„Hrvatska je najfranjevačkija zemlja na svijetu. Sv. Franjo je sa svojom braćom vjernički, kulturno i politički najveći dobrotvor hrvatskog naroda. Tamo gdje nitko drugi nije mogao preživjeti, preživjeli su franjevci. Zato što su nešto ponijeli od sv. Franje. Važno je da svi otkrijemo sv. Franju, što nam Gospodin poručuje po sv. Franji danas“ istaknuo je fra Andrija Bilokapić, provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima u dvorani samostana sv. Frane u Zadru u subotu 4. lipnja, kad je predstavljeno vrijedno djelo – Zbornik ‘Sv. Franjo Asiški u Hrvatskoj 1212. godine’, koji na 568 stranica, uz stotine crteža i fotografija, sabire radove predstavljene na Međunarodnom znanstvenom skupu prigodom osam stoljeća od dolaska sv. Franje u Hrvatsku i o počecima Franjevačkog reda među Hrvatima, održanima u Splitu i Zadru 1. i 2. listopada 2012. g. Taj simpozij organiziralo je Vijeće franjevačkih zajednica Hrvatske i BiH.
Zbornik je objavljen kao 46. broj edicije ‘Kačić – zbornik Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja’ iz Splita, čiji je glavni urednik od 1974. g. fra Hrvatin Gabrijel Jurišić. Osobe koje su inicirale i organizirale održavanje simpozija, nepune četiri godine poslije, jer je riječ o pripremi iznimnog i opsežnog znanstvenog djela, predstavile su Zbornik u Zadru. To su bivši provincijali dr. fra Josip Sopta, (Franjevačka provincija sv. Jeronima) i fra Ljudevit Anton Maračić, (Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca) te fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, urednik i ovog izdanja čije su tiskanje pomogli Splitko-dalmatinska županija, Grad Sinj i Provincije Prvoga, Drugog i Trećeg reda.
„Franjo je zacijelo najzanimljivija osoba u povijesti Crkve i svijeta. Za njega se zanimaju vjernici, povjesničari, filmski umjetnici, pjevači, ljudi koji su izvan Crkve, agnostici. To je zanimljiva osoba jer je svet. Obasjao je svijet božanskom dobrotom. Zato je dobro zanimati se za njega i istraživati ga sa svih strana. Ne toliko baviti se Franjom svecem, nego sv. Franjom prorokom. Jer po njemu nam Gospodin i danas govori“ rekao je provincijal Bilokapić u samostanu sv. Frane u Zadru, koji je prvi i najstariji franjevački samostan na hrvatskoj obali.
Zbornik sadrži 23 priloga stručnjaka predavača sa simpozija, pozdravne govore u Splitu (Fra Ljudevit A. Maračić, fra Joško Kodžoman, mons. dr. Ivan Čubelić i Ante Sanader) i Zadru (mons. dr. Želimir Puljić, dr. fra Stanko Josip Škunca, dr. fra Josip Sopta) te jedanaest priloga u dva dodatka koji s povijesne i umjetničke strane proširuju temu početaka franjevaštva na hrvatskim prostorima. Radovi tematiziraju glavno pitanje simpozija: Je li, kada i kako došao sv. Franjo prilikom svog prvog pokušaja odlaska na istok 1212. g. i preplovljavanja Jadrana? Zbornik sabire radove o najpoznatijim tradicijama koje svojataju pristanak sv. Franje u neke istočno-jadranske luke, rekao je Maračić.
Prvi krug radova obuhvaća tekstove koji obrađuju predaje Franjina pristajanja na hrvatsku obalu: dubrovačka (fra Josip Sopta i dr. Marijan Sivirić), splitsko-trogirska (dr. Milan Ivanišević i fra Nikola M. Roščić), zadarska (fra Stanko Škunca, fra Donat Fabijanić) uz tekst ‘Diplomatička analiza papinskih isprava franjevcima 13. st. sačuvanih u franjevačkom samostanu u Zadru’ dr. Milka Brkovića, istarsko-kvarnerska (fra Ljudevit Maračić), zagrebačka (fra Željko Železnjak). Tome je povijesni predložak tekst ‘Mjesne predaje o putovanjima sv. Franje u pokrajini Marke’ fra Angela Palerija, kao ono što je prethodilo Franjinoj plovidbi s druge strane Jadrana. Drugi krug radova donosi širi kontekst o vremenu i prostoru kad se odvijao brodolom lađe sa sv. Franjom i posljedično vjerojatno prisilno pristajanje na hrvatsku obalu.
Političko-društvene prilike toga vremena u Južnoj Hrvatskoj donosi prof. Anđelko Mijatović, prikaz crkvenih prilika dr. Slavko Kovačić, pomorsko-geografski sustav Jadrana onog vremena dr. Josip Faričić. O fratrima i klarisama koje su nakon tih događaja počeli živjeti i djelovati na ovom području govore prilozi fra Andrije Zirduma (Bosna), fra Marijana Vogrina (Slovenija), fra Petra Runje (trećoredci) te s. Kate Karadže i s. Marije Petričević (klarise). Pregled prvih franjevačkih plodova svetosti na hrvatskim prostorima donosi fra Gabrijel Jurišić. Treći krug čine prilozi o kulturno-umjetničkim odjecima i utjecajima Franjina dolaska i boravka u nas: likovni prilozi Franjina boravka u Hrvatskoj (prof. Anđelko Badurina), povezanost franjevaca i umjetnosti na hrvatskoj obali tog vremena (dr. Joško Belamarić).
Objavljeni su i prilozi rezultata istraživanja franjevačkih početaka u Hrvata, pokojnih franjevačkih istraživača fra Euzebija Fermendžina (dr. fra Daniel Patafta) i fra Dominika Mandića (dr. fra Robert Jolić). Podsjetivši na sedam mjesta koja se spore oko toga iz kojeg potječe grčki pjesnik Homer, pa postoji grčki diptih koji ih sve spominje, Maračić je rekao: „Možda bi bilo dobro sastaviti zgodno mnemotehničko sredstvo, koje bi nabrajanjem mjesta koja svojataju Franjin dolazak i budući naraštaji mogli pamtiti, u nadi da će se postupno smanjivati popis i polako otpadati imena koja ne izazivaju povjerenje ni sigurnost. Mislim da Zbornik u tome može prilično pomoći“.
„Pronađeni novi izvori daju novo svjetlo na pitanje dolaska prvih franjevaca i osnivanje prvih samostana na Jadranskoj obali. Izdavanje Zbornika i održavanje znanstvenog skupa potvrđuju blagotvornu suradnju i složni rad sve braće i sestara franjevačke obitelji u Hrvata: muških i ženskih redovničkih i svjetovnih, franjevačkih zajednica u Hrvatskoj i u BiH. To je dodatni poticaj njihovom zajedničkom radu i zbližavanju“ poručio je Maračić. Najavio je i obilježavanje Spomena franjevačkih obljetnica, svefranjevačku proslavu 800. obljetnice Porcijunkulskog oprosta i 500. obljetnice diobe prvog franjevačkog reda koji će se održati u Zagrebu 16. i 17. rujna u franjevačkoj crkvi sv. Križa u Sigetu.
„Stablo mira i dobra zasadio je sveti otac Franjo koji je prije osam stoljeća svojom blagoslovljenom nogom stupio na hrvatsku obalu Jadrana. Bilo je to sjeme koje je duboko pružilo svoje korijene u dušu našeg čovjeka i razvilo divne krošnje, da se u njihovoj sjeni i mi danas lijepo i ugodno osjećamo“ rekao je fra Gabrijel Jurišić. Nasuprot pojmu ‘protivni vjetorvi’ fra Tome Čelanskog, koji je rekao da su Franju bacili na hrvatsku obalu, fra Gabrijel je istaknuo: „Za nas je to sretni i dragi Brat Vjetar koji je u našu domovinu doveo prvog građanina ondašnjeg kršćanskog svijeta, Franju iz Asiza“. Stoga uvodna posveta Zbornika glasi: „Blaženom ocu Franji koji je 1212. godine, ‘kad su puhali protivni vjetrovi’, došao na hrvatsku jadransku obalu i u dušu hrvatskog naroda zasijao predragocjeno sjeme serafske ljubavi, pa je to sjeme u proteklih osam stoljeća obilno rađalo ne samo duhovne plodove, ovaj Zbornik njegovi sinovi i kćeri harno posvećuju g. g. 1212.-2012.“.
„Franjevci su najbrojnija redovnička zajednica u hrvatskom narodu. Imaju pravo oni koji kažu da je hrvatski narod najfranjevačkiji narod na svijetu“ istaknuo je Jurišić. U Crkvi u Hrvata je oko 14 000 registriranih članova u franjevačkoj obitelji. U dodatku je navedeno 29 provincija svih triju franjevačkih redova i družbi koji zajedno imaju oko tri tisuće članova. Treći svjetovni franjevački red ima oko šest tisuća, a Franjevčka mladež više od četiri tisuće članova.
Jurišić je naveo koje važne i zanimljive podatke Zbornik donosi: prvi i najvažniji plod boravka sv. Franje u Hrvatskoj su njegovi sveti sljedbenici, jeruzalemski mučenici sv. Nikola Tavelić i Deodat Airbert, bl. Salomeja Krakovska, bl. Julijan iz Bala, bl. Stanislava Šubić, klarisa, sestra bana Pavla i više od trideset mučenika preminulih na glasu svetosti. Kasnije ih ima još preko petsto. Samostan u Zadru čuva bulu pape Grgura IX. o proglašenju patrijarha Franje svetim. Pečat Provincije Dalmacije iz 14. st. čuva se u Britanskom muzeju u Londonu, a pečat generala Franjevačkog reda bl. Ivana iz Parme (1289.) u samostanu Male braće u Dubrovniku. Prvi franjevci biskupi u gradovima na Jadanu dali su novi zamah crkvenoj umjetnosti 13. st. Jedan stari Dubrovčanin dao je služiti tsuću misa za svoje pokojne. U Zagrebu na Kaptolu franjevci su izgradili crkvu na zemljištu koje je grofica Katarina Galović darovala sv. Franji kad je, prema predaji, posjetio Zagreb.
Predsjednik organizacijskog odbora simpozija bio je dr. fra Josip Sopta. Na predstavljanju je rekao da je Zbornik zaokruženje velikih tada učinjenih napora i završetak slavljeničkih događanja. „Jubileji jesu da se slavi, s ciljem da se pokažu rezultati, da se vidi gdje smo i naznači perspektive budućega“ rekao je Sopta poželjevši da se osvijesti značaj važnih proslava. „God. 2006. smo slavili Godinu obraćenja sv. Franje koji se obratio 1206. g. God. 2009. smo slavili obljetnicu početka franjevačkog reda, kad je papa dao usmeno dopuštenje franjevcima da rade. God. 2012. je bio jubilej mogućeg dolaska sv. Franje na hrvatsku obalu, kad je prema zapisima Franjo bačen na hrvatsku obalu.
Postoje zapisi da je Franjo i na povratku iz Svete Zemlje svratio u jedan ili više hrvatskih gradova. Zato postoje te brojne tradicije. Već sljedeće godine obilježava se spomen na 1517. g. kad se franjevački red podijelio, papa Leon X. odlučio je to na želju franjevaca“ rekao je Sopta.
Istaknuo je i značajna djela o franjevaštvu koja su bila san i prijašnjih generacija. To su Hrvatski franjevački biografski leksikon koji je u glavnim konturama bio dovršen prije četrdeset godina. Za to je osobito zaslužan povjesničar fra Emanuel Hoško. Prije njega na tome su radili franjevci Vicko Kapitanović, Hadrijan Borak i Mijo Brlek. Drugo veliko djelo je priručnik za svakog franjevca, ‘Franjevački izvori’ (2013.), koji ima više od 2200 stranica na biblijskom papiru. Rad je stotine ljudi i brojnih autora. „Veliku zahvalu dugujemo franjevcu iz Italije. Fra Carlo Paolazzi je tada radio kritičko izdanje na spisima sv. Franje. On je nama Hrvatima velikodušno dao svoje još neobjavljene rukopise, da iz njegovih zapisa mi radimo hrvatske prijevode. Tako se ovo hrvatsko djelo pojavilo paralelno s talijanskim prijevodom, što nijedan narod u Europi nije učinio“ rekao je Sopta. Oko toga se trudio i bosanski franjevac Pero Vrebac.
Treće djelo je Zbornik Kačić o međunarodnom simpoziju, predavači su bili iz Hrvatske, BiH, Slovenije i Italije. Liturgijska proslava održana je tada na Sustipanu u Splitu a znanstveni trag je simpozij kojeg su vodili Sopta, Maračić i Jurišić. Uz to, konventualci su objavili veliku monografiju o svojoj provinciji, ‘Veličina malenih’ 2010. g., autora fra Ljudevita Maračića i fra Nikole Roščića. Provincija sv. Jeronima iz Zadra priredila je 2010. g. izložbu ‘Milost susreta – umjetnička baština Franjevačke provincije sv. Jeronima’ u Klovićevim dvorima u Zagrebu. „Željeli smo reći da je susret sa sv. Franjom bio milostan događaj uopće, za hrvatski narod, kao što je milostan događaj bio početak franjevačkog reda“ poručio je Sopta.
U prigodnoj riječi svima je čestitao i zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Događaj je vodio fra Tomislav Šanko, tajnik Franjevačke provincije sv. Jeronima i odgojitelj postulanata, a obogatio je i nastup klape Kalelarge i Zbora mladih crkve sv. Frane.
Ines Grbić
