1. U travnju prošle 2015. godine papa Franjo je proglasio izvanrednu Svetu godinu milosrđa i pozvao sve neka se čine duhovna i tjelesna djela milosrđa i neka svi budu „milosrdni poput Oca koji je na nebesima“ (Lk 6, 36). Na treću nedjelju došašća (13. XII. 2016.) u Rimu su kao i diljem svijeta u katedralama otvorena Sveta vrata. I kao što su Izraelci tijekom jubilarne godine imali mogućnost „opraštati dugove, oslobađati robove, vršiti međusobna izmirenja i čitati Mojsijev Zakon“, i Crkva je usvojila sličnu praksu, pa je stoljećima obilježavala pojedina povijesna razdoblja i slavila ih s određenim ciljem i značenjem. Papina je želja bila neka ljudi u jubilejsko vrijeme milosrđa, koje je otvorio povodom pedesete obljetnice završetka Drugog Vatikanskog sabora (1965.-2015.), osjete „Otčevu blizinu i dodir njegove oprosničke nježnosti“. Posebice oni „rubni, otpisani, siromašni i progonjeni“.
Papa Franjo se od svoga ustoličenja ne umara poticati i usrdno pozivati da se vjernici „približe takvima i pruže im svoje prijateljstvo, toplinu i potporu“. Dapače, on moli neka „njihov vapaj postane našim vapajem kako bismo skupa, noseći im utjehu i solidarnost, dokinuli barijere ravnodušnosti, licemjerja i egoizma“ koji vladaju u svijetu. Papa je stoga izrazio iskrenu nadu kako će puk Božji tijekom jubilarne godine osobitu pozornost posvetiti upoznavanju i vršenju klasičnih djela milosrđa koje poznajemo kao „tjelesna“ (gladna nahraniti, žedna napojiti, siromaha odjenuti, stranca primiti, bolesna podvoriti, utamničena pohoditi i mrtva pokopati) i „duhovna djela milosrđa“ (dvoumna savjetovati, neuka poučiti, grješnika pokarati, žalosna i nevoljna utješiti, uvrjedu oprostiti, nepravdu strpljivo podnositi i za žive i mrtve Bogu se moliti). Jer, to je ono po čemu će nas Vječni Sudac prepoznati na koncu vjekova (br. 15): „Zaista kažem vam, što god učiniste jednom od ove moje najmanje braće, meni učiniste“ (Mt 25, 40).
2. Sveta jubilarna Godina milosrđa, koja završava na svetkovinu Krista Kralja (20. studenog 2016.), bila je osobito milosno razdoblje da se osjeti i doživi „otpuštanje naših dugova“. U svom pismu „Lice milosrđa“ Papa je očitovao nadu da će kršćani tijekom jubileja posebice iskazivati milosrđe i pružati utjehu siromasima. A prolaskom kroz sveta jubilejska vrata zadobiti „otpuštanje vremenitih kazni koje smo grijesima zaslužili“. Taj je jubilejski oprost vezan uz ispovijed, pričest i molitvu za Papu i njegove nakane. (Kan 992-997 i Katekizam br. 1471-1479). A kako je nakana jubileja da se „zavađeni pomire, i zalutali i odmetnuli povrate u svoj ovčinjak“, Papa potiče sve da se „ne umaramo biti strpljivi u pružanju utjehe, milosrđa i praštanja“. Jer, „milosrđe je najčudesnije svojstvo Stvoritelja i Otkupitelja“(Ivan Pavao II.). Zbog toga Crkva, kao „čuvarica tog otajstva živi svoj istinski život samo kada ispovijeda i obznanjuje takvo milosrđe“ (Bogat milosrđem, 13).
Imajući u vidu kako se primiče kraj razdoblju jubilejskih darova i oprosnih mogućnosti, pozivam i potičem braću svećenike, redovnice i redovnike, katehete i sve vjernike neka iskoriste ovo vrijeme koje je još pred nama. Neka ciljano odluče pojedinačno ili u skupinama poći u katedralu svete Stošije kako bi uz uobičajene uvjete primili poništenje vremenitih kazni. U tom vidu napravljen je i program hodočašća ciljanih skupina vjernika nedjeljom navečer u našu katedralu kroz mjesece listopad i studeni. Program će u obliku letka biti izvješen na vratima crkava kao podsjetnik vjernike na mogućnosti hodočašća. Molim svećenike, njihove suradnike, katehete i voditelje pojedinih aktivnosti u župama neka se organiziraju i hodočaste u katedralu, pa tako iskoriste ovo sveto vrijeme za svoje duhovno dobro, kao i dobro svojih obitelji, posebice pokojnika i duša u čistilištu kojima je potrebna naša molitvena potpora.
3. Gledom pak na obred zatvaranja jubilejskih vrata, koje će biti na svetkovinu Krista Kralja, stići će posebna obavijest s predviđenim programom. Budući da je započela nova pastoralna godina, napominjem kako će od 29. do 30. travnja 2017. biti nacionalni susret mladih u Vukovaru. U tom vidu potrebno je odmah započeti pripreme mladih naše nadbiskupije. I reći kako će na susret mladih u Vukovar ići samo oni koji se budu redovito okupljali na župnim i drugim susretima.
Mladi su, naime, važan dio pastoralnog rada u župama. Oni su uvijek bili nada Crkve, društva i naroda. Zbog toga je potrebno sve učiniti da se stvara povezanost i zajedništvo među njima, da se povezuju i koorodiniraju. Posebice je važno razvijati i poticati duh volonterstva. Mladi su se, naime, pokazali dragocjenim suradnicima tijekom katastrofalnih poplava u Slavoniji, te vrijednim volonterskih djelatnicima oko skrbi velikoga vala izbjeglica prošle godine.
Bogu Ocu koji je bogat milosrđem (Ef 2,4), njegovom Sinu koji nam je objavio milosrdno Očevo lice, kao i Duhu Svetome koji nam pomaže razmatrati to veliko otajstvo, a ujedno je i garant da taj izvor milosrđa neće nikada presušiti, neka se vine prema nebu naša hvala i zahvala, sada i u vjekove vjekova. Amen.
† Želimir Puljić, nadbiskup
