Na svetkovinu Duhova u nedjelju 20. svibnja, svečano misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić, za vrijeme kojeg je podijelio sakrament potvrde krizmanicima tri gradske župe: katedrale sv. Stošije, Sv. Šime i Sv. Šimuna i Jude Tadeja s Bokanjca. Rekavši da će božanski darovi: mudrost, razboritost, znanje, savjet, jakost, pobožnost i strah Božji pomoći krizmanicima da budu sposobni držati Božje zapovijedi i ostati u njegovoj ljubavi, nadbiskup je poželio da ti darovi budu prepoznatljivi u njihovom životu. U propovijedi je govorio o znakovima po kojima ljudi mogu prepoznati tragove Božjeg Duha u nama i u našem okruženju.
Znakovi po kojima se može prepoznati Duh Božji su ljubav za Isusa, čašćenje Majke Marije, molitva, čitanje Svetog Pisma, posluh nauku Katoličke Crkve, poštivanje Božjih i crkvenih zakona; sudjelovanje u misi i sakramentalnom životu, posluh roditeljima, učiteljima i starijih, rekao je nadbiskup. „Gospodin nas naziva prijateljima i traži da ljubimo jedni druge i da zapovijedi njegove čuvamo. Po tome će ljudi prepoznati da smo njegovi i da ga poznajemo. Nije dovoljno znati što vjerujemo. Potrebno je pokazati da nam je vjera u životu bitna i da bez Isusa ne možemo“ poručio je mons. Puljić, istaknuvši da darovi dolaze po molitvi Bogu.
„Molitva je jedan od bitnih i prepoznatljivih znakova Isusovih učenika. Nema plodova Duha ako se Boga prezire, vrijeđa ili psuje njegove svetinje. Ne možemo očekivati darove njegovog Duha ako zavidimo, svađamo se, ako se ne pokoravamo Božjim zapovijedima, Crkvi i njenim odredbama“ upozorio je nadbiskup.
“Povijest ljudi je pokazala kako je puno tame i zla posijano među ljudima, jer se Božju pomoć i njegovo svjetlo nije prihvaćalo, već odbacivalo; i kod nas u Hrvatskoj i u cijeloj Europi koja se udaljava od Boga i njegovih zapovijedi. Stoljećima je ovaj stari kontinent ugrađivao opeke u svoju kulturu, znanost, zdravstvo i zakonodavstvo uzete iz biblijske riznice duhovnosti, trudio se i nastojao da odgojni sustav i ustav, zakoni i propisi budu u kakvom-takvom skladu s dekalogom Božjih zapovijedi, moralnim vrednotama i kršćanskim zasadama. Danas, međutim, svjedočimo kako je zbog utjecaja ateizma i vjerske ravnodušnosti suvremeno društvo sve više u neskladu s Božjim i kršćanskim propisima. Osjećamo da ateizam nastupa vrlo agresivno prema kršćanskom moralu i stavovima Katoličke Crkve na svim razinama u društvu i medijima“ upozorio je mons. Puljić, dodavši kako se u mnogim medijima osjeti otklon Isusovog programa i prijezir onih koji slijede Krista i njegovo evanđelje.
„Predbacuje im se da koče razvoj povijesti i vraćaju nas u Srednji vijek. Ponovno slušamo govor komesara komunizma koji bi religiju stjerali u sakristiju, a Crkvu spriječili da se očituje na društvenom, odgojnom i kulturnom području. Suvremeni demokrati ne brane ljudima vjerovati; ali privatno, u prostorima kulta, u obitelji i krugu istomišljenika; ne na ulici, tribinama, školi, radiju ili televiziji. Tamo, po njihovom sudu, nije primjereno ni dopušteno unositi svoje ‘opeke’, pogotovo ako su obilježene kršćanskim bojama“ upozorio je mons. Puljić.
Nadbiskup je podsjetio da je i u Knjizi Postanka opisano kako su ljudi odlučili podići toranj do neba i izgraditi Babilonsku kulu koja će učiniti Boga suvišnim u njihovom kraju. „Događaj se davno zbio, ali ima poruku za nas i naše vrijeme. Već pola stoljeća narodi europskog kontinenta raspravljaju o novoj izgradnji društva i novoj europskoj zajednici. O kakvoj to zajednici govore? Na kakvim je temeljima žele graditi? Od kakvog su materijala njezine opeke kojom suvremeni zidari grade današnje nebodere? Prihvaćaju li suvremeni graditelji Europe raznolikosti i posebnosti krajeva, vjere, mentaliteta i naroda“ upitao je nadbiskup, istaknuvši da su „naši očevi stoljećima stvarali ovo što imamo“ pa su nam važni jasni odgovori na ta pitanja.
„Nije nam svejedno hoće li nova Europa prihvatiti sve naše raznolikosti koje smo naslijedili. Domovina koju izgrađujemo prolazna je kategorija. Ona je naše prolazno gnijezdo, prostor u kojem se rađamo, rastemo, starimo i umiremo. No, taj ‘prostorni plan’ koji ovdje u slobodi stvaramo, mora dati prostora ne samo biljkama, životinjama i ljudima, nego mora predvidjeti mjesto Bogu i njegovim anđelima. Ne smijemo protjerati Boga koji je sve to divno stvorio i po Sinu svome obnovio. I svoga nam Duh ostavio koji će nas uvesti u punu istinu“ potaknuo je nadbiskup, dodavši kako je jedna od tih istina da se u ovom prolaznom svijetu spremamo za vječnost.
„To nije nebo koje su graditelji Babilonske kule htjeli osvojiti, nego nebo kamo su apostoli netremice gledali kako Isus pred njihovim očima odlazi na Uzašašće. A dvojica anđela im govore: ‘Ljudi Galilejci, što stojite i gledate u nebo? Ovaj Isus će isto tako doći kao što ste ga vidjeli da sada odlazi’. Mi se nalazimo u tom međuprostoru Isusovog odlaska i ponovnog dolaska. On nam je ostavio zapovijed ljubiti Gospodina svim srcem svojim i svim umom svojim. Čuvajmo njegove zapovijedi kako bismo u njemu ostali i snagu Duha Branitelja primili“ potaknuo je nadbiskup Puljić.
Ines Grbić
