Blagdan bl. Alojzija Stepinca svečano je proslavljen u župi bl. Alojzija Stepinca na Bilom Brigu u Zadru u utorak 9. veljače svečanim misnim slavljem koje je predvodio zadarski nadbiskup Želimir Puljić. “Ponosni smo na bl. Alojzija kojeg je Gospodin zarana odabrao i povjerio mu tešku i odgovornu zadaću u vođenju Zagrebačke nadbiskupije. S njim smo povezani narodnim korijenima i osjećajima, a još više vjerom i pripadnošću Katoličkoj Crkvi koju je neizmjerno volio i za nju se žrtvovao. On je po svojoj vjerničkoj obitelji, osobito preko majke Barbare, bio utkan u život svoje župe i nadbiskupije. Kao što je od djetinjstva naučio voljeti svoju majku, tako je preko nje naučio ljubiti majku domovinu i majku Crkvu za koju je napisao u svom Dnevniku: ‘Što dulje živim i promatram otajstvo Crkve, to mi je ona draža i milija. O velika si, Crkvo Božja!’” istaknuo je mons. Puljić, dodavši kako Stepinca ništa nije moglo pokolebati u ljubavi prema domovini. Taj dični sin hrvatskog roda svijetli i blista na obzorju Crkve i hrvatske povjesnice, a kao duhovni knez 20. st. ima što poručiti i sadašnjem naraštaju diljem Hrvatske. “Hrvao se s moćnicima da zaštiti nemoćne. Želio je uvijek predstavljati i zastupati poniznu i slobodnu Crkvu. Poniznu pred malenima, patnicima i progonjenima, a slobodnu i hrabru pred moćnim vladarima i silnicima ovoga svijeta. Borio se za njenu slobodu i bio pripravan umrijeti ako ustreba za njeno dobro i dobro svakog čovjeka. To potvrđuju njegove riječi iz jednog pisma: ‘Kad bih mogao, dao bih i stotinu života samo da živi Crkva Božja’” rekao je nadbiskup. Opisao je Stepinca kao nepokolebljivog branitelja vjere, neustrašivog čuvara pravovjerja i jedinstva Crkve, neumornog zaštitnika čovjeka i njegovog dostojanstva.
“U Božje ime, iz zatvora i pritvora branio je slobodu Crkve. Nošen iskrenim rodoljubljem, tumačio je pravo hrvatskog naroda na slobodu, državu, na dostojan život u miru, u slobodi i pravednosti. Neprolazni etički principi bili su stijena na kojoj je stajao kao svjetionik koji je u sveopćem neredu i mržnji onoga vremena pokazivao svjetlo i put spasenja” rekao je nadbiskup, dodavši da je Stepinac živio u vrlo teškom povijesnom vremenu opasnih ideologija kojima se žestoko usprotivio braneći ljudska i narodna prava. “Njegova hrabrost u tom mračnom razdoblju bila je izvorom nade za potlačene i ugrožene. Volio je svoj narod i bio ponosan što je član hrvatskog roda. Stoga nije mogao mirno promatrati progone Hrvata u Kraljevini Jugoslaviji. No, to ga nije omelo da se u tijeku rata zauzima za svakog ugroženog čovjeka, bez razlike na vjeru i naciju. Spašavao je Židove, Rome, Srbe, ugrožene Hrvate i Slovence. Stoga su ga nacisti dva puta pokušali likvidirati namještenim atentatima. Poslije rata jednako se protivio komunističkoj diktaturi, prosvjedovao protiv brojnih zločina, gaženja prava Katoličke Crkve i osobito protiv ubojstava stotine katoličkih svećenika” rekao je mons. Puljić, dodavši da su ga nacisti nastojali tajno likvidirati, a komunisti su ga nevinog osudili i poslali u zatvor pred očima cijelog svijeta. “Ali, pola stoljeća kasnije, 3. listopada 1998. g., kardinal Stepinac je izašao kao moralni pobjednik. A bezbožni režimi, fašizam, nacizam i komunizam, otišli su, nadamo se, zauvijek i bez povratka, u povijesnu ropotarnicu. Upravo onako kako je on predvidio u povijesnom sramotnom procesu u Zagrebu, kad je upozorio komuniste da se „uzalud Bogu protive i ljudska prava gaze“. Jer na koncu će povijest izreći svoj sud” rekao je nadbiskup Puljić, istaknuvši da smo mi generacija koja je doživjela slobodu domovinu i u slobodnoj Hrvatskoj veličanstvenu liturgiju u Mariji Bistrici, kad je povijest presudila u Stepinčevu korist.
Podsjetio je na riječi milanskog nadbiskupa, kasnije pape Pavla VI., koje je rekao kad je služio misu prigodom smrti kardinala Stepinca u Milanu 1960. g.: vjera traži junake i svjedoke, a ne slabiće. Ona traži vjerne sinove i dosljedne apostole. Takav je bio Stepinac, istaknuo je mons. Puljić. „Nije pravio kompromise. Nepravdu je nazivao nepravdom i svaku zabludu zabludom. Službu navještanja Evanđelja ispunio je svojom patnjom, a poruku vjere zapečatio je smrću. Povijest ga je zbog toga upisala u niz najhrabrijih biskupa Europe onog tragičnog vremena. Ime Stepinac za nas je poruka Istine i dobrote, vjernosti Bogu i čovjeku, poruka ljubavi prema Crkvi i svome rodu“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši da mu je Gospodin udijelio dvije osobite milosti: utjehu i snagu da nije otišao od svog stada, premda su komunisti sve poduzimali kako bi ga nagovorili da ode iz domovine. I posmrtnu nagradu: čekati dan uskrsnuća u srcu svoje nadbiskupije, u zagrebačkoj katedrali. „S njegovim grobom postala je jačom i zemlja Hrvatska koju je toliko poštivao. A narod kojeg je toliko volio pa se u tome ‘ni od koga nije dao natkriliti’, dobio je sigurnost i dar blaženog Alojzija komu se mogu moliti i u svim životnim potrebama utjecati“ poručio je mons. Puljić, u zahvalnosti bl. Alojziju što je znao svakomu uputiti prikladnu pastirsku riječ utjehe i objašnjenja: očevima i majkama, mladićima i djevojkama, studentima i radnicima, svećenicima i redovnicima, kulturnim djelatnicima i političarima: „Uvijek je branio Božja prava i ljudsko dostojanstvo. Nije se plašio da će mu zbog toga predbaciti kako nije suvremen i da ‘ne shvaća tijekove modernog života’. Nije se povijao pred moćnicima ovog svijeta“.
Na nedavnoj proslavi sv. Vlaha u Dubrovniku, mons. Puljić je poljubio Stepinčeve svete moći koje je dobio za riznicu katedrale 1999. g. Sjetio se tada kako je kardinal Stepinac prije 75 godina s hrvatskim banom Ivanom Šubašićem bio u Dubrovniku i predvodio festu svetoga Parca. “I ove godine on je po svetim relikvijama prošao Stradunom gdje je 1941. g. predvodio misu i propovijedao. Kao zaljubljenik Kristove Crkve, Stepinac je tada u Dubrovniku osudio opake ideologije komunizma, fašizma i nacizma te govorio o ‘katoličkoj nauci i Kristovom evanđelju odakle su primali nadahnuće veliki pjesnici, učenjaci, umjetnici i pisci; državničku mudrost nalazili državnici starodrevne Dubrovačke Republike; vrli pomorci i junaci minulih stoljeća crpili snagu vjere te duše marnih poljodjelaca i obrtnika nalazili utjehu i zadovoljstvo’“ podsjetio je nadbiskup Puljić na blaženikove riječi. Nakon mise, puk je počastio Stepinčeve moći koje su bile izložene pokraj oltara u crkvi na Bilom Brigu.
Ines Grbić