750 GODINA PRVOG SPOMENA ŽUPNE CRKVE I MJESTA ŽMAN

posted in: Aktualnosti, Novosti | 0

Trodnevna proslava 750 godina prvog pisanog spomena mjesta i župne crkve Žman na Dugom otoku zaključena je u nedjelju 29. kolovoza svečanim misnim slavljem u župnoj crkvi sv. Ivana Glavosijeka koje je predvodio zadarski nadbiskup Želimir Puljić, potom i procesiju s kipom sv. Ivana kroz mjesto. Jubilej se spominje 11. lipnja 1260. g. kad je papa Aleksandar IV., pišući potvrdu samostanu sv. Nikole u Zadru o onome što posjeduje, spomenuo posjede u Žmanu, njegovu župnu crkvu, polja i vinograde. Usikovanje, kako Žmanci nazivaju blagdan svog zaštitnika Ivana Glavosijeka, proslavljeno je žmanskom glagoljaškom misom na staroslavenskom. Žman je podario čak 114 svećenika glagoljaša. U misi je suslavio i poznati hrvatski glagoljaš o. Izak Špralja, dugootočki sin iz susjedne župe Zaglav, te Žmanac rodom, župnik Zaglava o. Šime Antonina. U Zaglavu se nalazi samostan sv. Mihovila, franjevaca trećoredaca glagoljaša. Uime župljana, nadbiskupa je pozdravio Boris Bukulin, istaknuvši da je to prvi put da zadarski nadbiskup slavi sa žmanskom župnom zajednicom njihova zaštitinika na blagdan Ivana Glavosijeka.

S kršćanskog gledišta, godišnjice nisu nostalgični vapaj za onim što je bilo, niti labuđi pjev nečem što odlazi. One su izvrsna prigoda zaustaviti se i upitati odakle dolazimo, gdje se nalazimo i kamo nam je ići i stići, rekao je mons. Puljić. Takvi povijesni spomendani govore o našem ishodištu, povijesnom hodu, ukorijenjenosti u konkretnom prostoru i vremenu. „U trenutku kad se izgubi povijesno pamćenje i sjećanje, preostaje banalna svakodnevica“ upozorio je nadbiskup podsjetivši na riječi Ivana Pavla II. – Ne zaboravljajte prošlost, jer čovjek bez pamćenja i prošlosti riskira ostati i bez budućnosti. „Pamćenje je sastavni dio kršćanskog i narodnog identiteta i vrlo je bitno za zajednicu i zajedništvo. Zato je i Bog od Mojsija tražio da u srcu čuva ono što je vlastitim očima vidio“ istaknuo je mons. Puljić, citirajući jednog engleskog spisatelja da je za uništenje neke zajednice dovoljno razoriti njenu prošlost. Nadbiskup je podsjetio na pobožne i hrabre očeve i majke koji su u Žmanu liturgijom i narodnom pjesmom prenosili mladima primljeno od predaka. Tako su postali čuvari kolektivnog pamćenja, privilegirani tumači zajedničkih vrednota i ideala na kojima se učvršćuje život zajednice. „Njima, koji su utkali sebe u ovo mjesto služeći Bogu i narodu, misom želimo reći ‘hvala’ za sve što su učinili, za svjedočanstvo vjere i ljubavi, usprkos teškoća prošlog vremena“ rekao je mons. Puljić. Ohrabrio je vjernike da poput Ivana Krstitelja ostanu do kraja vjerni jasnim načelima morala i savjesti. Ivan pred moćnicima nije klecao niti podrhtavao. Brojni su Ivani stradali diljem Lijepe Naše; nepokolebljivi pred zastrašivanjem nisu se htjeli odreći vjere i hrvatskih korijena. Od rimskih careva do boljševičkih komesara udaralo se po hijerarhiji Crkve, no ona je vjesnica nadzemaljske istine i ne nasjeda na zavodljive udice lažnih obećanja, rekao je nadbiskup. Zahvaljujući takvima vjera je kod nas još živa. Obljetnice su prigoda podsjetiti i na arhive u kojima su ispisani prepoznatljivi podaci a otkrivaju vrednote po kojima nas drugi prepoznaju. Trobrodna župna crkva u Žmanu spominje se u 13. st. U Žmanu je sačuvano 16 kodeksa i 16 starih tiskanih glagoljskih misala i brevijara. Monasi benediktinci su izgradili župnu crkvu i prije 1626. g. Na zidovima glavne lađe nalaze se pale Isusa, BDM, sv. Franje Asiškog i sv. Antuna Padovanskog, a na glavnoj oltarnoj pali je Bogorodica s Djetetom, sv. Nikola i sv. Sebastijan. U crkvi je sačuvano i gotičko procesijsko raspelo iz 14. st. a groblje oko crkve, rekao je zadarski nadbiskup, povezuje nas s onima koji su tu živjeli, ribarili, obrađivali polja, gradili kuće i crkve i ostavili živu uspomenu o sebi, vjeri i kulturi kojoj su pripadali. Žman se prvi put spominje 1260. g. pod nazivom Mežano, Misan ili Amizan. Arheološki nalazi iz pretpovijesnog i rimskog doba pokazuju da je tu uvijek bilo naselje, a u srednjem vijeku je dio zadarskog otočnog distrikta.

Proslava je počela u četvrtak 26. kolovoza kad je u Žmanu prikazan dokumentarni film o mjestu, ljudima i žmanskim običajima, a priredili su ga Narodna knjižnica i čitaonica Sali i župni ured u Žmanu. U petak je ispred crkve Sv. Ivana Glavosjeka u Žmanu koncert za klavirom izveo Vedran Milić, rodom iz obližnjih Sali. U subotu 28. kolovoza u žmanskom portu održana je smotra dugootočke pjesme i plesa “Dugi otok u Žmanu”, kad su se predstavili zborovi i KUD-ovi iz mjesta na Dugom otoku. U toj je svečanosti sudjelovao i mons. Puljić. Čestitao je svima na vjernosti Crkvi i tradiciji potaknuvši na razmišljanje pitanjem: Kuda bismo bili otplovili da su se naši pređi klanjali svima koji su bili uplovili u naše more i doselili na naše škoje.

Ines Grbić

Comments are closed.