“Majka Terezija je uspjela ujediniti kaste, što nije uspio ni veliki Mahatma Gandhi. Tri tisuće godina Indija je podijeljena na kaste” rekao je dr. don Lush Gjergji, bliski prijatelj Majke Terezije, na otvaranju velike svjetske putujuće izložbe fotografija ‘Majka Terezija: Život, duhovnost i poruka’ u srijedu 8. ožujka u crkvi Gospe od Zdravlja u Zadru. Autor fotografija je Zvonimir Atletić, fotograf koji je slikom pratio Majku Tereziju u njenom poslanju.
U prigodnom govoru don Lush je istaknuo univerzalnost Terezijine misije koja nije dijelila Boga od čovjeka ni čovjeka od Boga. “Njeno zvanje je bilo darivati ljubav i život svima, bez razlike. Misionarke ljubavi osnovala je samo s jednom željom, da čovjek ne bude isključen, da ne živi u patnji i boli. Sve njene ustanove su za Boga i čovjeka. Nikad nije dijelila ljude po boji, rasi, religiji. Njene ustanove su za hinduiste, budiste, muslimane, kršćane, bezbošce. U životu i djelu Majke Terezije ne postoji isključivost, odvojenost, podjela, nego jedinstvo, zajedništvo, služenje. Zato je svetica života i ljubavi, svetica cijelog čovječanstva. Na sprovod su je svi došli slaviti, kako na nebu imaju sveticu i zagovornicu” rekao je don Lush. Naglasio je da izložba predstavlja izvrsnu sintezu slikovnog i sadržajnog dijela. Vrsno je rađena jer su tu poruka i slika jedno. Fotografija znači, ali uz nju je i poruka, citati Majke Terezije i opis situacija, na koji dio njenog života i rada se pojedina slika odnosi.
Don Lush je imao milost prikupiti dobrim dijelom sve slike iz njenog života, kao 18-godišnje djevojke. “Sve slike iz života Loretskih sestara ja sam pokupio i spasio pet do dvanaest. Nitko se o tome nije bio pobrinuo. Kad sam se počeo baviti time, nitko nije znao njeno ime, Gonxha Bojaxhiu, ni ime roditelja. Ona je bila meteor koja je pala s neba” rekao je don Lush, dodavši da u njenom i životu svakoga postoji postupnost, gradacija.
“Neki su ljudi skloni čak reći da je Majka Terezija pošla u samostan jer nije mogla preživjeti. A to je bila najbogatija obitelj Prizrena i Skopja. Deset kuća su imali u Skopju, u jednoj najskromnijoj živjela je Majka, brat, sestra i roditelji. Sve druge su bile na raspolaganju” rekao je don Lush, smatrajući Božjim darom što je, zbog takvih zlonamjernosti, pronašao i fotografiju na kojoj se vide svila, raskošna kuća i perzijski tapeti obitelji.
Gonxha je pisala bratu da se pobrinu za barem nešto od onoga što im je otac ostavio u Skopju, da nešto donesu u Tiranu, gdje su se Majka i sestra bile preselile, rekao je don Lush. Potaknuo je nazočne među kojima su bili brojni svećenici, “Gledajte život očima vjere i nadahnućem ljubavi. Gledajmo svijet očima Majke Terezije, još više, Božjim očima, a to je ljubav”. Izložba poput slikovne biografije prati život Majke Terezije, njeno djetinjstvo i odrastanje u Makedoniji, osnivanje nove redovničke zajednice, primanje Nobelove nagrade i služenje siromasima.
Zadarski nadbiskup Želimir Puljić u prigodnom obraćanju rekao je da je Majka Terezija najpoznatija žena 20. st. koja je imala svoj poseban hod, hod redovnice, služenja, a što je najljepše, utjelovila je u sebi akciju i kontemplaciju, djelovanje i molitvenu dimenziju. “Zahvalni smo Bogu radi žene koja je živjela u naše vrijeme i ostavila je divno svjedočanstvo. Ostala je upamćena kao žena koja je postala ne samo simbol dobrotvornosti, što je bila njena usputna djelatnost, nego kao svjedok Isusa kojeg iznad svega voli. Kad je nešto činila, činila je radi Krista koji je nju spasio, kojeg je zavoljela i sve što čini, radi njega čini” rekao je mons. Puljić, spomenuvši dirljivi primjer kad je čovjeka s ulice ugostila i spasila. Na njegovo pitanje na samrti zašto to čini, rekla mu je, ‘Bog te ljubi’. Čovjek je rekao da je prvi put u životu to čuo i osjetio da ga netko voli. Nadbiskup je rekao i da mu se osobito sviđa misao Majke Terezije da svetost nije privilegija nekih. Na svetost smo svi pozvani.
“Slično je rekao i sv. Ivan Pavao II. ususret trećem tisućljeću. Svi smo pozvani, osobito biskupi i svećenici, pastoral usmjeriti prema svetosti, jer svetost nije privilegij pojedinaca. Nema lošije nego površno živjeti i površno shvaćati kršćanstvo. Osjetili smo zahtjeve Majke Terezije i sv. Ivana Pavla II. koji su bili prijatelji i velike osobe 20. st.” rekao je mons. Puljić.
Istaknuo je i da Majka polazi od nečega što je osobito danas jako zaboravljeno, a to je šutnja. “Ljudi su zaboravili šutjeti. Ako zavlada šutnja, kao da se čovjek iznenadi čovjek. Hvata se za radio, tv, mobitel, da tu šutnju prekine. A Majka Terezija kaže, šutnja je plod molitve. Molitva je plod vjere. Vjera je plod ljubavi. Ljubav je plod služenja, a plod služenja je mir.
Kako ona umrežuje tih nekoliko elementa. Svi želimo mir. Mir srca, u obitelji, društvu. Vidite koje su pretpostavke za mir? Ako želimo mir, treba znati šutjeti, moliti, ljubiti, vjerovati. Kad to sve umrežimo, ostvarit ćemo mir. Zahvalni smo Bogu da je takvu osobu darovao našem stoljeću, da se možemo nadahnjivati” poručio je nadbiskup, zahvalivši don Lushu na dolasku.
Don Lush i Majka Terezija susreli su se prvi put 29. ožujka 1969. g. u Rimu, kad je on bio student druge godine filozofije. “To je bilo kao legenda, pričalo se da neka časna sestra živi u Indiji i čini velika djela. Imao sam 18 godina i pitao sam se, Bože, hoću li ikad imati prilike sresti je, pitati, vidjeti na osnovu čega je tako poznata, glasovita, sveta. Bog mi je dao tu milost od prvog susreta. Majka Terezija me uzela za ruku kao da mi je rođena majka. Razgovarali smo satima” rekao je don Lush, istaknuvši da je njegov prvi doživljaj bio: ‘Nalazim se pred velikom sveticom’.
U svom je dnevniku tada zapisao: ‘Ako mi Bog da života, želim dobar dio svog života posvetiti njoj, da spoznam tko je i što je’. Godinama je proučavao njen život, surađivao i susretao se s Majkom po Europi, od prve kuće koju je otvorila 1978. g., Nobelove nagrada 1979. g., pet puta je pohodila Kosovo.
“Gdje god bi otvorila kuću, htjela je mene uza se. Ja bih ustupio mjesto crkvenim i političkim ljudima da budu do nje, a ona mi je govorila: ‘Don Lush, ti možeš promijeniti samo stranu, s lijeva ili s desna. Ti si moj svećnik, budi mi blizu’. To prijateljstvo budilo je u meni veliki osjećaj poštovanja, zahvalnosti i ljubavi. Preko Majke Terezije sam doživio Boga na djelu. Ona je majka i moga zvanja, mog svećeništva” rekao je don Lush.
Izložbu se može razgledati svaki dan do 16. travnja od 8,30 do 19,00 sati, a osobito su pozvani nastavnici i učenici.
Ines Grbić