Božićni susret zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića i ravnatelja osnovnih i srednjih škola Zadarske županije održan je u srijedu 20. prosinca u Nadbiskupskom sjemeništu Zmajević u Zadru. Tema nadbiskupova obraćanja ravnateljima bila je (ne)odgovornost čovjeka i potreba zauzimanja biskupa i drugih odgovornih u odgojno-obrazovnom poslanju da promiču i zalažu se za istinu. „Neki pitaju što se biskupi miješaju u javni život, školstvo, obrazovanje. Kad je umirovljeni papa Benedikt XVI. govorio o ulozi biskupa, upotrijebio je dvije riječi, da su biskupi pozvani biti Lichtkraft i Richtkraft. To znači, snaga rasvjetljenja i upraviteljska snaga, koja usmjerava. Zadaća biskupa je da rasvjetljuje, da govori istinu, da se ne plaši. Papa je rekao da uloga biskupa nije samo navješćivati Riječ Božju, dijeliti svete tajne, biti odgojitelj Božjeg naroda. U teškom vremenu trebamo biti spremni na udarce sa svih strana i ne bojati se reći isitnu“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši da su s tom namjerom hrvatski biskupi izdali i Pismo glede Istanbulske konvencije, da ljudima objave oprez.
„Kao odgojitelji, ravnatelji, u ovom teškom vremenu pozvani ste biti ljudi svoje savjesti, svoga uvjerenja, ljudi koji znaju dati usmjerenje. Mladosti treba dati usmjerenje. Treba imati pravac i ne bojati se reći ono što imate na savjesti i u svom srcu“ potaknuo je nadbiskup ravnatelje. Istaknuo je kako je Isus došao da nam pomogne da budemo ljudi. Došao nam je objaviti punu istinu o čovjeku i istinu o Ocu koji ga je poslao. „Tu je sva ljepota, sadržaj i program našeg ljudskog života“ rekao je mons. Puljić, tumačeći prigodno i simboliku grba sjemeništa Zmajević. Olovka dolazi odozgor, a dolje ispod nje je otvorena knjiga. Iznad te knjige nalazi se druga knjiga odozgor.
„Da bi čovjek bio odgovoran, Bog mu je dao slobodu. Nije ga htio robom. Nego je htio da bude odgovoran, kao i njegova slika u prirodi. Povjerio mu je prirodu na upravljanje. Da bi to mogao, čovjeku je potrebna otvorenost kao što je knjiga, prema nebu. Knjiga odozgor je Božja knjiga. Dok Bog dolje piše ljudsku povijest, ne može je pisati autonomno, samodostatno. Nego mora imati refleks duha Božjega. Zato je Isus spojio nebo i zemlju“ rekao je nadbiskup, žalostan zbog neodgovornosti u kojoj čovjek živi.
„Bog je obdario čovjeka razumom da spozna istinu, a on toliko puta olako podlegne zabludama, zavodljivostima i krivim naukama. Bog je stvorio čovjekovo srce da ljubi, da živi za drugoga, da bude sretan. A čovjek je toliko ogrezao u zlu da je spreman biti sretan kad drugoga nestane. To ne možemo spoznati ljudskim razumom, bez knjige odozgor. Bez Božje objave, bez Isusa koji nam je došao objaviti punu istinu. Zato nam je potreban stalni dosluh, stalno oslušklivanje. Isus se uzalud za mene rodio, ako nemam otvorenost i spremnost da ga slušam“ rekao je mons. Puljić. Istaknuo je kako su Spasitelja prepoznali pastiri koji su čuli, prihvatili i povjerovali da se rodio Mesija.
„Pastiri su bili prvi jer su bili budni. Oni su po noći bdjeli, osluškivali, gledali zvjezdano nebo i lako su mogli prihvatiti istinu anđela da pođu u štalicu, lako su mogli prihvatiti Mesiju rođenoga. Druga skupina u kojoj se nalaze intelektualci su kraljevi, mudraci. Oni istražuju, traže, slijede zvijezdu jer su željeli pune spoznaje. Došli su u Betlehem, išli su i Herodu. Naivno su mu rekli zbog čega su došli. Herod im je rekao neka mu jave kad ga nađu. Ne da bi se i on išao Isusu pokloniti, nego je mislio, ‘Taj kralj bi mogao mene ugroziti’“ rekao je mons. Puljić, pohvalivši kraljeve kako su našli Isusa, prinijeli su mu darove i poklonili mu se. „Intelektualac koji traga i onda pada na koljena jer je spoznao istinu. Isus se i danas utjelovljuje. Blago nama ako se nađemo među pastirima i kraljevima. Ako se nađemo pripriosta i ponizna srca, otvoreni prema nebu, zagledani onkraj onoga koga naslućujemo.
Događaj Božjeg utjelovljenja je izvanredni događaj. Blago nama ako smo poput mudraca koji su intelektualno tražili, istraživali dok nisu našli, a onda su pali, poklonili se i obdarili Isusa simboličnim darovima. Blago nama ako Isusa susretnemo sakramentalno, jer on dolazi i želi svakoga od nas osobno obdariti u milosnom susretu ispovijedi, kad kaže ‘Oprošteno ti je. Zaboravljeno ti je. Blago tebi jer želiš biti bolji. Pokaj se. Samo naprijed’. Nahranimo se Isusovim tijelom, kako bi u životu i ovom izazovnom vremenu mogli biti na visini zadataka koje nam je Gospodin dodijelio kad nas je stvorio na svoju sliku“ potaknuo je nadbiskup, istaknuvši da možemo biti pravi Isusovi učenici kad smo s njime zajedno. Njegovo tijelo je kao prostrti stol na kojem se on dariva.
„Isus je došao da nam objavi istinu o nama i istinu o Ocu nebeskom koji ga je poslao, ali i da nam se daruje. U ovim teškim vremenima kad je puno toga destruktivno, papa Franjo je s pravom zabrinut dokle čovjek može biti nedogovoran, baš u pogledu prirode, a tek u pogledu ljudske prirode, ljudske naravi“ rekao je mons. Puljić, upozorivši na najnoviju ideologiju koja se „na vrlo podmukao način uvodi u Istanbulsku konvenciju, uvodeći u nju termine rodne ideologije koja je vrlo opasna. A sadržaj konvencije je zaštita života, protiv nasilja nad ženama i nad obitelji. Kud će ljepši i svetiji zadatak“ rekao je nadbiskup, podsjetivši kako Crkva nije bila ni protiv cijelog Zdravstvenog odgoja, nego protiv njegovog četvrtog modula. „Ne možemo ne govoriti istinu u ime onoga koji nas je poslao i zadužio da govorimo i navješćujemo istinu“ poručio je nadbiskup Puljić i ravnateljima uputio božićnu i novogodišnju čestitku.
U ime ravantelja, prigodnu riječ uputio je i nadbiskupu Božić čestitao Rade Šimičević, ravnatelj Gimnazije Vladimira Nazora. Govoreći o važnosti odgovornosti za prirodu, zajednicu, pojedinca, Šimičević je upozorio kako „svatko misli da je sebi dovoljan, da može živjeti po svojoj istini i po svojim pravilima“. „Uništavamo prirodu na način da se bogatimo, a kad nas zadese elementarne nepogode, ne čudimo se zašto se to događa. Čovjek misli da je od ovoga svijeta i da mu nitko ne treba. Uništavajući sve oko sebe, uviđa da to nije tako. Medijski prostor je zagađen neistinom, sve je više ratova i nereda u svijetu. U takvoj situaciji odgajamo mlade naraštaje“ rekao je Šimičević.
Upozorio je da se rastače pojam obitelji nekorištenjem pojmova otac, majka, dijete, nego roditelj jedan, roditelj dva. Kao i „koje se sve kombinacije žele nazvati obitelj. Stoga je izuzetno važno da je nastava vjeronauka u školama da se dobiju određene spoznaje“ rekao je Šimičević i poželio da nadbiskup svojim autoritetom i dalje promiče iskonsku sliku obitelji, da mladi ne odlaze iz domovine koju smo dobili u krvavom Domovinskom ratu.
„U adventu su blještavilo izloga i konzumerizam, a Bog nam je ostao sam u štalici. Nismo protiv blještavila, ali ne zaboravimo iskonsku, pravu, istinsku vrijednost čovjeka i čuđenja zbog rođenja Boga u Isusu“ poručio je Šimičević, u želji da mons. Puljić i dalje predano, marno i odgovorno vodi Zadarsku nadbiskupiju.
Na susretu je prigodne pjesme izveo Zbor Klasične gimnazije Ivana Pavla II. Zadar, a skladbu ‘Reci Marijo’ za klavirom izveo je sjemeništarac Kristijan Pajdaković.
Ines Grbić
