Izložba ‘Krakovske jaslice’ svečano otvorena u utorak 29. studenog u Gradskoj loži u Zadru sadržajem i odazivom potvrdila je prijateljske hrvatsko-poljske veze i povezanost između Krakova i Zadra. Kao primjer odlične suradnje poljskih i hrvatskih kulturnih institucija događaj su organizirali Narodni muzej Zadar i Povijesni muzej grada Krakova, u sklopu manifestacije ‘Krševanovi dani kršćanske kulture’, u suradnji s poljsko-hrvatskom udrugom ‘Morskie oko’ čija je dopredsjednica Sandra Oleš.
Na izložbi je postavljeno četrnaest jaslica raznih veličina koje izgledom predstavljaju specifičnu arhitekturu eminentnih spomenika i zgrada Krakova. Karakteriziraju ih visoki tornjevi sa stožastim šiljkom i zvonici. Sofisticirane Krakovske jaslice najkompleksniji su oblik izrade jaslica s religijskim, umjetničkim, domoljubnim i povijesnim vrijednostima.
„Svi su ornamenti odraz krakovske arhitekture viđene očima umjetnika. Nijedne jaslice nisu replika neke zgrade, nego povezuju u sebi više elemenata. I najmanji detalj je ručno izrađen. To nije samo izložba nego priča o vjeri, tradiciji, običajima i ljudskom radu“ rekao je Michal Niezabitowski, ravnatelj Povijesnog muzeja grada Krakova. Taj muzej ima tristo primjeraka jaslica čija izrada nije isključivo muzejska baština, nego je to tradicija cijelog grada Krakova. Takve jaslice nalaze se u raznim ustanovama i institucijama u Poljskoj, poštama, hotelima, privatnim kućama, a u došašću svatko tko ih posjeduje javno ih izlaže.
Krakovske jaslice kao objekt i proces njihove izrade kao umjetnost zaštićeno su kulturno dobro i narodno blago u registru poljske kulturne baštine. Umijeće njihove izrade prenosi se s koljena na koljena, ne izrađuju ih samo akademski umjetnici, od kojih ih neki i ne znaju izraditi, nego amateri, obični ljudi, obiteljski to prenose s generacije na generaciju. Tradicija izrade krakovskih jaslica počinje u 19. st., neke postojeće izrađene su prije više od sto godina. Ta svjetski unikatna kreacija prikaza Isusova rođenja postala je model i suvremenog zanatstva. Treba ih održavati i konzervirati svake godine.
Brojnošću svojih minucioznih detalja i raskošnih boja delikatni su umjetnički akt koji zahtjeva izniman precizni rad. Krakovljani ih žele čuvati za budućnost i predstaviti široj javnosti u Poljskoj i inozemstvu. Zadatak čuvanja te tradicije ima Povijesni muzej grada Krakova te godišnje organizira Natjecanje za najljepše Krakovske jaslice. Krakovski muzej svake godine postavlja izložbu jaslica u došašću, a paralelno sa Zadrom, takva izložba je trenutno i u Frankfurtu.
„U svakome od nas trebao bi se roditi Isus. Nadu prikazujemo u šarenim jaslicama inspiranim krakovskom arhitekturom. Želim svima punu nadu u Isusu“ rekao je Niezabitowski. Izložbu je otvorio Grzegorz Gawin, zamjenik veleposlanika Poljske u RH. „Jaslice su važan dio poljske božićne tradicije, osobito na jugu Poljske. Izrada jaslica je ispunjena patriotskim, vjerskim i umjetničkim vrijednostima. To je važna i snažna božićna tradicija“ rekao je Gawin, najavivši da će sljedeće godine takva izložba biti postavljena u došašću u Zagrebu.
U prigodnoj riječi zadarski nadbiskup Želimir Puljić podsjetio je na riječi sv. Ivana Pavla II. da vjera rađa kulturu. „Jaslice pokazuju da su se vjera i Isus u Krakovu i poljskom narodu dobro utjelovili. S Krakovom nas osobito povezuje draga uspomena na sv. Ivana Pavla II. koji je u najtežim trenucima bio jako odan Hrvatskoj. Otkrio je hrvatskom narodu što je i sam baštinio i proživljavao, da vjera puno znači čovjeku. Bio nam je prijatelj, odvjetnik a siguran sam da je sad i naš zagovornik“ rekao je mons. Puljić, podsjetivši na susret sa svetim papom na njegovom stotom apostolskom putovanju kad je na zadarskom Forumu Hrvatima i svijetu uputio divne riječi pune značenja.
„Prenesite Krakovljanima naše najljepše želje za Božić i Novu godinu i zahvalu za ovaj pohod“ rekao je mons. Puljić. Povodom otvaranja izložbe napisao je prigodno pismo papinom dugogodišnjem tajniku kardinalu Stanislavu Dziviszu. Nadbiskup kardinalu čestita Božić i Novu Godinu u ime cijele nadbiskupije ističući da su jaslice u Zadar donijele duh lijepog poljskog kraja gdje je živio ljubljeni Ivan Pavao II.
Uz figurice Svete obitelji i ostale karakteristične za betlehemske jaslice, Krakovske jaslice imaju i dekorativne i povijesne figure, kraljeve, nacionalne heroje i istaknute Poljake, krakovskog svirača trube koji je prema predaji bio ubijen dok je stanovnike Krakova upozorio na napad Tatara, likove u tradicionalnoj narodnoj nošnji s područja Krakova i planinskog lanca Tratra, suvremene osobe, npr. Lecha Walesu i sv. Ivana Pavla II.
Površina jaslica izrađena je od svijetlih, šarenih i sjajnih aluminijskih folija recikliranih od omota čokolade i drugih slatkiša, kao i od krute, sjajne i profesionalne samoljepljive folije. Kosturi suvremenih, često putujućih jaslica izrađeni su od drvenih letvi što ih čini čvrstima, a izuzetno stabilne su i one učinjene i ljepljene od papira i kartona. U jaslicama su realistične, trodimenzionalne figure izrađene od drva, gipsa, gline ili plastike, u šarolikim kostimima. Često su dijelom i mehaničkog kazališta te se pokreću složenim mehanizmima, a imaju i elektronička svjetla. Neke jaslice sadrže glazbene kutije koje sviraju poznate krakovske melodije i božićne pjesme.
Tradicionalno svaka szopka (jaslice) ima minimalno jedan toranj modeliran prema višem zvoniku crkve Sv. Marije koji na sebi ima krunu ili prema zvoniku Wavelske katedrale i tornju Gradske vijećnice. Tu su i elementi kraljevskog dvorca Wavel, Sukiennice, povijesnog trgovinskog centra na Glavnom trgu, ostaci obrambenih struktura Barbakan (kružne tvrđave), vrata Sv. Florijana (jedina srednjovjekovna vrata Krakova, od njih sedam, koja su sačuvana).
Svaka Krakovska jaslica sadrži patriotske simbole, Bijelog orla koji je nacionalni grb Poljske i poljsku crveno-bijelu zastavu. Čest je detalj i krakovski grb, zid s tri kule i otvorenim vratima te bijelim okrunjenim orlom. Jaslice kombiniraju elemente krakovske gradske povijesne arhitekture iz različitih epoha i stilova. Od druge polovice 19. st. u Krakovu je posebna gilda obrtnika izrađivala jaslice. To su najčešće bili zidari iz krakovskih predgrađa, majstori, pomoćnici i mladi šegrti.
Izložbu je postavila kustosica Narodnog muzeja Zadar Ivana Dražić u suradnji s kustosima Povijenog muzeja grada Krakova, a može se pogledati do 15. siječnja, svakim danom od 9 do 21 sat. Uz izložbu se priprema i edukativni program uz radionice. Na otvaranju su bili i zadarski župan Stipe Zrilić i gradonačelnik Božidar Kalmeta. Narodni muzej u Zadru koji slavi 184 svog rada, ovoga ljeta postavio je i izložbu o povijesti Krakova. Istaknuvši ljepotu vremena došašća i Božića, ravnateljica muzeja Renata Peroš izrazila je uvjerenje da će se suradnja s Poljskom nastaviti.
Ines Grbić
