darove i sposobnosti svakoga pojedinca, te „promiče ljudska prava i iskreni dijalog s drugima“. Posebice kad njeguje povjerenje u „složenim odnosima straha i nepovjerenja od drugih i drugačijih“. Jer, danas više no ikada prije, veli Papa „društvu trebaju mirotvorci koji će biti glasnici i svjedoci Boga Oca koji želi dobro i sreću svima“ (br. 5).
Prisjećajući se strahota Prvog svjetskog rata i silnoga broja mladih ljudi koji su tada poginuli, te uz sedamdesetu obljetnicu Opće deklaracije o ljudskim pravima, koja je usvojena nakon Drugog svjetskog rata, Papa zaključuje i predlaže: “Ne ratu i strategiji straha“, već „da velikom projektu mira“. Mir, naime, može biti samo „plod velikoga političkoga projekta koji se temelji na međusobnoj odgovornosti i međuovisnosti svih ljudi“. No, on je također „izazov s kojim se treba iz dana u dan hvatati u koštac“, nastavlja Papa. Jer, mir je „obraćenje srca i duše“ koji povezuje i umrežuje sve njegove neraskidivo povezane dimenzije: Ljude, obitelji, prijatelje, strance, siromahe i sav stvoreni svijet“. To je taj veliki projekt mira koji bi imao biti sadržaj „dobre politike“ koju Papa Franjo predlaže u ovogodišnjoj poruci za 52. Svjetski Dan mira.
4. Neka nas blagoslovi Gospodin i neka nas čuva. Na početku Nove godine zahvalni smo Mariji Bogorodici što je po djetetu Isusu donijela mir Božji nama ljudima, vremenima i narodima. On pravi mironosac i ove godine želi osnažiti našu vjeru i naše zajedništvo donoseći darove blagoslova i mira. Primimo ga! Ugostimo ga i recimo mu da je on doista mir i čežnja duše naše.
Čestit Božić želim svima i mirom Božjim blagoslovljene dane Nove 2019. godine u kojoj neka nas sve Novorođeni obdari svojim darovima radosti, zdravlja i mira! Završavam riječima Mojsija iz današnjega prvoga čitanja: Neka nas sve blagoslovi Gospodin i neka nas čuva. Neka svoj pogled svoj svrati na nas i mir nam donese. Neka nas licem svojim obasja i milostiv neka nam bude! Amen.
† Želimir Puljić, nadbiskup
Katedrala, Nova godina 2019.