Predsjednik HBK, zadarski nadbiskup Želimir Puljić i patrijarh srpski Irinej, vrhovni poglavar Srpske pravoslavne crkve, susreli su se u utorak 18. kolovoza u katedrali sv. Stošije u Zadru, kada su razmijenili prigodna obraćanja. Patrijarh Irinej bio je u pratnji nekoliko episkopa iz svih dijelova Srbije, a boravi u Hrvatskoj na poziv episkopa dalmatinskog Fotija, povodom proslave 400. obljetnice bogoslovije u Krki. Uz pohod vjernicima Dalmatinske eparhije u Zadru, patrijarh je sa zadarskim nadbiskupom želio iskazati počast svetim moćima zajedničke srijemske mučenice sv. Stošije iz rimskh i prvih kršćanskih vremena. Mons. Puljić smatra znakovitim susret u njenoj katedrali jer je Stošija stoljećima povezivala Istok i Zapad, pravoslavne i katoličke vjernike.
Susret u Zadru nadilazi dimenzije lokalnih granica i prostora, istaknuo je mons. Puljić. „Imajući pred očima 20. st. i brojne napetosti od kojih su trpjeli Hrvati i Srbi, kako zbog ratova svjetskih razmjera tako i zbog lokalnih sukoba i razmirica, poželio bih da ovaj susret bude doprinos miru i stabilnosti u Hrvatskoj i Srbiji. Uvjeren sam da voditelji naših vjerničkih zajednica, episkopi i biskupi, župnici i parosi, kao i zauzeti vjernici laici, mogu na tom planu puno doprinijeti. Premda su ožiljci nedavnih ratnih stradanja još uvijek svježi, pa teren nije najpogodniji za ekumenska druženja i poruke, smatram da se mi kršćani ne smijemo umarati širiti ljubav, snošljivost i praštanje“ rekao je mons. Puljić u obraćanju patrijarhu, istaknuvši da su na to osobito pozvani katolici i pravoslavci, jer ih vežu iste knjige i tradicija, kerigma i liturgija te učiteljstvo zajedničkih prvih sedam sabora. Pohod patrijarha u pratnji episkopa doprinos je suradnji dviju Crkava, rekao je mons. Puljić, želeći da to bude poticaj i vjernicima obiju zajednica koji vjeruju u Krista uskrsloga, jedinog otkupitelja čovjeka.
Visoka obljetnica odgojno-obrazovne ustanove Srpske pravoslavne Crkve u Dalmaciji zbog čega je patrijarh stigao u Hrvatsku „pokazuje kako su katoličke i pravoslavne crkvene odgojno-obrazovne institucije stoljećima preporađale Europu na intelektualnom, duhovnom, odgojnom i kulturnom polju. Grad Zadar se s pravom ponosi što je već prije šesto godina, poput drugih europskih gradova, Bologne, Pariza, Cambridgea i Padove, krajem 14. st., imao prvo sveučilište koje je osnovala Katolička Crkva preko dominikanskog reda“ rekao je mons. Puljić, čestitavši na četiri stoljeća postojanja bogoslovije na Krki.
Nadbiskup je podsjetio i na sadržaj Ekumenske povelje u Strasbourgu od 22. travnja 2001. g., koju su potpisali predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) i predsjednik Konferencija europskih Crkava (KEK), uz smjernice za suradnju među kršćanskim Crkvama. Istaknuli su tri važna zadatka: potrebno je ići jedni drugima, zajednički djelovati i zajednički moliti.
„Ekumenizam živi od tog zajedničkog trostrukog hoda. Dva su područja osobito aktualna u ostvarivanju tih smjernica: to je Europa koja je stoljećima bila poprište nacionalnih, vjerskih i regionalnih napetosti i sukoba te Sveta Zemlja koja u moru islamskog svijeta pruža doista tužnu sliku kršćanske razjedinjenosti“ istaknuo je mons. Puljić. Nadbiskup je naglasio i značaj Bogorodice koju časte pravoslavni i katolici, čije su Uznesenje katolici proslavili, a pravoslavni će za deset dana.
„Upravimo joj molitve za naše svete Crkve koje u ime Isusovo predvodimo i za naše narode kojima po svetom redu služimo. Ona je opisana u spisima Otaca kao Djevica koja moli, sluša, žrtvuje i prinosi. Neka nas poziva da se oko nje sabiremo kao u apostolsko doba. Ona, majka apostola, neka štiti i zagovara vjernike katoličke i pravoslavne Crkve u Srbiji i Hrvatskoj, Europi i svijetu“ poželio je nadbiskup Puljić.
Patrijarh Irinej, arhiepiskop pećki i mitropolit beogradsko-karlovački, pozdravio je mons. Puljića pozdravom kojeg upućuju mitropolitima: Vaše visoko preosveštenstvo. Zahvalio je na riječima dobrodošlice i dočeku, izražavajući divljenje Stošijinoj ‘divnoj katedrali koja je dom Božji, hram sveti, u kojem se vjernici sabiru na molitvu i bogoslužje’. „Drago mi je što je Gospod dao priliku da posjetim ovaj drevni kršćanski grad koji je imao priliku da dočeka i apostola Pavla. Nije nemoguće. Nemamo podataka o tome, no budući da je bio u ovim krajevima, u njegovo vrijeme Zadar je bio njegov grad. Ovaj grad i ovaj divni hram obilno nas podsjećaju na naše zajedničko vrijeme, kad je bila jedna kršćanska Crkva. To vrijeme nije bilo kratko i nije bilo toliko daleko od našeg vremena. Bilo je to vrijeme kojem se Gospod radovao. Vjerujem, ako mi budemo radili da se to vrijeme povrati, obradovat ćemo našeg zajedničkog Gospoda, naše svete ugodnike, među kojima je i sv. Anastazija Rimljanka“ rekao je patrijarh Irinej i nastavio:
„Imamo puno zajedničkog, i pored izvjesnih razlika. Ali puno je više onoga što nas sjedinjuje, zbližava i čini da budemo jedni – ako ne zajedno, barem jedni pored drugih. Bilo je vrijeme koje bih rekao da se ne ponovi, kada smo činili nešto što ne priliči kršćanskom imenu. Kada se čovjek udalji od Boga, onda je sve moguće. Svi se molimo Gospodu svakodnevno, i za jedinstvo Crkava, i da ono vrijeme bude daleko od nas i da se nikad ne ponovi“ rekao je patrijarh, istaknuvši da živimo u vremenu koje nas upućuje jedne drugima.
„Imamo zajedničkog bližnjega koji nisu s nama. Radi te blizine mi smo dužni i pozvani nešto učiniti, da premostimo prošlost. Onu prošlost koja nas je dijelila. Prošlost koja je ostavila traga, s kojom se ne ponosimo. Gospod želi našu zajednicu. I mi svi činimo i trebamo činiti, ako već nismo zajedno, ali da budemo bliski jedni drugima. Na nama je, na našim Crkvama vrlo velika odgovornost. Onakvi kakvi budemo mi, konkretno Vi i ja, koji predstavljamo svoju Crkvu, takvi će biti i naši vjernici. Jer oni gledaju u nas, podržavaju nas i čine ono što mi želimo. Pa da se potrudimo da činimo i živimo ono što Gospod želi. Jer svi smo njegov narod“ poručio je patrijarh Irinej. Istaknuo je kako Crkva katolike i pravoslavne sjedinjuje, zbližava i daje srodstvo.
„Ono što nas sjedinjuje i što nam je zajedničko puno je veće od onoga što nas dijeli. Potrudimo se da podržimo to što nam je zajedničko, da to proglašavamo za našu metodu, plan i program našeg života. I sigurno će mnoge stvari biti bolje nego što jesu“ rekao je patrijarh Irinej zaključivši: „Neka Gospod blagoslovi narod katolički i pravoslavni, pravoslavni i katolički, da se potrudimo biti djeca Božja. Svete tajne i sveta liturgija su nam bliski, i ako to budemo imali u vidu, sigurno se neće ponoviti ono što je nekad bilo. Nekada je ovdje bilo puno više Srba nego što je danas, a vrijeme koje je iza nas, svjedoči, govori da je bilo vrijeme kad smo živjeli kao braća.
Molimo se Bogu da se to vrijeme vrati. Život nam brzo prolazi. A nema veće tragedije za čovjeka, nego da gaji mržnju prema nekome. Mržnja više ubija i satire onoga u kome jest, nego onoga na koga se ona odnosi. Jer prvo je u nama. Neka nas Gospod od nje sačuva, da zaista budemo kao braća, jer nosimo zajedničko ime, kršćani, po Gospodinu našem koji nam je jedini Spasitelj u kojeg vjerujemo. Prema tome, dužni smo i pozvani smo biti braća“.
Susret u katedrali održan je nakon pohoda patrijarha Irineja pravoslavnoj crkvi sv. Ilije koja se nalazi u neposrednoj blizini zadarske katedrale. Patrijarha je na ulaznim vratima dočekao i pozdravio katedralni župnik Josip Radojica Pinčić, a uz zvuke orgulja patrijarh je došao do prezbiterija gdje ga je dočekao mons. Puljić u pratnji svećenika. Nakon prigodnih govora, obojica su sa svojim pratnjama pohodili pokrajnu lađu katedrale gdje je sarkofag s moćima sv. Stošije koju su članovi Pravoslavne Crkve počastili i pjevanjem tropara njoj u čast. O životu sv. Stošije, njenom štovanju u Zadru i dolasku moći 810. g., ukratko je rekao don Dario Tičić, župnik zadarske Belafuže.
Susret je završen u Nadbiskupskom sjemeništu ‘Zmajević’ gdje su se nadbiskup Puljić i patrijarh Irinej zadržali u osobnom razgovoru. Zadarski svećenici i episkopi također su u tom istom prostoru, svečanoj dvorani Sjemeništa, imali zajednički susret. Domaćini su bili rektor i duhovnik sjemeništa, don Čedomil Šupraha i Stanislav Wielinski te nadbiskupijski vikar za pastoral don Igor Ikić.
Nadbiskup Puljić u katedrali je uvodno pozdravio patrijarha Irineja riječima apostola Pavla Korinćanima: Neka milost Isusa Krista i ljubav Boga Oca, kao i zajedništvo Svetoga Duha, bude uvijek sa svima nama.
Ines Grbić
