Blagdan Rođenja sv. Ivana Krstitelja svečano je proslavljen u istoimenoj franjevačkoj glagoljaškoj župi na Relji u Zadru u subotu 24. lipnja svečanim večernjim misnim slavljem koje je predvodio prof. dr. Stjepan Baloban, pročelnik Katedre socijalnog nauka Crkve za zagrebačkom KBF-u. Dr. Baloban je predvodio i trodnevnu duhovnu obnovu ususret proslavi svetkovine u toj župi gdje su trećoredci 1439. g. podigli svoj prvi samostan u Hrvatskoj, sv. Ivana Krstitelja. U povijesti je bio više puta rušen i obnavljan, a u sadašnjem obliku izgrađen je 1985. g. Baš je na tom mjestu u 13. st. i jezgra nastanka Hrvatske franjevačke provincije trećoredaca glagoljaša.
„Kao prorok, Ivan Krstitelj se nije ulagivao ljudima. Nije govorio ono što su ljudi voljeli slušati, kao što mnogi javni djelatnici, političari i oni koji se drže mesijama i spasiteljima hrvatskog naroda i države, danas čine. Ivan nije držao lekcije drugima, tj. što bi oni na svojim položajima trebali činiti, kako bi se trebali ponašati u svojim organizacijama i strankama. Ivan je pozivao na obraćenje. Tu je ključ za promjenu života pojedinaca, obitelji, društva, cijelog naroda i politike koja je važna za budućnost hrvatskog naroda i države, bez obzira što o nekom političaru u ovom trenutku mislili“ rekao je dr. Baloban u propovijedi, istaknuvši da „obraćenje prije svega znači pogledati u vlastito dvorište, u vlastiti život i suočiti se sa svojim slabostima i pogreškama. To ne ide samo od sebe. Tu je potrebna vjera, istinski odnos prema milosrdnom Bogu koji prašta i daje snagu da možemo mijenjati naše ljudske slabosti i zloće“ rekao je propovjednik. Istaknuo je potrebu da se jasno govori, piše, propovijeda, pa i ono što neki ne vole slušati. „Ako ćemo govoriti isključivo ono što ljudi vole slušati, što ne uznemiruje, kako ćemo doprinositi promjeni na bolje“ upitao je dr. Baloban, podsjetivši da se Ivan kao prorok suprotstavio kralju Herodu i pred svima rekao da je u krivu. Suprotstavio se moći znajući da može stradati. Suprotstavio se moćniku Herodu govoreći istinu, bez straha da će mu se nešto dogoditi. Bio je hrabar, odvažan i puno se žrtvovao za opće dobro. „Biti čestit, pošten, hrabar i riskirati za dobro drugoga i opće dobro ne dolazi samo od sebe. Zato se treba pripremati u životu. Tako je bilo i s Ivanom Krstiteljem, koji se na osobit način pripremao za svoju misiju i poslanje koje mu je Bog dodijelio u ovom svijetu“ rekao je dr. Baloban, dodavši da je znakovito iz današnje perspektive promatrati Ivanov životni put. On je bio u pustinji do dana svog javnog nastupa pred Izraelom i tamo se hranio skakavcima, na poseban način se odijevao. „Ivan Krstitelj se pripremao da bi mogao vršiti ulogu proroka novog vremena koje je došlo s Isusom Kristom. On je bio čovjek koji je svakodnevno živio s Bogom. Bio je prorok s pogledom unaprijed, prorok promjena, novosti života. Posebnost Ivana Krstitelja je u tome što je svojim načinom života bio uvjerljiv. Ljudi su vjerovali da govori istinu, jer su ga vidjeli kako živi i što čini“ poručio je dr. Baloban. Istaknuvši da i nama Ivan Krstitelj ima puno za poručiti, njegov život je znakovit, poučan i za naše vrijeme u kojem živimo, dr. Baloban je rekao: „U Hrvatskoj trebamo proroke u svim zanimanjima: svećenika, novinara, učitelja, gospodarstvenika i političara. Danas u našoj razjedinjenoj i izranjenoj Hrvatskoj trebamo hrabre ljude s pogledom unaprijed. Koji se neće sustezati reći istinu, koji će se zauzeti za čovjeka u nevolji, za opće dobro, imati hrabrosti iskoraknuti iz okova uvjetovanosti i ucjena. Iako im nije godilo, ljudi su voljeli slušati Ivana Krstitelja. Pozvao je ljude na rijeku Jordan da se krste. No, čim je došlo vrijeme Isusa Krista, Ivan se povlači. To je bio veliki znak da je pravi prorok, veliki znak koji je upućivao na drugoga, na važnije“ rekao je dr. Baloban. I nama kršćanima Ivan Krstitelj danas želi biti znak. „Bio je radikalan i oštar, ali do određene mjere. Nije se zadovoljavao osrednjošću i mrvicama u životu, već je istinski tražio novost života“ poručio je predvoditelj slavlja, podsjetivši da ime Ivan znači ‘Bog je milost’. Očekivali su da će dobiti ime po ocu ili djedu, kako je bio običaj u Židova, no to se ne događa. Jer je rođenje tog djeteta posebno. „Ivan mu je ime, piše otac Zaharija na pločicu i u tom trenutku može govoriti. Dijete Ivan započinje svoj životni put, znakovit do mjere da će i njegova smrt govoriti više od riječi. Ivan Krstitelj nas poziva da se otvorimo Božjoj milosti kako bismo mogli u svakom trenutku života osjetiti Božje milosrđe koje je neizmjerno; prati nas od rođenja do smrti, u baš svakom trenutku našeg života“ ohrabrio je propovjednik, istaknuvši da je dobro, potrebno i nužno razmišljati o korijenima, gdje smo rođeni, o obitelji u kojoj smo rođeni, župi i Crkvi, kraju i narodu kojima pripadamo. Bez tih korijena ne bismo mogli biti ono što jesmo. „Rođenjem svakog djeteta započinje nova povijest obitelji. Ali, rođenje Ivana Krstitelja nije bilo rođenje običnog djeteta. Označavalo je još nešto neizmjerno važno u odnosu Boga i čovjeka. Njegovo rođenje ukazivalo je na prijelomni trenutak u povijesti spasenja, na prelazak iz staroga u novo. Ivan Krstitelj je posljednji veliki prorok Starog Zavjeta i prvi prorok Novog Zavjeta. On ne samo da spaja staro i novo. S njim prestaje staro, a počinje novo doba“ poručio je dr. Baloban, istaknuvši da Ivan Krstitelj ima privilegirano mjesto u Crkvi i u liturgiji. Kod sv. Ivana posebnim crkvenim blagdanima slavimo njegovo rođenje 24. lipnja i kraj njegovog života 29. kolovoza, na Glavosjek sv. Ivana Krstitelja.
Rođenje i smrt dva su temeljna događaja u čovjekovom životu i Između njih odigrava se cijeli čovjekov život, s uspjesima i padovima, radostima i razočaranjima, rekao je predvoditelj slavlja, istaknuvši da se rođenjem pred čovjekom ostvaruju velike mogućnosti i nade. U misi su suslavili mnogi svećenici, osobito braća franjevci, a svima je zahvalio župnik fra Ivan Paponja.
Ines Grbić