Predsjednik HBK, zadarski nadbiskup Želimir Puljić, u razgovoru za Hrvatski katolički radio i za Dnevnik HRT-a rekao kako je susret Stalnog vijeća HBK s Papom Franjom protekao u prisnom i prijateljskom ozračju. U delegaciji hrvatskih biskupa bili su zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, zadarski nadbiskup i predsjednik HBK mons. Želimir Puljić, đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić i porečko-pulski biskup mons. Dražen Kutleša.
Sveti Otac je pokazao kako poznaje naš narod. Prisjetio se svojih susreta s Hrvatima koji su živjeli u Argentini, svećenika s kojima se družio na svećeničkim sastancima, kao i ispovjednika pred kojima se ispovijedao. Napomenuo sam mu kako je fra Berislav Ostojić preminuo, a on je potvrdio kako je to čuo, te dodao kako će mu ovih dana doći u posjet netko od tih hrvatskih poznanika iz Argentine. Sjetio se i prve hrvatske veleposlanice u Argentini, Nede Rosandić Šarić, koja je tamo rođena, a išla je u školu s njegovom sestrom. Onda je rekao kako ga je nedavno posjetio novi veleposlanik pri Svetoj Stolici koji govori španjolski, a spomenuo je i Predsjednicu gospođu Kolindu Grabar Kitarović s kojom je također razgovarao na španjolskom.
Papa Franjo saznao za Stepinca preko svoga oca
Gledom pak na blaženog Alojzija Stepinca rekao je kako je čuo za njega preko svoga pokojnog oca. A što se tiče samog našeg Blaženika, pripomenuo je da je taj čin obreda kanonizacije malo odgodio, jer mu je Patrijarh Srpske Pravoslavne Crkve Irinej pisao i naveo neke sporne stvari gledano iz perspektive pravoslavaca. Zbog toga je odlučio neka se formira mješovito tijelo sastavljeno s hrvatske i srpske strane koje bi skupa promotrilo ulogu kardinala Stepinca prije rata, u ratu i poslije rata. Zadaća tog mješovitog tijela, dakle, nije raspravljati o svetosti blaženoga Alojzija Stepinca, jer to je već učinila Kongregacija za proglašenje svetim i blaženim. Stoga je kriva percepcija u javnosti kako ”Srpska Pravoslavna Crkva” (ili Beograd) ponovno sudi kardinalu Stepincu.
Katolička Crkva je o Stepincu izrekla svoj sud preko Kongregacije za proglašenje svetim, kao i za vrijeme one svečane liturgije u Mariji Bistrici, 3. listopada 1998., kada ga je sveti Ivan Pavao II. proglasio blaženim. Sažetak stavova koje je Kongregacija provela u višegodišnjem procesu dostavljen je svojevremeno i Sinodu Srpske Pravoslavne Crkve. Ovom privremenom odgodom kanonizacije Papa Franjo želi pomoći da se stvori pozitivna klima među dvije Crkve i dva naroda.
Rad mješovite komisije neće dugo trajati
U susretu s Državnim Tajnikom, uzoritim gospodinom kardinalom Petrom Parolinom, kao i s Predsjednikom Vijeća za jedinstvo kršćana, uzoritim gospodinom kardinalom Kurtom Kochom nije naznačen datum proglašenja kardinala Stepinca svetim, ali je bilo razvidno iz razgovora kako rad mješovitog tijela ne bi trebalo dugo trajati. Jer, članovi su imenovani. Još treba imenovati nekoga tko će predsjedati radu Komisije, a njega će postaviti Sveta Stolica. Komisija bi uskoro mogla započeti s radom. A tom radnom tijelu, koje je sastavljeno od po pet predstavnika sa srpske i hrvatske strane predsjedat će i sazivati ga netko koga će Sveta Stolica imenovati za tu službu. On će na početku rada izložiti i metodologiju rada, način sastajanja, te precizirati do kada ima raditi spomenuta komisija.
U razgovorima je u više navrata ponovljeno kako zadaća ovog mješovitog radnog tijela nije ulaziti u stvar procesa koji je obavila Kongregacija za proglašenje svetim i blaženim, već skupa promotriti ulogu kardinala Stepinca u kontekstu hrvatsko-srpskih odnosa prije rata, u ratu i poslije rata.