Izlaganje „Hrvatska priča
o AIDS-u“ u utorak 14. prosinca u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa „Zmajević“ u Zadru održao je dr. med. Rok Čivljak, specijalist infektolog u Klinici ‘Fran Mihaljević’ u Zagrebu, u organizaciji zadarske podružnice Hrvatskog katoličkog liječničkog društva. Prevencija epidemije AIDS-a koja je počela 1985./86. podrazumijeva uzdržavanje od spolnih odnosa, vjernost jednom partneru te primjenu kondoma pri rizičnim spolnim odnosima. No dr. Čivljak je upozorio da nije točno izjednačiti kondom sa zaštitom od HIV-a. Kondom smanjuje dodir sekreta, no nije zaštita. „Ne razmišlja se o kondomu kao o sredstvu nego se afirmira rizično spolno ponašanje i kod mladih se stvara lažan osjećaj sigurnosti da je spolni odnos u redu. To se servira mladima“ upozorio je predavač i istaknuo primjer engleskog kolege liječnika kako se još potiče rizično spolno ponašanje, i to primjenom lijekova. „Subotom se u Engleskoj čeka u redovima u ljekarnama kako bi se kupila tableta ‘dan poslije’. Taj se antiretrovirusni lijek popije nakon spolnog odnosa kako bi se smanjila mogućnost zaraze. Ne potiče se odgovorno spolno ponašanje; apsurd je da to preporučuju zdravstveni djelatnici“ rekao je dr. Čivljak. U Hrvatskoj do studenog 2010. g. HIV/AIDS ima 846 osoba. Trenutno je u Hrvatskoj 670 osoba zaraženo HIV-om; broj novootkrivenih zaraženih iz godine u godinu raste. U Hrvatskoj je prevladavajući izvor zaraze homoseksualni odnos između muškaraca, oko 50 %; oko 23 % je to heteroseksualni odnos izvan trajne veze. „U Hrvatskoj se puno sredstava ulaže u prevenciju među homoseksualcima, ovisinicima, a stopa zaraženih raste. Potiču se prava homoseksualnih osoba, zastupa se slobodno spolno ponašanje, uporaba kondoma. Zašto onda broj zaraženih raste? Zašto se o tome šuti?“ upitao je predavač, dodaši da HIV katolika može zanimati kao predmet profesionalnog interesa i zbog duhovne potpore. Dr. Čivljak profesionalno skrbi o zaraženima HIV-om. Kao katolički liječnik može dati novu dimenziju odnosu sa zaraženim. Potaknuo je potrebu destigmatizacije zaraženih koji u zdravstvu nisu primili razinu potrebne zaštite, u pravosuđu nemaju jednaku pravnu zaštitu ni jednaku mogućnost pri zapošljavanju. HIV se ne prenosi socijalnim kontaktom, rukovanjem, predmetima, upotrabom javnih zahoda, bazena, nego spolnim kontaktom sa zaraženom osobom, putem krvi, zajedničkim korištenjem igala i šprica te sa zaražene majke na dijete (trudnoća, porođaj, dojenje). „Majka Tereza i Ivan Pavao II. jednostavno i ljudski su pokazali kao pristupiti HIV zaraženima; dodirom, zagrljajem, podrškom i blizinom; ali su dali i jasnu poruku što misle o načinu prijenosa“ rekao je dr. Čivljak, dodavši da je i njegov poticaj u radu sa zaraženima Isusova riječ ‘Što god učiniste jednom od najmanje braće, meni učiniste’. Upozorivši na netočnost poistovjećivanja kondoma sa sigurnim spolnim odnosom, dr. Čivljak je rekao da se i u školske udžbenike mogu ‘progurati’ razni svjetonazori, te je u udžbeniku iz prirode i društva kod svoje kćeri u 3. razredu vidio da se u opisu obitelji spominje ‘mama, brat i ja’, a ne spominje se otac.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu je 30 milijuna ljudi zaraženo HIV-om, od čega su polovica žene. Svakodnevno je otkriveno 70 000 osoba zaraženih HIV-om, od čega je 97 % iz siromašnih dijelova svijeta. Dnevno je 1000 novozaražene djece. Trenutno je u svijetu između dva i tri milijuna djece zaraženo HIV-om. Oko dva milijuna ljudi godišnje umire od HIV-a. Dvije trećine zaraženih živi u Subsaharskoj Africi, koja je uz glad i sveopće siromaštvo pogođena AIDS-om. Zatim je velik broj zaraženih u jugoistočnoj Aziji te u istočnoj Europi, osobito Rusiji, u kojoj raste broj zaraženih, najviše intravenskim putem. U zapadnoj Europi i u SAD-u broj zaraženih nije tako velik, a u srednjoj Europi virus se najviše prenosi homoseksualnim odnosom. „U siromašnim sredinama je porast zaraženih HIV-om, ali ne u rizičnim skupinama homoseksualaca i intravenskih ovisnika. Općenito je u siromašnim zemljama slaba zdravstvena skrb, nema kontrole zaraženih, liječenja ni dobre dijagnostike kojima bi se zaraženi otkrili; ne ulaže se u prevenciju, pa su zemlje pogođene s više strana: zbog neznanja, nemogućnosti prevencije i liječenja“ rekao je dr. Čivljak. U Europi se AIDS uglavnom izjednačava s pojavom među homoseksualcima i ovisnicima, no dr. Čivljak je rekao da na globalnoj razini to nije tako. U različitim dijelovima svijeta dominiraju različiti putevi prijenosa; 2,5 milijuna zaražene djece ne ponaša se rizično, a zaraženi su. Dr. Čivljak je spomenuo i termin Božje kazne koji se koristi kod zaraženih homoseksualnim putem i intravensko. „Bolest ne smatram grijehom. Grešno može biti ponašanje, ali bolest se ne smije tretirati kao grijeh. Kao liječnik pristupam svakom bolesniku jednako. Uvažavam njegove tegobe, bolest i za svakog pokušavam naći najbolje rješenje za spašavanje života i olakšanje patnji. Grijeh je nešto što čovjek radi mimo bolesti: ako se upušta u rizične spolne odnose, intravensku ovisnost kao način života, to spada u kategoriju grijeha“ rekao je dr. Čivljak. U sklopu klinike postoji savjetovalište za one koji se testiraju, grupa zaposlenika, socijalni radnik, psiholog, sociolog pružaju podršku i psihosocijalnu zaštitu zaraženima. Zdravstveno osoblje u kontaktu s njima doznaje za njihove osobne probleme, sudjeluju kad priopće spoznaju o HIV infekciji djeci, roditeljima. „Nastojimo smanjiti psihosocijalni stres koji takve spoznaje i trenuci nose sa sobom. Nije lako svakodnevno nositi te njihove životne priče, ali to po prirodi posla i zvanju koje smo odabrali trebamo raditi. Zdravstveni djelatnici koji rade na takvim odijelima u svijetu dobivaju podršku. Djelatnicima koji rade s umirućima sustav treba pružiti psihosocijalnu podršku, ali kod nas to još nije slučaj“ rekao je dr. Čivljak. Smatra da će se ubrzo pronaći lijek za HIV/AIDS. „Spoznaja o tom novom virusu je doprinijela da se unaprijedi dijagnostika i lijekovi za liječenje zaraznih bolesti; industrija antivirusnih lijekova se znatno unaprijedila i pomogla da se u roku od četiri godine od pojave bolesti otkrije uzročnik, a u roku od sedam godina otkrije prvi lijek za liječenje. Dosad se nije dogodilo da je tako brzo otkriven učinkoviti lijek. Vjerujem da će se daljnjim napretkom farmakologije i zdravstvene struke otkriti cjepiva i uspješni lijekovi za liječenje HIV/AIDS-a“ zaključio je dr. Čivljak. Inače je dopredsjednik zagrebačke podružnice HKLD-a te urednik biblioteke ‘Signa cordis’ koja izdaje djela članova HKLD-a. Duhovnik HKLD-a Zadar fra Kristijan Kuhar je rekao da tema AIDS-a zadire u moralno ponašanje svih članova društva te o tome treba govoriti na ispravan način. Poslanje HKLD-a je biti glasom cjelovita zdravlja čovjeka, utemeljenog na nauku medicinske znanosti i Katoličke Crkve.
Ines Grbić