Na predstavljanju knjige ‘Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i (pre)ustroj Bosne i Hercegovine’ autora dr. sc. Mate Arlovića, u utorak 20. lipnja u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu sudjelovao je i predsjednik HBK, zadarski nadbiskup mons. dr. Želimir Puljić. Nadbiskup je zahvalio na pozivu da na tom događaju uputi prigodnu poruku o toj važnoj temi za hrvatski narod, uz druge stručne predstavljače knjige. Hrvatski ustavni sudac Arlović autor je djela ‘Hrvatska zajednica Herceg-Bosna u postupcima (pre)ustrojavanja BiH do Washingtonskih i Daytonskih sporazuma – ustavnopravni aspekt“.
„Nadati se kako bi ova pravna studija mogla pomoći ljudima od struke konstruktivno sudjelovati u transformaciji ‘podijeljene zemlje’ koja vapi za preobrazbom socijalnih struktura i međuljudskih odnosa. U tom vidu, ova pravna studija može dati pozitivan obol i intonaciju te biti dobar čimbenik pri stvaranju harmoničnog ustava u kompleksnom ozemlju Bosne i Hercegovine“ rekao je mons. Puljić u svom obraćanju prisutnima, istaknuvši da ta Arlovićeva znanstvena studija „može biti korisna pomoć u pravnoj zavrzlami i borbi za dokazivanje istine na više razina“ glede prvostupanjske presude uznicima Hrvatima iz BiH.
„Knjiga na dokumentirani i znanstveni način dokazuje da Hrvatska zajednica Herceg-Bosna ‘nije bila država u državi’. Nema nijednog pravnog akta iz kojeg bi proizlazilo ‘da HZ HB negira vlast Bosne i Hercegovine’. A sudi ih se da su htjeli dio BiH odcijepiti i priključiti ‘Velikoj Hrvatskoj’. Osnivanje HZ(HR)HB, k tomu, bilo je zasnovano na člancima Ustava SR BiH radi samoobrane i pružanja otpora moćno naoružanom agresoru“ rekao je nadbiskup Puljić, istaknuvši da je Arlović „dobro razradio pravnu analizu kojom otklanja i pobija optužbu kako se Republika Hrvatska povezala ‘s vodstvom Hrvata iz BiH u udruženi zločinački poduhvat radi podjele i pripajanja dijela BiH Hrvatskoj’“.
„Dr. Arlović, dakle, na znanstvenoj razini ekskulpira službenu politiku Republike Hrvatske i predsjednika dr. Franju Tuđmana te obara i dokazuje neutemeljenom tezu da je s Miloševićem u Karađorđevu i Tikvešu dogovorio podjelu Bosne i Hercegovine. Tu tezu trajno ponavljaju nositelji velikosrpske politike kao i bošnjački fundamentalisti. Nerijetko joj nasjedaju i neki hrvatski javni djelatnici, novinari i anarhisti koji hrvatsku državu nisu ni željeli ni sanjali, a kamoli branili“ upozorio je mons. Puljić.
Tim dvjema pravnim premisama „obrane od neistina i predrasuda, čemu izvrsno može poslužiti ta znanstveno sročena knjiga, potkrijepljena pravnim dokumentima i argumentima“, nadbiskup je važnim istaknuo i inspirativni vid autora. „Kad se zateknemo u konkretnim okvirima gdje vlada dihotomija ‘podijeljenog društva’, osobito ako se radi o poznavatelju i promicatelju pravnog poretka, u čovjeku se javi želja potražiti ljude koji nisu opterećeni takvim podjelama, već su voljni i spremni promišljati i tražiti odgovarajući kolorit ‘ustavnog dizajna za društvo i državu koja je podijeljena’“ poručio je nadbiskup Puljić.
Prisutnima je govorio i o „nekim uspomenama na Haaško sudište“ i crkvenim načelnim stavovima, podsjetivši da je prvih godina rada Haškog suda bilo velikih obrata i političkih lomova. „Imalo se dojam kako se Republiku Hrvatsku Haaškim sudom ucjenjuje. Kad se k tomu uzme u obzir pritiske i poruke koje su stizale iz nekih europskih i američkih središnjica, razumljivo je što je tada kardinal Franjo Kuharić govorio našim pregovaračima, neka se ni pred kim ‘ne klanjaju i ne daju ucjenjivati: ni kreditima, ni obećanjima, ni ulaskom u EU’. ‘Sloboda se ne prodaje ni za kakvo blago’, davno je uklesano na tvrđave sv. Lovre. Tamo su nam stari Dubrovčani ostavili trajnu opomenu u kamenu“ poručio je mons. Puljić.
Glede političkog usmjerenja i djelovanja Haaškog suda, nadbiskup je svojevremeno svećenicima govorio kako im je osobito bila „potrebna sabranost, oprez i mudrost te jača i usrdnija molitva za domovinu, mir i za naše uznike u Haagu. Neka nam Duh Božji pomogne u ovom vremena pružati ljudima duhovnu okrepu, radost i nadu koju samo Isus darovati može“ poručio je mons. Puljić na Dan ljudskih prava 10. prosinca 2005. g. „Šest godina kasnije, 2011. g., najavljivana je u medijima višegodišnja presuda hrvatskim generalima. A oni su zaslužni za oslobađanje domovine Hrvatske. Uz te najave oglasila se Komisija HBK Iustitia et pax te upozorila da „mnoga svjedočenja u Haagu daju naslutiti kako se „u optuživanju odlučuje pod političkim pritiscima s ciljem izjednačavanja žrtve i agresora te se iskrivljuju povijesne činjenice“. Na kraju Izjave „pozvalo se vjernike neka mole i poste za pravednu odluku, a hrvatske građane potaklo neka po objavljivanju presude zadrže mir i dostojanstvo““ rekao je mons. Puljić na predstavljanju knjige.
Podsjetio je na komentar jednog od ‘dežurnih novinara’ koji je tada zapitao čitatelje: „Znači li to da hrvatski biskupi misle kako je kršćanske molitve i posta vrijedan samo sudski proces u kojem se optuženima stavljaju na teret zločini protiv čovječnosti i kršenje ratnih zakona? Ili misle da su posebni pozivi na molitvu i post potrebni samo kad se donose presude hrvatskim generalima?“ (Novi list 26. ožujka 2011. g.). A bivši predsjednik Stjepan Mesić iz ureda u Grškovićevoj odmah je izjavio da se ‘pozivom vjernicima neka mole i poste za pravednu presudu hrvatskim generalima.. sugerira sumnja da presuda neće biti pravedna i dovodi u pitanje sam Haaški sud’. To je prema njemu ’eminentno politički potez koji s vjerom i s poslanjem Crkve nema nikakve veze’. Tako misli ‘stručnjak za vezu i slanje dokumenata’ iz svoga ureda te znalac socijalnog nauka Crkve i njenog poslanja“ rekao je nadbiskup Puljić na predstavljanju knjige.
„Istina, ne spada na vjerske službenike ‘izricati presude, voditi kampanje, uplitati se i udruživati u sindikalne i političke grupacije’. Ali nije im zabranjeno kao slobodnim građanima države koju su s vjernicima stvarali, izreći svoju prosudbu i zauzeti određene stavove. Kako glede na sudišta u Haagu, tako i glede naših generala. Razumjet ćete stoga što sam nakon vijesti o oslobađajućoj presudi Anti Gotovini i Mladenu Markaču, u petak 16. studenog 2012. g. uskliknuo punim plućima: ‘Raduj se, zemljo Hrvatska, jer ovom oslobađajućom presudom završava tvoja dugogodišnja muka u ratu i teškom poratnom vremenu. Ovim činom konačno je završen obrambeni rat u Hrvatskoj’. No bitka za istinu, pravdu i slobodu na Haaškom tribunalu nije završena“ poručio je mons. Puljić.
Konstatirajući „višegodišnju pripremu optužnice za Hrvate iz BiH koji su se udružili u Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu kako bi obranili svoja mjesta i ognjišta pred srpskom agresijom“, nadbiskup Puljić je rekao da se u tu borbu za istinu, čast i dostojanstvo hrvatskog naroda u BiH „ubraja i knjiga dr. sc. Mate Arlovića kao izvrstan priručnik, ne samo za pravne stručnjake već i za javne djelatnike u politici i sudstvu, kulturi i obrazovanju. Stoga je s pravom rečeno kako knjiga zaslužuje najveću znanstvenu ocjenu“ rekao je predsjednik HBK mons. dr. Puljić i čestitao autoru Arloviću na tom stručno argumentiranom i vrijednom djelu, kao dodatnom prilogu istini u obrani opstojnosti hrvatskog naroda i BiH.
Ines Grbić