Brončani reljef „Regula sv. Benedikta“ u ženskom benediktinskom samostanu sv. Marije u Zadru u subotu 13. studenog, kad benediktinci slave sve svete benediktince, blagoslovio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Prethodno je nadbiskup u klaustru samostana, jer se samostanska crkva obnavlja, predvodio misno slavlje u kojem je navješten Isusov govor o blaženstvima. On potiče na razmišljanje o mnoštvu svetih benediktinaca i oblata, laika štovatelja benediktinske karizme, koji su te izazovno formulirane ‘zakone’ shvatili, usvojili i proveli u životu, rekao je nadbiskup. U propovijedi je predstavio sadržaj apostolskog pisma pape Pavla VI. iz 1964. g. naslovljen ‘Glasnik mira’, najavljujući da, na prijedlog Svetog zbora za obrede, sv. Benedikta želi proglasiti zaštitnikom Europe. Pavao VI. podsjeća da je papa Pio XII. sv. Benedikta nazvao ocem Europe jer je narode tog kontinenta prožeo ljubavlju i nastojanjem oko pravog reda na kojem se temeljio njihov društveni život. 
Zato je, kao i papa Ivan XXIII., želio da molitvom tog sveca Bog pomogne one koji se trude europske narode povezati pravim bratstvom. Nakon Drugog svjetskog rata kršćanski su političari htjeli ostvariti ideju sv. Benedikta, istaknuo je mons. Puljić. Zbog mržnje i srušenog, čega kršćanska Europa nije dostojna, pokrenuli su ideju o jedinstvu Europe, želeći na političkom planu oživjeti ideju koju je sv. Benedikt davno započeo, rekao je mons. Puljić, dodavši da želju Pavla VI. da Benedikta proglasi zaštitnikom Europe treba promatrati u kontekstu stvaranja jedinstva ondašnje razjedinjene Europe. „I mi posve odobravamo namjere koje idu za tim da se promiče jedinstvo europskih naroda. Stoga smo rado udovoljili molbama koje su nam iz raznih krajeva upravili mnogi kardinali, (nad)biskupi, poglavari redova i redovničkih družbi i drugi ugledni vjernici, da sv. Benedikta proglasimo patronom Europe. Pruža nam se za to sjajna prilika kad na Monte Cassinu posvećujemo crkvu srušenu 1944. g. u bijesu svjetskog rata, a sad opet izgrađenu kršćanskom predanošću“ podsjetio je mons. Puljić na riječi Pavla VI. Sv. Benedikt opat nazvan je glasnik mira, tvorac jedinstva, učitelj civilizacije, vjesnik kršćanske vjere i utemeljitelj monaškog života na Zapadu. U propadanju Rimskog Carstva, a neke zemlje nisu ni znale za civilizaciju i duhovne vrednote, Benedikt je odvažno nastojao da u Europi zasja novo doba. Sa svojim sinovima kršćansku kulturu je donio križem, knjigom i plugom. Križem, Kristovim zakonom, učvrstio je uredbe javnog i privatnog života. Povezao je duhovno jedinstvo Europe u kojem su se narodi različiti govorom, podrijetlom i kulturom osjećali kao jedan puk Božji. Knjigom tj. kulturom Benedikt je sačuvao spise znanosti i umjetnosti i prenio ih potomcima. Plugom i slično mijenjao je puste krajeve u plodne njive te je sjedinjujući molitvu i rad oplemenio i uzdigao ljudski trud. „Neka taj odlični Nebesnik bude na čelu životu Europe i da ga milostivo unapređuje kao što je kršćanskim svjetlom raspršio tamu i donio darove mira“ podsjetio je na poruku Pavla VI. mons. Puljić, potaknuvši na nasljedovanje onih koji su oduševljeni Benediktovom karizmom i nadahnuti Isusovim govorom na gori činili dobro u povijesti Europe.
Liturgijskom obnovom na Drugom vatikanskom koncilu povučena je odredba o obaveznom slavljenju svih svetih benediktinaca te je prepuštena volji pojedinih zajednica, rekla je opatica zadarskog samostana Anastazija Čizmin, dodavši da je njima ta proslava nedostajala. Benediktinci su, uz sve svete, slavili i svece svoje karizme. U želji da i materijaliziraju taj spomen, zadarske benediktinke su odlučile u apsidalnom prostoru na ulazu svoje samostanske zgrade postaviti reljef koji prikazuje zajedništvo svetih benediktinaca. Sličan prizor u slici je u crkvi na Monte Cassinu. Reljef je veličine 3,10 m x 2,50 m, težak 800 kg, akademskog kipara Igor Maštruka, lijevan u radionici umjetnina u Zagrebu. Prikazuje Presveto Trojstvo, Benedikta i Skolastiku, zadarske zaštitnike Stošiju, Šimuna, Krševana i Zoila, bl. Alojzija Stepinca koji je zaštitnik hrvatske konfederacije benediktinskih samostana te anđeoski zbor. Isus daje poruku Benediktu, Bog Otac Skolastiku usmjeruje na sv. Benedikta kojeg je htjela slijediti a Duh Sveti sve to objedinjuje. Iz toga su se rodili brojni benediktinski sveci, opisala je izgled reljefa opatica Čizmin. Na reljefu je i grb sv. Benedikta, s naznakom brda kao znak Monte Cassina, križa i paxa, mira koji proizlazi iz Regule. Na lijevoj strani reljefa je monogram Ave Maria, u obliku raspjevanog slova A i M povrh kojeg je kruna, kao znak krunjenja Gospe kojoj je samostan posvećen. Taj sačuvani dio u ruševini samostana oštećenog u Drugom svjetskom ratu obnovljen je i ugrađen u reljef. Maštruko je reljef završio nakon jednoipolgodišnjeg rada za vrijeme kojeg je i proučavao kako bi prizor bio što autentičniji. 
U reljefu se nalazi 101 lik, od čega 77 prikazuje svete benediktince. Izrađen je u bronci kako bi bio čvrst i trajan. U trenutku kad je opatica Čizmin skinula zastor s reljefa, oglasila su se zvona zadarske katedrale sv. Stošije, što je simbolično doživljeno kao pozdrav tom vrijednom činu u životu te najstarije redovničke zajednice u Hrvatskoj.
Ines Grbić