Blagdan sv. Šimuna, zaštitnika grada Zadra, svečano se slavi u petak 8. listopada u svetištu sv. Šimuna u Zadru s više misa, a svečano prijepodnevno slavlje u zajedništvu s brojnim svećenicima i nazočnosti puka iz cijele nadbiskupije predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić. “Sv. Šimun nas vraća biblijskim, narodnim i vjerskim korijenima” poručio je mons. Puljić podsjetivši na biblijsko Lukino izvješće: prema propisu Mojsijevog zakona o rođenju prvorođenca, Marija i Josip donijeli su Isusa prikazati u hram. U susret im je došao, Luka piše, pravedan i bogobojazan starac Šimun pun Duha Božjeg, sav upravljen prema otkupljenju Izraela. Duh Sveti mu je objavio da neće umrijeti dok ne vidi obećanog Mesiju, a on je Isusa, uzevši ga u naručje, predstavio kao svjetlo na prosvjetljenje narodâ i slavu puka Izraelskog. Šimun je predvidio i da će on biti znak osporavanja a njegovoj majci Mariji mač će probosti dušu. «Burna prošlost Zadrana nerazdvojivo je vezana uz štovanje svetog Šimuna i plod je velike pobožnosti prema zadarskom Pokrovitelju. On je s pravom postao naš svetac, pokrovitelj, brine o cijelom gradu» rekao je nadbiskup. Njegovo je tijelo bilo preneseno iz Palestine u Carigrad gdje mu je car Justin II. 570. g. izgradio crkvu za relikvije. Prema natpisu u raci sv. Šimuna, svečevo tijelo iz Carigrada preneseno je u Zadar 1203. g. Od 1632. g. tijelo mu počiva u crkvi sv. Stjepana prvomučenika koja se otada naziva crkva sv. Šimuna. Na najuzvišenijem mjestu u svetištu iznad glavnog oltara dva velika barokna anđela od bronce nose na rukama raku sv. Šimuna. «To je jedan od najdragocjenijih i najvrijednijih izložaka cijele naše srednjovjekovne baštine. Raka govori o visini umjetničkog ukusa ali i o vjeri naručiteljice koja je počastila tijelo svetog starca preporučivši mu u molitvi svoje obiteljske i kraljevske brige. Svoje hodočašće ovjekovječila je naša bosanska Hrvatica jednom od najvećih umjetnina naše hrvatske vjerske i kulturne baštine» rekao je mons. Puljić. Raka je od prvorazredne umjetničke vrijednosti na kojoj su iskucani važni povijesni događaji i svakidašnji život Zadrana, a za taj rijedak dragocjeni rad kraljica je stavila na raspolaganje 250 kilograma srebra. Zlatar Franjo iz Milana urezao je u raku gotskim slovima natpis na latinskom: ‘Ovdje, u ovoj raki, koju je, da izvrši svoj zavjet, darovala moćna, preslavna i uzvišena Elizabeta Mlađa, vladarica Ugarske, počiva u miru Šimun Pravednik, koji je na svojim rukama držao Isusa, rođena od Djevice. Ovo je djelo učinio Franjo iz Milana godine 1380.’ Raka sv. Šimuna otvorena je za iskazivanje štovanja svecu osam dana od blagdana. Svećenstvo i puk nakon mise došli su pred škrinju iskazati štovanje, dok mu vjernici zadarske nadbiskupije tradicionalno gromko pjevaju: «O proroče pravedniče, veliki naš zaštitniče, tvoje ruke časne svete prikazaše Božje dijete. Pravedniče sveti Šime, slavimo ti sveto ime. Slavimo ti svete kosti, ti nas čuvaj u milosti».
Ines Grbić