Povodom proslave 25. obljetnice oslobodilačke vojno-redarstvene akcije ‘Maslenica’, misno slavlje za domovinu u katedrali sv. Stošije u Zadru u nedjelju 21. siječnja predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić u koncelebraciji s vojnim ordinarijem u RH mons. Jurom Bogdanom. “Obilježavanje te srebrne obljetnice kojom se sjever povezao s jugom Hrvatske, znak je da ne zaboravljamo žrtvu koja je podnesena za našu slobodu. Obljetnica akcije Maslenica u vidu stjecanja slobode dobra je prigoda sjetiti se silnih Božjih djela i čudesnih zahvata. Nije bez razloga baš u tom vremenu kardinal Franjo Kuharić govorio, ‘Čuda su se dogodila’. Mi smo čudesnim Božjim i ljudskim zahvatom stekli slobodu i nezavisnost“ naglasio je mons. Puljić u propovijedi, dodavši da euharistijom zahvaljujemo Bogu za dar mira i slobode.
U zahvalni spomen i molitvu bili su uključeni svi koji su položili život za obranu visokih ideala slobode, kao i živi branitelji „kojima je potrebna ljudska i božanska pomoć kako bi pozitivno nadvladali sve psihičke i fizičke teškoće i nedaće s kojima se suočavaju. Osobito imamo u vidu ratne invalide i sve koji trpe u duši i na tijelu. Valja nam vidati njihove rane i njegovati ih, tješiti i brisati suze, odgajati savjesti i poduzimati sve da se učvrsti miran život pojedinaca i naroda u ozračju slobode i kršćanske uljudbe“ potaknuo je mons. Puljić.
Obljetnica je prigoda uputiti nebu zahvalnu molitvu za sve koji su se s krunicom oko vrata suprotstavili agresiji, borili se i izborili mir i slobodu, rekao je nadbiskup. „Obljetnice obvezuju građane Lijepe Naše da se sjete svih koji su zaslužni za sve što danas imamo te u slozi i odgovornosti izgrađuju zemlju na temeljima pravde, istine i ljubavi. U misi molimo narodu mir, pravdu, slogu i slobodu, onima koji upravljaju mudrost i poštovanje pokojnima. Misa je veliki spomen i sjećanje na svetu gozbu ljubavi i osobito je mjesto našeg urastanja u hod pamćenja i spasenjske povijesti.
Ne možemo osobnu povijest shvatiti izvan spasenjskog konteksta, jer Isus je došao, utjelovio se i njegova životna povijest piše obrise našeg spasenja. Misa je znak i naše kršćanske odgovornosti za lice domovine koje treba odsijevati u njenim uredbama i zakonima, u njenoj kulturi i socijalnoj odgovornosti. Jer, ‘ako Gospodin kuću ne gradi, uzalud se muče graditelji’, poručio je nadbiskup, poželjevši da molimo za domovinu i njene žitelje kako bi trajno bili zahvalni za silna djela koja nam je iskazao Gospodin.
„Domovina nije samo zemljopisni prostor, nego i svijet naših emocija, druženja i čežnji, slavlja i uspjeha. Istina, ima ih koji misle kako je domovina ostatak nekog romantičarskog doba. Mi, sljednici starozavjetnih obećanja i svjedoci uskrsnih zbivanja, vjerujemo da domovina ima svoje teološko mjesto u našem hodočasničkom životu. Otkad je Krist ušao u ovaj svijet i prošao zemljom čineći dobro, on je usmjerio naš ljudski hod prema nebeskoj domovini. Tako je domovinu vremenitog i prolaznog života otvorio Bogu Ocu i njegovom spasenjskom naumu. Stoga u našem ovozemnom hodu prema nebu domovina ima svoje svete dane ispunjene spomenom i zahvalnošću koji usmjerava i bistri naše poglede prema Bogu i budućnosti“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši da je „u slobodu koju nam je Bog dao ugrađeno puno suza, žrtava i krvi. No, brojna stradanja, žrtva i patnja za našu slobodu ima puni smisao ako je povezana s kalvarijskom žrtvom Sina Božjeg koji nas je svojom mukom, smrću i uskrsnućem spasio i oslobodio te utemeljio Crkvu u kojoj po euharistiji nastavlja živjeti među nama“.
Nadbiskup je podsjetio da se nakon prvih višestranačkih izbora 1990. g. i proglašenja neovisnosti nije slutilo da će barjak domovine doskora biti obliven krvlju branitelja. U tom vremenu nepovjerenja, ratne psihoze, mržnje i destrukcije smatrao je „normalnim i prirodnim da se Crkva uključi s narodom u trpljenju, molitvi i vapajima za mirom, kao i u osudi rata i nasilja“, moleći svijet da zaštiti pravo i slobodu hrvatskog naroda.
U svjetlu navještaja Božje riječi, nadbiskup je rekao da je oslobađanje Izraela iz egipatskog ropstva i sklapanje saveza, putovanje naroda kroz pustinju, slična povijesna dionica koju je doživio hrvatski narod; petsto godina u obrani pred otomanskim osvajanjima kad je veliko hrvatsko kraljevstvo bilo svedeno na ‘ostatke ostataka’, pa pedesetogodišnji hod kroz ideološku pustinju komunizma.
“Dok se neki pitaju treba li se vraćati u prošlost i razmišljati o onomu što se davno zbilo, Jahve određuje neka se to ne zaboravlja, neka se svake godine obilježava. ‘Narod nikada ne zaboravi, nego u srcu čuva čudesne stvari koje je vlastitim očima vidio i neka to prenosi s koljena na koljeno, sve do sinova svojih sinova’ (Pz 4,9). Pamćenje je sastavni dio identiteta obitelji, zajednice i naroda a spomen važnih povijesnih događaja govori o našem ishodištu i ukorijenjenosti“ poručio je mons. Puljić, zaključivši da nam je „prijateljstvo s Isusom u dobrim i teškim danima bilo izvorom sigurnosti, ono neka ostane i zalogom naše budućnosti“.
Misa je počela ulaznom procesijom nadbiskupa, svećenika i ministranata s Trga sv. Stošije u katedralu, a pred njima su išli pripadnici povijesnih postrojbi sa zastavama. Na misi su sudjelovali predstavnici državnih i vojnih vlasti, Mirko Šundov, načelnik Glavnog stožera oružanih snaga RH, pripadnici Hrvatske vojske i policije, hrvatski branitelji i počasne vojne postrojbe. Trodnevna akcija Maslenica počela je 22. siječnja 1993. g. Bila je prekretnica u obrani zemlje koja je promijenila tijek ratovanja u agresiji na Hrvatsku.
Uz deblokadu gotovo dvogodišnje opsade Zadra kad je agresor bio pred samim ulazom u grad, te je akcijom srbijanski agresor bio pomaknut u dubinu okupacijskog teritorija, akcija je spojila sjever i jug domovine oslobodivši dotad presječenu prometnu povezanost cijele Hrvatske na području Novskog ždrila, zrakoplovnu bazu Zemunik i zadarsko zaleđe. Bila je to prva veća zajednička operacija pripadnika hrvatskih oružanih snaga i policije. Od 22. do 25. siječnja u akciji je poginulo 13 branitelja, a u iduća dva dana još šest. U snažnim topničko-raketnim i tenkovskim napadima neprijatelja koji su uslijedili odmah nakon operacije, do 31. ožujka poginulo je 127 hrvatskih branitelja.
Povodom obilježavanja akcije, na zvonik katedrale sv. Stošije Hrvatska vojska u subotu 20. siječnja postavila je veliku hrvatsku zastavu dugu 25 metara.
Ines Grbić
