Preuzvišeni gospodine Rogiću,
Dragi Tomislave!
Nekoliko dana nakon obreda ređenja i uvođenju novog biskupa, mons. Zdenka Križića u katedrali Vaše bivše biskupije u Gospiću, stigla nam je radosna vijest da Vas je Sveti Otac imenovao šibenskim Ordinarijem. Vi, dakle, dolazite u Krešimirov grad Šibenik kao dar za njegov 950. rođendan. A Krešimir IV., znamo, bio je snažan vladar i kralj koji je u darovnici otoka Mauna zadarskom samostanu sv. Krševana (1069.) nazvao Jadransko more svojim, „Mare nostrum“, a sebe kraljem Hrvatske i Dalmacije. U prvim godinama njegove vladavine u Rimu se održavao Lateranski sabor (1059.) u neposrednoj blizini baptisterija iz 7. stoljeća s likovima naših mučenika Dujma, Venancija, Anastazija, Maura i drugih. A zabilježeno je kako je opat Majnard po završetku sabora došao iz Rima u Hrvatsku (1060.) i sastao se s Krešimirom IV. u Biogradu gdje je nazočio osnivanju biskupije u tom kraljevskom gradu.
Dakle, u Krešimirovo vrijeme u Hrvatskoj se provode reforme sabora, a kralj osniva biskupiju i obdaruje samostane. U jednoj od tih darovnica prvi put se spominje i Šibenik, kao utvrda i naselje u kojem će i sam kralj povremeno boraviti. Zbog toga se uvriježilo kako je Šibenik „Krešimirov grad“. Učinilo mi se prikladnim ovo spomenuti u kontekstu Vašeg preuzimanje ove časne biskupije u godini velike obljetnice grada u kojem ćete stolovati. Ovi šturi podatci iz 11. stoljeća govore da je hrvatsko kraljevstvo već za Krešimira IV. ušlo u ondašnje europsko političko i misaono obzorje (ne u neki imaginarni „region“). A u tom obzorju Papinstvo će biti i ostati orijentir crkvene, duhovne, moralne, ali i političke snage.
Ovaj grad od kamena s požutjelom pergamenom iz 11. stoljeća, ali čvrstih bedema i strmih litica, „ponosnih palača“ i tisnih kala, kupola i tvrđava koje miluje sunce i bura, a obliva Jadransko more od danas je Vaš grad. Sličan Senju odakle Vas je Providnost dovela prema jugu. Ova pak katedrala, djelo velikih graditelja i kipara iz 15. i 16. stoljeća (J. Dalmatinca i N. Fiorentinca), bit će odsada Vaša katedra s koje ćete učiti i poticati sve neka ne zaborave kako je „Krist jučer, danas i sutra sve i u svemu“.
Našu pozornost privlači i školjka u Vašem grbu koja se veže uz sv. Jakova, naslovnika i zaštitnika ove katedrale. Papa u miru Benedikt XVI., koji također ima školjku u svom grbu, tumači da ona označuje naš „hodočasnički put na zemlji“. Ali, govori i o „hodočasničkom puku“ kojemu je on po Kristovu nalogu na čelu kao pastir. I Vi ste dekretom pape Franje postavljeni pastirom šibenske Crkve. Očekivanja onih kojima ste poslani mogu stvoriti određene bojazni i strepnje. Ali, ne bojte se. Crkva u kojoj ćete služiti pripada Kristu, koji je sve i u svemu, pa svu svoju brigu povjerite Njemu (1 Pt 5, 7).
Drago mi je što ću dosadašnjeg „sjevernog susjeda“ s Udbine odsada pozdravljati kao dragog „južnog susjeda“ koji je poslan prvenstveno služiti vjernicima časne šibenske biskupije. No, biskupstvo je na otajstven način umreženo u zajedništvo i s drugim biskupima. I nije obično, nego sakramentalno. A utkano je u tajnu biskupske službe koja stvara „školu zajedništva“. Neka Vam svijest o sakramentalnom zajedništvu dadne dostatne snage, hrabrosti i povjerenja. Jer puno je onih koji Vas prate svojim molitvama: od Vašeg časnog predšasnika mons, Ante Ivasa kojem izričem iskrenu i veliku zahvalnost za sve što je učinio i što će još učiniti, do svećenika, redovnica i redovnika i zauzetih i odanih vjernika laika. Neka Vas u Vašem radu prati pomoć Srca Isusova na čiji je blagdan objavljeno Vaše imenovanje, te posebice zagovor Blažene Djevice Marije, „Gospe Velikoga Hrvatskoga Krsnoga Zavjeta“.
Izričem Vam i srdačnu dobrodošlicu u zbor Hrvatske biskupske konferencije sa željom da u zajedništvu ostvarujemo ono što Gospodin danas i ovdje od nas očekuje. Neka Vam je sretno i blagoslovljeno, dragi biskupe Tomislave. A Gospodin koji Vas je odabrao u časnu službu episkopata neka Vas blagoslovi i čuva. Živjeli!
mons. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski
Predsjednik HBK
Šibenik, 25. srpnja 2016.