Od ravnodušnosti do milosrđa – O poruci pape Franje za 49. Svjetski dan mira
Poruka pape Franje za 49. Svjetski dan mira
- Blaženi Pavao VI. uveo je prvi puta ‘Svjetski dan mira’ 1968. koji se, evo, ove 2016. Obilježava 49. put. Pavao VI. ga je slavio 11 puta, a njegov nasljednik sveti Ivan Pavao II. 27 puta. Papa u miru, Benediktu XVI. proslavio ga je osam puta, a papa Franjo, evo, obilježava ga treći put. Teme koje su četvorica papa obrađivali veoma su raznolike. Spomenimo samo nekoliko da se vidi široki spektar ideja na koje su nas pape poticali i pozivali: Promaknuće ljudskih prava put je k miru; Odgajati za mir putem pomirenja; Želiš li mir čini pravdu; Želiš li mir brani život; Mir zavisi i od tebe; Istina je snaga mira; Mir je Božji dar; Razvoj je novo ime mira; Iz obitelji se rađa mir čovječanstva; Ako želiš mir, pomozi siromasima; Nema mira bez ljubavi i oprosta; U poštivanju ljudskih prava tajna je pravog mira.. Vjerska sloboda, put koji vodi k miru. Odgajati mlade za pravdu i mir. Blago mirotvorcima. Bratstvo – osnova i put k miru. Nikad više ropstva, braćo.
U kontekstu jubilarne godine milosrđa papa Franjo je svoju poruku naslovio ”Od ravnodušnosti do milosrđa”. On polazi od činjenice kako ”Bog nije ravnodušan jer se brine za čovjeka i ne napušta ga”. No, mir je Božji dar, ali i plod ljudskog pregnuća pa smo svi pozvani provoditi ga u djelo. Istina, ”ratovi i terorizam s otmicama i progonima zbog etničkih ili vjerskih razloga, obilježili su cijelu prošlu godinu” i uzeli toliko maha da bi se moglo govoriti o “trećem svjetskom ratu”. No, ima događaja, veli Papa, koji nas potiču da ”ne gubimo nadu u čovjekovu sposobnost kako uz pomoć Božje milosti, pobijediti zlo i ne prepustiti se bezvoljnosti i ravnodušnosti. Papa podsjeća na napore svjetskih čelnika u traženju novih putova za rješavanje klimatskih promjena i očuvanja Zemlje, naše zajedničke kuće. Puno je razloga da se djeluje za ranjivu braću i sestre kao i za zaštitu zajedničkog dobra.
- Budući da ravnodušnost predstavlja pravu prijetnju ljudskom rodu, Papa poziva da je prepoznamo i pobijedimo u vidu stvaranja mira. Ona nije nešto osobno, već “globalno”. A njezin prvi oblik očituje se u ravnodušnosti prema Bogu koja onda vodi do ravnodušnosti prema bližnjemu i prema stvorovima. Čovjek si umišlja samodostatnim pa drži kako Boga uopće i nema. Traži isključivo svoja prava pa postaje ravnodušnim prema bližnjima. I dok jedni na siromahe svaljuju krivnju za njihove probleme, drugi su u blagostanju i lagodnosti postali gluhi na vapaje i boli trpećeg čovječanstva. I nisu više kadri osjetiti samilost prema drugima. ”Ne zanimaju ih problemi, patnje i nepravde drugih, jer srce im je ohladilo” (Poruka za korizmu 2015.)
No, Bog ne ostavlja čovjeka jer ga zanima njegova sudbina i povijest. Kad se Izrael našao u ropstvu u Egiptu, Bog intervenira i veli Mojsiju kako je ”vidio jade svoga naroda i čuo pritužbe, pa je odlučio izbaviti ga iz šaka egipatskih i odvesti u zemlju kojom teče med i mlijeko” (Izl 3, 7-8). Bog, dakle, gleda, sluša, poznaje, silazi i oslobađa. On nije ravnodušan, već pažljiv i djeluje. To isto učinit će u svome Sinu Isusu, kad se utjelovio i solidarnost pokazao u svemu osim u grijehu. Osuđujući one koji uskraćuju pomoć bližnjemu u potrebi (Lk 10, 31.32), Isus nas uči kako biti milosrdni poput Oca (Lk 6, 36), te prispodobom o dobrom Samarijancu (Lk 10, 29-37) poziva slušatelje, a napose svoje učenike, neka uče zaustaviti se, pomagati i ublažavati patnje i boli svoje braće i sestara svim sredstvima koja im stoje na raspolaganju.
- Stoga gdjegod je Crkva prisutna ondje mora biti vidljivo Očevo milosrđe, u župama, zajednicama i društvima svatko mora naći oazu milosrđa” (Lice milosrđa, 12). Upravo zbog toga Papa poziva neka se promiče kultura solidarnosti i milosrđa kako bi se pobijedilo ravnodušnost. A mir će biti plod kulture solidarnosti, milosrđa i suosjećanja. Posebice u skrbi za ranjene, bolesne i poginule, kao i i u brizi za migrante koji idu u potragu za boljim životom. To su zapravo duhovna i tjelesna djela milosrđa temeljem kojih ćemo i mi biti suđeni na koncu života. Papa poruci spominje novinare i fotografe koji informiraju javnost o teškim sudbinama i posvećuju se obrani ljudskih prava; posebice pravâ etničkih i vjerskih manjina, domorodačkih naroda, žena i djece, i najranjivije naše braće i sestara. Među njima je i mnogo svećenika i misionara koji, kao dobri pastiri, ostaju uz svoje stado te ih podupiru usprkos opasnostima i nevoljama. Na koncu poruke Papa zahvaljuje pojedincima, obiteljima, župama, redovničkim zajednicama, samostanima i svetištima koji su odgovorili na njegov ”poziv da prihvate jednu izbjegličku obitelj” (Angelus, 6. rujna 2015.).
U duhu Jubileja milosrđa Papa se na koncu obraća civilnom društvu koje potiče neka učine konkretne i hrabre geste u korist najranjivijih članova društva, poput zatvorenika, migranata, nezaposlenih i bolesnika. I moli ih nek se trude stvarati rada mjesta za nezaposlene i poboljšavati uvjete života bolesnih s jamstvom pristupa zdravstvenoj skrbi i lijekovima nužnima za život. Na koncu poruke Papa upućuje vođama naroda tri konkretna poziva:
- Najprije ih poziva neka se suzdrže od uvlačenja drugih naroda u sukobe i ratove koji uništavaju ne samo materijalna, kulturna i društvena bogatstva, već i njihov vlastiti, moralni i duhovni integritet.
- Pozivam ih neka brišu ili otpišu međunarodne dugove najsiromašnijih zemalja.
- Na kraju Papa poziva sve državnike neka surađuju i poštuju vrijednosti, posebice života, pa neka ne krše temeljno i neotuđivo pravo nerođenih na život. Svoje dobre želje za Novu 2016. godinu Papa povjerava zagovoru BDMarije koja se brine za potrebe ljudskog roda, jer ona je ”početak boljega svijeta” (Trški Vrh). Ona neka nas zagovora kod svoga Sina Isusa -Kneza mira, koji neka usliši naše prošnje i blagoslovi napor i naš rad oko izgradnje mira u svijetu. Njega neka štuju svi narodi i svi krajevi svijeta, a mi kao novogodišnju čestitku upućujmo jedni drugima onaj Mojsijev blagoslov iz prvog čitanja: ”Neka te, Gospodin, blagoslovi i čuva! Neka te licem svojim obasja i milostiv neka ti bude! Neka svoj pogled svrati na te i mir ti donese! Amen!
† Želimir Puljić, nadbiskup
Zadar, katedrala -Nova godina 2016.