Stalni poticaj i osobiti naglasak u pontifikatu pape Franje: ljude na margini društva uključiti u rad zajednice, toplo i s povjerenjem im prilaziti, aktivnom djelatnošću omogućiti im pravo na rad i doprinositi izgradnji njihovog ljudskog dostojanstva – to u sebi sabire jedinstveni projekt u Hrvatskoj, „Nove vještine za nove mogućnosti“ Caritasa Zadarske nadbiskupije koji je financiralo Ministarstvo socijalne politike i mladih RH. Predstavljen je na konferenciji za medije u utorak 28. lipnja na poljoprivrednom dobru ‘Kod bunara Dolac’ u predjelu Bokanjac u Zadru. U Hrvatskoj čiji milijuni neobradivih hektara zemlje vape za ljudskom rukom, plugom i poštovanjem koje bi urodilo plodovima te podiglo standard ljudi i Lijepe naše, u Zadru se realizira projekt kao vrijedan primjer i poticaj koji mogu slijediti i druge karitativno-socijalne ustanove u suradnji s državnim institucijama.
S ciljem podizanja svijesti o socijalnoj uključenosti i radnoj sposobnosti beskućnika, Zadarska nadbiskupija, odnosno župa sv. Šimuna i Jude Tadeja na Bokanjcu, dodijelila je zemljište zadarskom caritasu za sadnju povrća, što je velika olakotna stavka u provođenju projekta. Tim plodovima će se opskrbljivati pučke kuhinje u Zadru i Benkovcu te potrebe socijalne samoposluge u Zadru. Projekt provode korisnici Prenoćišta sv. Vinko Paulski zadarskog caritasa čime se pridonosi skidanju stigme s te populacije.
U travnju su zasadili 250 kg krumpira koje u višestrukom urodu vade ovih dana iz zemlje. Plodovi će nahraniti potrebne, a rad na zemlji povećati osjećaj korisnosti i dostojanstvo beskućnika. Projekt je odobren na Pozivu za prijavu projekata usmjerenih borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Za jednogodišnji projekt od 1. listopada 2015. do 30. rujna 2016. g., Ministarstvo socijalne politike je odobrilo 140 000 kn čime su kupljeni freza, pumpa za navodnjavanje i drugi potreban poljoprivredni alat. Uskoro će kupiti priključak za frezu za vađenje krumpira i pumpu za špricanje korova.
Sunce je upeklo, ali oni su na zemlji, a u pauzi rada u hladu visokog stabla. Kako bi bili što učinkovitiji, kakva i je praksa poljoprivrednika, već od pet sati ujutro svakog dana pet korisnika caritasovog prenoćišta marljivo radi na zemlji koja je bila ogromno zapušteno šipražje velikog i gustog zelenog raslinja. Od 6300 četvornih metara koje su im dane na korištenje, zasad je izorano 2500 kvadrata, od studenog prošle godine do 2. travnja, kada su zasađeni prvi krumpiri sorte liseta.
„Bitno je podignuti svijest o sposobnosti beskućnika diljem Hrvatske. Mislim da smo na pravom putu. Kad su naši korisnici došli raditi, prvih dana bilo je malo nevjerice okolnog stanovništva. Ali kad su zasukali rukave, počeli raditi i kad se vidio plod njihovog rada, lijepo su prihvaćeni“ rekla je Mirjana Tadić, zamjenica ravnatelja zadarskog caritasa, ističući da će se projekt nastaviti i nakon jednogodišnjeg razdoblja odobrenog od strane Ministarstva. „Mi na tome nećemo stati. Ići ćemo i na sajmove u Benkovac i Supernovu te time poslati pozitivnu poruku i ostalima kako su ovi divni ljudi korisni društvu. Nisu na margini, tu su, samo im treba dati priliku. Radit ćemo i na daljnjem krčenju okolne šikare. Sljedeći mjesec će se to izorati i pripremati za nove kulture koje će se saditi početkom sljedeće godine“ rekla je Tadić. Već je zasađeno i rajčice i tikvica, u kolovozu će se saditi kupus koji se osobito koristi u pučkim kuhinjama.
„To je svima nama novo iskustvo. Ima plodova i poticaj je da dalje radimo. Bog nas je blagoslovio s kišom pa nismo morali zalijevati. Za kulture koje ćemo saditi u kolovozu, kupus i drugo povrće morat ćemo polijevati. Nadam se da ćemo sljedeću godinu dovršiti obradu preostalih 4000 kvadrata zemljišta. Uz trud i rad korisnika prenoćišta imamo plodova. Oni žele raditi i aktivno sudjelovati u tome. Imamo svoju zemlju na kojoj možemo raditi i u blizini imamo vodu“ rekla je Tadić ističući da beskućnici imaju svoj dom u caritasovom prenoćištu i dio su zajednice.
„Oni mogu aktivno sudjelovati u procesu smanjenja stope siromaštva. Javili su nam se i drugi koji žele biti aktivni, sudjelovati i pomoći: udruga umirovljenika Jazine, udruga Svjetlost, korisnici iz pučke kuhinje i drugi koji mogu biti uključeni radnim sposobnostima. Vjerujem da će projekt imati veliku održivost i biti za duže vrijeme, što nam je i cilj“ rekla je Tadić.
U kamp kućici na zemljištu korisnik prenoćišta Vili Vukić dežura cijeli dan i noć, a izmjenjuju se i ostali beskućnici koje rade na zemlji. Svi su izrazili veliko zadovoljstvo i kako im puno znači baviti se tim poslom, da ne besposličare cijeli dan i da mogu doprinijeti svojim radom dobru šire zajednice. Zadovoljniji su da im u radu prođe vrijeme te u cijelosti ostvaruju cilj projekta, razvijanje vještina beskućnika za bavljenje poljoprivredom.
„Da beskućnici traže posao, teško će ga naći, kao i svi ljudi s margine društva. Oni puno teže dolaze do posla, kao i bivši ovisnici, socijalno ugroženi. Ovo je inicijativa da ljudi vide kako su oni sposobni raditi, da se mogu staviti na raspolaganje, da mogu raditi. Ako bi se projekt proširio, honorirali bismo ih, da sebi nešto priušte i mimo onoga što dobiju u prenoćištu i pučkoj kuhinji“ rekao je mr. don Ivica Jurišić, ravnatelj zadarskog caritasa.
Zrinko Mirčić, rodom iz BiH, dvadeset i dvije godine živi u Zadru. Od prvog dana rado se uključio u provedbu projekta. „Prvi dan kad smo došli, uhvatio sam se za glavu. Izgledalo je kao džungla, nismo znali otkud početi. Nema predaje. Ne odustajemo. Ovo je veliki gušt, kad vidimo plodove. Kad smo sadili krumpire, bili su veličine kao frenja. A vidite sad lipote. Iz početka su nas mještani malo gledali sa skepsom. Sad se jave, pozdrave, vide da nismo tu za figuru nego da se trudimo“ rekao je Zrinko kojem je to prvi i uspješan dodir s obradom zemlje.
„Naučio sam kako se sadi krumpir. Toliko ga volim, da bih mu spomenik podigao. Kad počnete sanjati to nešto, znači da guštate u tome. Kad legnem spavati uvečer, umoran, i onda sanjaš, i kažeš, moram se ujutro dići. Ne treba uključivati nikakav alarm. Alarm je u glavi. Znaš da si obavezan, idemo, napravit ćemo koliko možemo. Nitko ne stoji nad nama i ne tjera nas. Za danas dovoljno, idemo dalje, sutra je novi dan. Bosanci bi rekli – Novi dan, nova nafaka! To znači, neka korist – vidjet ćemo što će Bog dati“ poručio je Zrinko, zadovoljno dijeleći rezultate njihovog rada s javnošću na sada oplođenoj bokanjačkoj zemlji.
U zadarskom prenoćištu trenutno je jedanaest korisnika, a kapacitet je dvanaest. U dvije pučke kuhinje, u Zadru i Benkovcu, više je od 400 korisnika, a u socijalnoj samoposluzi više od 500 korisnika prima pomoć. Tadić je istaknula kako je osobito važno da je od korisnika prenoćišta krenula inicijativa kako žele nešto raditi. „Mi smo počašćeni s njihovim radom i zaista im se zahvaljujemo što će aktivno sudjelovati svojim radom i pomagati druge. Važno je da smo prihvaćeni od okoline. Svi zajedno radimo za jednu stvar, da bude što manje potrebitih u pučkoj kuhinji i socijalnoj samoposluzi“ rekla je Tadić.
Njihov partner je Poljoprivredno – prehrambena i veterinarska škola Stanka Ožanića iz Zadra koji su im pomogli savjetima i praksom. Prije početka provođenja projekta beskućnici su poučeni i od strane stručnjakinje sa Sveučilišta u Zadru kada su dobili stručne smjernice za rad. Uzorci zemlje poslani su na ispitivanje nadležnoj ustanovi te je struka savjetovala koje je povrće najboljeg izgleda za urod, s obzirom na sastav zemlje sada oplemenjene rukama i radom vrijednih zadarskih beskućnika.
Ines Grbić
