1. Sinoć smo molitvom Večernje u čast svetog Krševana i svečanim koncertom povodom dana zaštitnika Nadbiskupije i grada Zadra započeli obilježavanje njegovoga blagdana. Svima vama, braćo i sestre, koji ste se okupili večeras u ovoj prvostolnici upućujem blagdanske čestitke. Malo je gradova poput Zadra koji se mogu pohvaliti s više nebeskih zaštitnika i zagovornika. Birajući ovoga „vrloga rimskoga časnika“ kao svoga zaštitnika Zadrani su znali da biraju osobitoga Božjega miljenika. Za sv. Krševana znamo da je bio dobar vojnik i podanik cara Dioklecijana. Ali, i vrli učenik Isusa iz Nazareta koji je bio angažirani kršćanin, te javno, bez straha i stida očitovao svoj životni stav i opredjeljenje.
Slaveći ovoga Kristovoga junaka i mučenika mi se povezujemo preko njega s nebeskom Crkvom koja nam po svjedočanstvu svojih svetih pruža jasne znakove svoje ljubavi, a po mučeničkoj krvi očituje čudesnu Božju snagu i podupire našu ljudsku nemoć. Zadrani su već davno odabrali kao svoga zaštitnika ovoga vrloga rimskoga časnika koji je živio u drugoj polovici III. stoljeća. Sveti Krševan je znamo bio angažirani kršćanin kojega su ljudi prepoznavali po čvrstoj i nepokolebivoj vjeri u Isusa Krista jedinog Otkupitelja čovjeka.
2. Gradovi našega priobalja imaju svi redom zaštitnike za koje se može reći da su bili slavni muževi, kršćanski mučenici iz ranih stoljeća povijesti Crkve. Tako Kotorani imaju svetoga Tripuna, Dubrovčani sv. Vlaha, Splićani sv. Dujma, a mi Zadrani uz sv. Stošiju, Šimuna i Zoila i sv. Krševana; vrloga muža i rimskoga časnika koji je živio u drugoj polovici III. stoljeća. Znamo da je bio podanik cara Dioklecijana, a učenik Isusa iz Nazareta. Kao kršćanin on je bio vrlo angažiran u vjeri i crkvenom životu. Vjeru je smatrao osobnom, ali ne privatnom stvari. Zato je u svom okruženju očitovao svoj stav prema Bogu čvrstom vjerom; prema svakom čovjeku odanom ljubavlju, a prema nositeljima vlasti iskrenim poštivanjem. Upravo radi takvoga opredjeljenja nije skrivao da je kršćanin.
Našim svetim zaštitnicima mi dugujemo puno toga što danas imamo; bogatu kulturnu ostavštinu po kojoj nas i drugi prepoznaju i cijene. U ovom tri tisuće godina starom gradu, koji od 4. stoljeća ima svoga biskupa, povijest je zaslugom vrijednih i marnih ljudi, posebice kršćanskoga nadahnuća tijekom 17 stoljeća namrla bogatu umjetničku baštinu arhitekture, slikarstva, kiparstva i zlatarstva. Naša obveza i poslanje je ne samo baštinjeno blago prenijeti mlađim naraštajima, već im pomagati riječju i primjerom da usvoje i u životu provode vrjednote pravednosti, poštenja, marljivosti, pobožnosti, zdravoga rodoljublja i čovjekoljublja; kao i vjernosti Božjim zapovijedima upisanim u srcu i savjesti svakog ljudskog bića. A u tomu nam pomažu dobri uzori svetih Božjih ugodnika, svetaca i mučenika koje nam liturgijski kalendar nudi i pruža.
3. Čuli smo maloprije odlomak iz knjige Mudrosti koja govori o „mukama pravednika, ali i o mudrost koja ga vodi pravim stazama“. Jer ona mu „pomaže kad ga pritijesne lakomci, čuva ga od neprijatelja i štiti od zasjeda“. Ovaj tekst redovito se čita na blagdan sv. Krševana kako bi nas se podsjetilo što je mudrost njemu značila. Ona ga je ne samo „vodila pravim stazama“, već je s njime i u „u tamnicu sišla pa ga ni u okovima nije zapustila“. Čovjek obdaren darom mudrosti vrlo je razborit, umjeren, ponizan, iskren, pravedan i pun ljubavi. Knjiga Mudrosti je pisana davno, ali je aktualna i danas. Sveti Krševan i drugi svjedoci i mučenici nalazili su u njoj snagu, okrjepu i nadahnuće. Tako su i naši ljudi tijekom povijesti nalazili ohrabrenje na stranicama svetih tekstova pa žarko molili i vapili za pomoć s neba. I u tomu bili uslišavani.
Valja nam ići njihovim stopama i ne umarati se moliti i ruke sklapati. Živimo, naime, u okruženju u kojem se gube jasni kriteriji o tomu što je dobro, a što zlo; što je dopustivo, a što zabranjeno. Sloboda, taj dar koji nam višnji Bog je do, pretvara se često u opći moralni nered, a demokracija nerijetko graniči s anarhijom. S pravom je u svoje vrijeme govorio i opominjao na posljedice takvog stanja sveti Ivan Pavao II.: „Budući da je grijeh je stekao pravo građanstva, proročki glas Crkve biva ušutkivan ili marginaliziran. Dapače, proglašavan nečim o čemu nije moderno i suvremeno govoriti“. Socijalni spisatelj Erich Fromm prije šezdesetak godina upozorio je kako dolazi vrijeme u kojem „čovjek biva izložen manipulacijama svih vrsta“. I dodao „ako bude ostao bez skale vrjednota, relativizam će zavladati u njegovoj duši i u društvu“, pa će se „javiti ateizam koji će ga lišiti svih svetinja i postaviti pitanje smisla postojanja“. Neće više biti zagrobnoga života, a „prijestolje Božje, kako veli Beckett, zjapit će prazninom, pa će posvuda zapuhati ledeni vjetar“.
4. Mudrost, o kojoj nam je zborilo prvo čitanje, „u Bogu se časti i sred puka se svoga hvali“, pa ne dopušta ledenom vjetru da ovlada situacijom. Blago obiteljima koje se trude steći takvu mudrost osobnom molitvom i sakramentalnim životom. Blago narodu ako ga ideologije ne uspiju lišiti i „osloboditi od toga Božjega dara“. Molimo stoga svetoga Krševana neka nam isprosi od Bog to svjetlo kojim ćemo razlikovati dobro od zla, te imati čvrstu skalu vrjednota koju nikakve „nevere i kiše poljuljati neće“.
Kršćani znaju da je mudrost živa osoba kojoj je poklonio svoju vjeru, o njoj propovijedao i za nju svjedočio današnji svetac, sveti Krševan. To je Mesija, Spasitelj ljudi, Isus Krist koji se utjelovio i čovjekom postao. On je brat naš i suputnik naš, koji nam se u euharistiji darovao. A predstavio se kao put, istina i život. Njegova su vremena i vjekovi. Njemu slava i čast u vijeke vjekova. Amen.
† Želimir Puljić, nadbiskup
Katedrala, 24. studenoga 2018.