„Dvadeset i peta obljetnica Dana državnosti dobra je prigoda sjetiti se silnih Božjih djela i čudesnih zahvata i uputiti nebu zahvalnu molitvu za sve koji su se s krunicom oko vrata suprotstavili agresiji, borili se i izborili mir i slobodu“ poručio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić u propovijedi misnog slavlja za domovinu koje je u nedjelju 26. lipnja predvodio u katedrali sv. Stošije u Zadru.
„Obljetnice obvezuju građane Lijepe naše da se sjete svih koji su zaslužni za sve što danas imamo te u slozi i odgovornosti izgrađuju zemlju na temeljima pravde, istine i ljubavi. Nije bez razloga Jahve odredio neka ‘narod nikada ne zaboravi, nego u srcu čuva čudesne stvari koje je vlastitim očima vidio’ i neka to prenosi s koljena na koljeno“ rekao je mons. Puljić.
U zahvali za sve koji su izborivši slobodu otvorili putove novih mogućnosti suživota s ljudima i narodima Europe i svijeta, nadbiskup je istaknuo kako je „Dan državnosti obveza i poticaj svim građanima zemlje, osobito onima koji nose teret odgovornosti, da zauzeto i složno služe općem dobru u duhu evanđeoskih i općeljudskih principa. Jer samo slogom i snagom zajedništva, uz zagovor i pomoć s neba, može se ostvariti puno toga, pa i protivnim vjetrovima usprkos“.
Misa kao veliki spomen i sjećanje na svetu gozbu ljubavi osobito je mjesto našeg urastanja u hod pamćenja i spasenjske povijesti, rekao je nadbiskup, istaknuvši da je misa za domovinu i znak naše kršćanske odgovornosti za lice domovine koje treba odsijevati u njenim uredbama i zakonima, u njenoj kulturi i socijalnoj odgovornosti. Jer, ‘ako Gospodin kuću ne gradi, uzalud se muče graditelji’ (Ps 127, 1).
„Domovina nije samo zemljopisni prostor, već i svijet naših emocija, druženja i čežnji, slavlja i uspjeha. Istina, ima ih koji misle kako je domovina ostatak nekog romantičarskog doba. Mi, sljednici starozavjetnih obećanja i svjedoci uskrsnih zbivanja, vjerujemo da domovina ima svoje teološko mjesto u našem hodočasničkom životu. Naime, otkad je Krist ušao u ovaj svijet, on je usmjerio ljudski hod prema nebeskoj domovini. Tako je domovinu vremenitog i prolaznog života otvorio Bogu Ocu i njegovom spasenjskom naumu. Stoga u našem ovozemnom hodu prema nebu, domovina ima svoje svete dane ispunjene spomenom i zahvalnošću koji usmjerava i bistri naše poglede prema Bogu i budućnosti“ rekao je mons. Puljić.
Naglasio je da je Crkva u Hrvatskoj kao brižljiva majka i učiteljica moralno podupirala pravedne težnje Hrvata za slobodom i samostalnošću. „Pozdravila je osamostaljenje Republike Hrvatske 1991. g. te s naklonošću pratila proces pomirenja u vlastitim redovima. Od srca se radovala što sinovi onih koji su se u Drugom svjetskom ratu borili na suprotnim stranama, pružaju ruku jedni drugima, ne samo u crkvama, nego i na političkim tribinama. Takvom strategijom pomirbe i praštanja pod vodstvom prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana, stvorene su pretpostavke za novo stabilno društvo pravde, mira i sigurnosti“ rekao je nadbiskup.
Podsjetio je da je rađanje hrvatske države, slobode i demokracije nailazilo na veliki otpor u međunarodnoj zajednici „koja u turbulentnom razdoblju rata nije uspjela obustaviti stradanje ljudi. Predugo je tolerirala one koji su okupirali Hrvatsku i onemogućavala povratak prognanih koje su pobunjeni Srbi protjerali s ognjišta. Ovih dana slušali smo bolni vapaj banjalučkog biskupa mons. Franje Komarice upućen vlastima BiH i međunarodnim predstavnicima, neka se omogući povratak prognanih u Banjalučku biskupiju.
Dok zdušno podupiremo dragog biskupa Franju u njegovim opravdanim vapajima i zahtjevima za povratak prognanih u svoj kraj i dom, sjećamo se i naših protesta i apela za vrijeme Domovinskog rata, kao i brojnih žrtava koje su bile utkane u slobodu hrvatske zemlje“ rekao je mons. Puljić, potaknuvši: „Zahvalni Bogu za veliki dar mira i slobode, mi ćemo moliti za domovinu neka joj na ovozemnom hodočašću, osobito u danima krize, kušnje i nepovjerenja, Gospodin daruje izobilja razboritosti, ljubavi i razumijevanja. Zahvalni za dar slobodne domovine, u čije temelje je ugrađeno puno suza, žrtava i krvi, molit ćemo za sve njene žitelje, neka budu trajno zahvalni Bogu za silna djela koja nam je iskazao Gospodin. Preporučit ćemo naš narod zaštiti nebeske Majke kako bi ostao vjeran Kristu i njegovoj Crkvi, da kršćanskim krepostima napreduje na zemlji“.
Nadbiskup je podsjetio da se i u sagledavanju povijesti Izraela, u oslobađanju iz egipatskog ropstva i sklapanju saveza povezanog s putovanjem naroda kroz pustinju, otkrivaju slične povijesne dionice i hrvatskog hoda u vjekovnoj borbi za slobodu. Poslije četiri stoljeća robovanja u Egiptu, Jahve je oslobodio svoj narod i četrdeset godina ga vodio kroz pustinju do obećane zemlje. Onda je sklopio savez i odredio neka se to ne zaboravlja, nego svake godine obilježava godišnjim svečanostima: „Ono što čusmo i saznasmo, što nam kazivahu oci naši, o slavi Gospodnjoj i sili njegovoj, predat ćemo budućim pokoljenjima“.
„Nešto slično smo i mi prošli. Najprije u petostoljetnoj obrani pred otomanskim osvajanjima kad je veliko hrvatsko kraljevstvo bilo svedeno na ‘Reliqiae reliquiarum’. Zatim pedesetogodišnji hod kroz ideološku pustinju komunizma i marksizma kojih smo se oslobodili prije dvadeset i pet godina.
Dok se neki pitaju treba li se stalno vraćati u prošlost i razmišljati o onomu što se davno zbilo, čuli smo kako Jahve određuje neka se to ne zaboravlja i neka se svake godine obilježava“ rekao je nadbiskup, istaknuvši da je pamćenje sastavni dio identiteta obitelji, zajednice i naroda, a spomen važnih povijesnih događaja govori o našem ishodištu i ukorijenjenosti.
Uz Dan državnosti, tom je misom proslavljena i zahvala za 25. godišnjicu 112. brigade Hrvatske vojske čiji su pripadnici također bili na misi.
To je najstarija i najbrojnija zadarska brigada, nazivana majkom svih dragovoljaca i postrojbi, u kojoj se borilo više od 11 000 branitelja iz cijele Zadarske županije, a trodnevnim prigodnim događanjima obilježava svoj doprinos u obrani Hrvatske. U misi je sudjelovao i zadarski župan Stipe Zrilić.
Ines Grbić