Na Tijelovo u četvrtak 26. svibnja, svečano euharistijsko slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić, a nakon mise euharistijsku procesiju s Presvetim od katedrale do crkve sv. Šime. U slavlju su sudjelovali svećenici, redovništvo i vjernici iz svih župa grada Zadra. „U molitvenom duhu zahvaljujemo Isusu za dar euharistije koja je temelj stvaranja civilizacije ljubavi. Zahvaljujemo mu što je neposredno pred dramu suočenja sa snagama zla, ostavio simbole vjernosti i ljubavi. To je najdragocjeniji spomen čin koji najavljuje ‘novo nebo i novu zemlju’“ rekao je mons. Puljić, dodavši da se na Tijelovo zahvalno slavi, ispovijeda i radosno spominje božanska pretvorba koja nadilazi vremena i prostore. „Euharistijski Krist nije neki simbol ili slika koju se cjeliva, nego živi Bog, Mesija i Spasitelj koji nas svojim tijelom liječi i hrani za život vječni. Nama je u prolaznom svijetu potrebna takva neprolazna hrana. Vjerujemo da je svaka misna pretvorba predokus Božjeg Kraljevstva i navještaj njegovog konačnog dolaska“ rekao je nadbiskup, istaknuvši kako se, dok zajednica slavi misu, ponavlja ono što se zbilo na Posljednjoj večeri. „Uskrsnuli ponovno lomi kruh i daje ga svojoj zajednici, s drugim učenicima i u drugim okolnostima. Ono što je bilo u dvorani Posljednje večere, događa se i ovdje: kruh i vino postaju tijelo i krv Kristova“ rekao je mons. Puljić.
Tridentinski sabor definirao je euharistijsko sakramentalno događanje riječju pretvorba, ‘transupstancijacija’. „Kruh i vino pretvaraju se u Tijelo i Krv Kristovu i postaju našom popudbinom i hranom. Zbog toga je euharistija vezana uz zajedništvo stola, a blagovanje je njeno bitno obilježje. Kao što su jesti i piti temeljne funkcije života, tako je Isus taj najveći sakrament stavio pod znak blagovanja i zajedništva oko stola. Najteža kazna za kršćane bila je ‘isključenje’ s euharistijske gozbe (‘excomunicatio’)“ rekao je nadbiskup, istaknuvši da „euharistija nije bilo kakvo blagovanje, nego sveti događaj i sveto bogoštovlje koje valja slaviti raskajanim i čistim srcem. Apostolske upute u tom smislu savjetuju neka se vjernici ”saberu u dan Gospodnji kako bi zajedno lomili kruh i ispovjedili prethodno svoje prijestupe”. Svete tajne nije dopušteno dijeliti onima koji ”nisu sposobni ili dostojni da ih primaju”, kao npr. nekršteni, luđaci, heretici, rastavljeni i ponovno civilno vjenčani, apostate i shizmatici. Uskratiti euharistiju onima koji je u trenutnom stanju ne mogu primiti, nije nikakva diskriminacija niti poniženje. Time se ne osuđuje grješnika, već ”stanje i položaj čovjeka koji je u objektivnoj suprotnosti zajedništvu ljubavi između Krista i Crkve”“ istaknuo je nadbiskup Puljić. Podsjetio je kako nas svetkovina Tijela i Krvi Kristove vraća Isusovoj posljednjoj Pashi. No, umjesto pashalnog janjeta, Isus je nakon blagoslova dao učenicima kruh i vino. „Otajstvo euharistije smo Kristovim nalogom pozvani slaviti kao središnji događaj spasenja. Apostoli su to shvatili pa su “postojano hrlili u Hram lomiti kruh, te u radosti i prostodušnosti srca uzimati hranu, hvaleći Boga i uživajući naklonost svega naroda” (Dj 2, 46-47)“ rekao je nadbiskup Puljić.
Ines Grbić