„Mir kao Božji dar plod je i našeg osobnog angažmana. Stoga, blago mirotvorcima, oni će se sinovima Božjim zvati“ poručio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić u propovijedi svečanog misnog slavlja koje je na svetkovinu Marije Bogorodice i Svjetski dan mira u ponedjeljak 1. siječnja predvodio u katedrali sv. Stošije u Zadru. „Možda se ljudi pitaju kakva je povezanost Crkve i pape s temom mira? Nije li to uplitanje pape u svjetovne stvari, a Crkva i svijet su dvije odvojene stvarnosti? No, budući da čovjek nije ograničen samo na ovozemaljski red, već posjeduje i svoj vječni poziv, Crkva se osjeća pozvanom propovijedati istinu o njemu te osvjetljavati sva područja ljudskog djelovanja svojim naukom i vjerničkim svjedočanstvom. Kao navjestiteljica Riječi Božje ‘pozvana je i ovlaštena izricati moralni sud i o stvarima koje se odnose na politički poredak, kada to traže temeljna prava ljudske osobe ili spas duša’ (GS 76)“ naglasio je mons. Puljić, istaknuvši da takve moralne prosudbe ne treba tumačiti kao uplitanje i miješanje u svjetovne stvari države. „Dapače, kad Crkva to ne bi činila, izdala bi svoje poslanje. To ne znači da Crkva nameće svoje stavove i uvjerenja onima koji drukčije misle i drukčije vjeruju. Ona samo vrši svoju proročku ulogu i poziva ljude da temeljem prirodnog i zdravog razuma i ćudorednih zasada razlučuju prave od krivih vrednota i istine od zabluda. Vjerna evanđelju i svom poslanju u svijetu, ona ‘promiče što je god istinito, dobro i lijepo u ljudskoj zajednici’ (LG 13) te nastoji učvršćivati mir među ljudima na slavu Božju i spasenje ljudi (Lk 2, 14)“ naglasio je nadbiskup Puljić.
Prvi dan Nove godine obilježava se kao međunarodni svjetski Dan mira pola stoljeća, a uveo ga je bl. Pavao VI. 1968. g. Nadbiskup je podsjetio na teme o kojima su pape govorili. Raznolike su, a uvijek aktualne: Promaknuće ljudskih prava put je k miru; Odgajati za mir putem pomirenja; Želiš li mir, čini pravdu; Želiš li mir, brani život; Mir zavisi i od tebe; Istina je snaga mira; Mir je Božji dar; Razvoj je novo ime mira; Iz obitelji se rađa mir čovječanstva; Ako želiš mir, pomaži siromasima; Nema mira bez ljubavi i oprosta; U poštivanju ljudskih prava tajna je pravog mira; Vjerska sloboda je put koji vodi k miru; Bratstvo je osnova i put k miru; Nikad više ropstva. „Mir je krhak, a nepravde izobilne. U mnogim zemljama haraju ratovi. Krše se ljudska prava, izigrava sloboda. Ljude se nepravedno drže po zatvorima, a čovječanstvo je gotovo bespomoćno da zaustavi zlouporabe koje stvaraju nerede. Zaboravlja se, međutim, da neredi i ratovi proizlaze iz čovjekova srca. Čovjek je taj koji ubija, a ne njegov mač ili raketa. Kad se govori o srcu, onda se misli na njegovu svijest i savjest, na njegova uvjerenja i stavove. Pravi mir se rađa iz obraćenog i novog srca“ istaknuo je mons. Puljić dodavši da je „mir temeljno dobro koje uključuje promicanje bitnih ljudskih vrijednosti kao što su pravo na život u svim fazama razvoja, pravo na poštivanje neovisno o rasi, spolu i religiji, pravo na materijalna dobra potrebna za život, na rad i pravednu naknadu, na vjersku slobodu i slobodu savjesti“.
„Nije bez razloga papa Franjo u drugoj godini svog pontifikata, 2014. g., odredio kao temu ‘Bratstvo kao temelj i put mira’. Mir je Božji dar, ali i čovjekovo djelo. On se odnosi na cjelovitu osobu i njegov odnos s Bogom, darovateljem mira. To je, zapravo, nutarnji mir sa sobom, usklađen s izvanjskim mirom, suživotom s bližnjima i s čitavim stvorenim svijetom. Stoga u ovogodišnjoj poruci papa kaže: ‘Mir koji su anđeli navijestili pastirima u božićnoj noći duboka je težnja svakog pojedinca i svih naroda, a osobito onih koji najviše trpe zbog njegove odsutnosti’“ rekao je mons. Puljić. U svijetu je više od 250 milijuna migranata, od čega 22,5 milijuna izbjeglice, pa ovogodišnja poruka pape Franje govori o obrani prava prognanika i izbjeglica kojih je sve više.
Papa nudi četiri glagola kao smjer za djelovanje: primiti, zaštititi, promicati i integrirati, rekao je nadbiskup. „Primiti u duhu Svetog Pisma koje nas uči o ‘gostoljublju koje se ne zaboravlja’“. Zaštititi znači prepoznati i braniti nepovredivo dostojanstvo onih koji bježe od opasnosti u potrazi za azilom i sigurnošću. Biblija kaže kako ‘Bog štiti tuđince, sirote i udovice podupire’. Promicati znači podupirati cjeloviti razvoj migranata i izbjeglica. Jer ‘Bog ljubi pridošlicu i daje mu hranu i odjeću. Stoga, ljubite i vi pridošlicu, jer ste i sami bili pridošlice u zemlji egipatskoj’, kaže Jahve svom izabranom narodu (Pz 10, 19). I na kraju papa kaže kako valja pomoći da se prognanici i izbjeglice čim prije integriraju, a to znači omogućiti im da sudjeluju u životu društva. To potkrjepljuje mislima sv. Pavla Efežanima kako više ‘nisu tuđinci ni pridošlice, nego sugrađani svetih i ukućani Božji’ (Ef 2, 19)“ podsjetio je na papine poticaje zadarski nadbiskup.
Papa izražava nadu da će 2018. g. doći do definiranja i odobravanja dva svjetska sporazuma pri Ujedinjenim narodima: jedan se odnosi na sigurnu, uređenu i redovnu migraciju, a drugi na izbjeglice. „Da to nije utopija, papa Franjo zaziva zagovor izvanredne žene koja se posvetila služenju migrantima i postala je njihovom nebeskom zaštitnicom. To je sv. Franciska Ksaver Cabrini koja nas uči kako primiti, zaštititi, promicati i integrirati tu našu braću i sestre. Ako želimo imati mir u sebi i oko sebe, valja nam pomagati prognanicima i izbjeglicama“ rekao je nadbiskup, istaknuvši poticaj pape Franje da je bratstvo dobar i osnovni smjer na tom putu.
Nadbiskup je istaknuo da se preko svojih službenih predstavnika Sveta Stolica aktivno uključuje u promicanju prava djece, žena i obitelji. U svijetu je više od milijardu djece žrtva siromaštva, nepismenosti, nasilja i iskorištavanja. Podsjetio je da su za vrijeme Drugog Vatikanskog sabora biskupi progovorili o gorućim problemima s kojima se susreću vjernici: promicanje dostojanstva braka i obitelji, mira i izgradnja zajednice naroda, kulturnog napretka, ekonomsko-socijalni život, život političke zajednice. „Zbog toga mora Crkva, pišu biskupi, biti prisutna u zajednici naroda da bi pospješila i pobudila suradnju među ljudima. Mir nije samo odsutnost rata, već aktivno uključivanje s brojnim ugovorima i preventivnim činima da do rata ne dođe“ rekao je mons. Puljić, navodeći ugovore Svete Stolice koji potvrđuju njeno aktivno uključivanje i podršku u tom vidu: O nuklearnom razoružanju (1968), O obustavi nuklearnih eksperimenata (1996), O zabrani širenja i proizvodnje kemijskog oružja (1993), O zabrani proizvodnje biološkog oružja (1972), O zabrani proizvodnje mina protiv čovjeka (1997).
Zaključivši da je Marija početak boljeg svijeta, mons. Puljić je rekao da građanska godina započinje sa slavljem žene koja je davno najavljena kao nova Eva, početak novog svijeta. Poželio je da nas Marija koja je rodila Spasitelja svijeta prati i zagovara svojom majčinskom zaštitom i blagoslovom.
Ines Grbić