Svjedočanstvom vjernika laika unositi kršćanske vrijednosti u društvenu zbilju, poruka je zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića na predavanju koje je u ponedjeljak 28. rujna održao u crkvi sv. Dimitrija u Zadru mladima koji sudjeluju na Forumu mladih katolika Hrvatske za društvenu uključenost. Govoreći o suodgovornosti vjernika laika u Crkvi i društvu, mons. Puljić je predstavio dokument ‘Za život svijeta- Pastoralne smjernice za apostolat vjernika laika u Crkvi i društvu u Hrvatskoj’ (Glas Koncila, 2012), kojeg su hrvatski biskupi izdali uz pedesetu obljetnicu otvorenja Drugog Vatikanskog sabora. „Glede prioriteta djelovanja laika u sadašnjem vremenu, tri su goruća područja: prevladavanje naslijeđenog mentaliteta koji koči aktivno zauzimanje i suodgovornost, formiranje, informacija i edukacija vjernika laika te pitanje prikladnih operativnih modela za njihovo djelovanje u Crkvi i društvu. S obzirom na djelovanje u javnosti, kao prikladan operativni model djelovanja laika, sve više se nameće potreba formalno organiziranog laikata u sklopu društava, udruga, pokreta i zajednica. To može pomoći organiziranijem sudjelovanju laikata u spasenjskom poslanju Crkve. Laici, odazovite se Kristovom glasu i budite suradnici u djelu spasenja“ potaknuo je mons. Puljić, istaknuvši da treba odbaciti ‘mentalitet pastoralne lijenosti i grijeha nečinjenja’. Sve više laika uviđa i cijeni stav Crkve koja se bori za dobro čovjeka u društvu kojem je zbog nedostatka vrednota potrebna duša koja će mu dati nade.
„Prisutnost laika u Crkvi nije novost. Od prvih stoljeća kršćanstva laici su imali važnu ulogu. Sjetimo se apostola Pavla i njegovih vrijednih suradnika i suradnica, preko pedeset ih spominje po imenu u svojim poslanicama. No, tijekom stoljeća bilo je razdoblja kad su laici bili potisnuti u drugi plan. Što se tiče sadašnjeg stanja u našem društvu, moglo bi se govoriti o određenoj ‘suši’ glede angažmana vjernika laika. Pedeset godina komunističkog sustava branilo je osnivanje društava s vjerskom konotacijom i javno djelovanje vjerničkog laikata“ rekao je nadbiskup, dodavši kako Crkva u Hrvatskoj zbog ondašnjih političkih okolnosti nije mogla provesti koncilske smjernice. Sada je došlo vrijeme za nadoknađivanje propuštenog. Tom cilju služi i dokument ‘Za život svijeta’.
Dokument polazi od suodgovornosti svih članova Božjeg naroda i želi pomoći laicima, suradnicima u evangelizaciji svijeta, da u novim okolnostima što bolje izvrše svoju odgovornost za poslanje primljeno na krštenju. „Crkva je u svakom vremenu pozvana ostvarivati program božanskog Utemeljitelja koji je potiče neka ‘ide po svem svijetu i propovijeda evanđelje svemu stvorenju’ (Mk 16,15). Taj poziv i nakon 20. st. odzvanja istom snagom i značenjem u srcima zaređenih službenika i vjernika laika koji su najbrojniji članovi Crkve“ rekao je mons. Puljić, podržavajući što aktivnije uključivanje laika u poslanje Crkve u hrvatskom narodu. „Svoju suodgovornost laici mogu izražavati na osobnoj, obiteljskoj, profesionalnoj, društveno-kulturnoj, umjetničkoj i političkoj razini. Premda su stjecanjem neovisnosti učinjeni znatni pomaci u uključivanju laika u život Crkve, osobito preuzimanjem odgojno-obrazovne uloge u školi i župi, mora se priznati, kad je riječ o prisutnosti vjernika laika u društvu, kako tu zaostajemo. Crkva je pozvana biti kvasac u društvu“ rekao je nadbiskup Puljić.
Dokument, koji je 31. svibnja 2012. g. predstavljen u zgradi HBK u Zagrebu, ima 127 brojeva raspoređenih u sedam poglavlja. To su: kratak pregled povijesti organiziranog djelovanja hrvatskog laikata, teološki temelj i kanonski okvir djelovanja vjernika laika, područja suodgovornosti vjernika laika u Crkvi i društvu, ostvarivanje suodgovornosti, različite službe u Crkvi, prioriteti za djelovanje vjernika laika u aktualnoj situaciji te djelovanje vjernika laika u vjerničkim društvima i skupinama. Slijedeći Kompendij socijalnog nauka Crkve, u dokumentu je opisano deset područja suodgovornosti za djelovanje laika. Prvo područje je dostojanstvo ljudske osobe i njena prava; odnosi se na cjelokupnu kršćansku antropologiju s njenim temeljnim istinama koje su pretočene u načela kršćanskog življenja. U to područje spada zaštita ljudskog života od začeća do naravne smrti. Drugo područje je brak, obitelj, odgoj i osobito poslanje žene.
„Tendencije redefiniranja braka, obitelji, spolnog identiteta, nastanka života i njegovog nasilnog prekida, reproduktivnih i odgojnih prava te prava djece, predstavljaju sve veće probleme i izazove na koje je cijela Crkva pozvana odgovoriti promicanjem izvorne i cjelovite istine o životu, braku i obitelji. Vjernici laici u tome imaju važnu i nezamjenjivu ulogu“ istaknuo je mons. Puljić. Ostala područja za djelovanje laika opisana u dokumentu su ljudski rad, opće dobro, istina, sloboda i pravednost, gospodarski život, političko djelovanje, uloga međunarodne zajednice te očuvanje okoliša i mir.
Ines Grbić