Proslava svetkovine Velike Gospe u subotu 15. kolovoza okupila je tisuće vjernika u župi Uznesenja BDM na Pagu. Koncelebrirano misno slavlje u župnoj crkvi Marijina uznesenja u Pagu predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić, nakon što je procesija s čudotvornim Gospinim kipom pristigla od svetišta Gospe od Starog grada do zborne crkve u Pagu. Nadbiskupova propovijed bila je u znaku spomena bl. kardinala Alojzija Stepinca kojeg je povijest Crkve upisala u niz najhrabrijih biskupa Europe onog tragičnog vremena. „Poput susreta Marije i Elizabete, koji je bio pun simbolike i značenja za povijest spasenja, tako je i pohod Hrvatskoj sv. Ivana Pavla II. bio ispunjen znakovitim zbivanjima. Prvo je podudarnost dana proglašenja blaženim Stepinca (3. listopada 1998.), s danom obrane pred komunističkim sudom u Zagrebu (3. listopada 1946.), kad je osudio ideologiju komunizma i najavio njen kraj. Druga znakovitost je njegovo hodočašće u prasvetištu Gospe od Otoka u Solinu, gdje su naši vjerski i narodni korijeni. Tamo je započela i Velika devetnica našeg narodnog okupljanja koja je označila početak pada bezbožne ideologije komunizma. Velike zasluge za program i organizaciju te devetnice imao je i sin Paga, pokojni Živko Kustić. Treći, najznakovitiji čin je činjenica što je papa Wojtyla, za kojeg svi smatraju da je ‘srušio Berlinski zid’, nadgrobni spomenik razdijeljene Europe, došao u Hrvatsku proglasiti blaženim mučenika Stepinca koji je imao hrabrosti komunističkim silnicima poratnog vremena reći: ‘Na sve optužbe koje se protiv mene iznose odgovaram: Moja je savjest mirna. Za svoje uvjerenje kadar sam podnijeti prijezir i poniženje i pripravan svaki čas i umrijeti’“ rekao je mons. Puljić.
Istaknuo je kako je beatifikacija u Gospinom svetištu u Mariji Bistrici bila milosni događaj za koji zahvaljujemo Mariji, vjernoj odvjetnici. „Ona je bila zagovornica i velikom zagrebačkom nadbiskupu Alojziju koji je u najteže vrijeme rata i poraća mogao hrabro stati na braniku vjere i neustrašivo se sukobiti s ognjenim Zmajem. To se može primijeniti na dvije najopasnije ideologije 20. st.: fašizam i komunizam“ rekao je mons. Puljić, dodavši kako su za vrijeme rata komunisti slušali i prepisivali Stepinčeve propovijedi dok je osuđivao zlodjela fašista. Kad je poslije rata kritizirao komunistička zlodjela, proglasili su ga neprijateljem naroda, osudili na šesnaest godina robije i gubitak građanskih prava na pet godina. „Prežalosni proces, kako ga je nazvao tadašnji papa Pio XII., bio je početak svršetka bezbožne komunističke i ateističke ideologije. Taj završetak je predugo trajao, pet desetljeća, i koštao je puno ljudskih života: od Bleiburga, Macelja i brojnih Jazovki, do najnovijih žrtava Domovinskog rata“ rekao je nadbiskup, istaknuvši kako sedamnaest godina od veličanstvene svečanosti u Mariji Bistrici, osjećamo radost i veliko značenje što je sv. Ivan Pavao II. Marijinog štićenika Alojzija ubrojio među mučenike Kristove Crkve u nacionalnom svetištu u koje je Stepinac rado odlazio i vodio hodočašća dok je bio na slobodi. „Kao što je starica Elizabeta po nadahnuću Duha Božjeg prepoznala znakovitost susreta pa izrekla prekrasne pohvale na Marijin račun, tako je i Wojtyla u 78. godini života došao u Mariju Bistricu reći pohvalne riječi o našem kardinalu Stepincu. Iako je već bio u poodmakloj dobi, nije se umarao do zadnjeg trenutka svog života poput Božjeg generala predvoditi vojsku u borbi sa zlom i zasjedama svijeta, u obrani ljudskih i božanskih prava. Zato je bio kritičan prema suvremenim moćnicima, apostolski zagrijan za navještaj istine i nepopustljiv prema lažnim ideologijama, posebice prema sustavima koji su mislili graditi svijet bez Boga. Treće tisućljeće ne može započeti ‘sramotom našeg stoljeća’, kako on naziva ateizam svih boja, koji je Boga otpisao i skinuo s prijestolja pa je zapuhnuo ledeni vjetar“ upozorio je mons. Puljić, istaknuvši da se u osobi Stepinca spojila tragedija koja je pogodila hrvatski narod i Europu tijekom 20. st., obilježenu velikim zlima: fašizmom, nacizmom i komunizmom. Stoga je sv. Ivan Pavao II. naveo u svojoj propovijedi riječi bl. Alojzija iz 1943. g., kad je Europa bila pritiješnjena nasiljem: “Katolička Crkva osuđuje sve nepravde, ubijanja nevinih, paleže mirnih sela i sva zatiranja sirotinjskih žuljeva. Crkva je za poredak koji je toliko star koliko i deset zapovijedi Božjih. Ona je za poredak koji je napisan ne na raspadljivom papiru, nego u savjesti ljudskoj prstom Boga živoga”. Sažimljući odlike Stepinca, papa je rekao kako su vjera u Boga, poštivanje čovjeka, ljubav prema svima do praštanja i jedinstvo s Crkvom kojoj je na čelu Petrov nasljednik bile prepoznatljiv karakter tog neustrašivog pastira. „Draža mu je bila tamnica nego sloboda, samo da bi obranio slobodu Crkve i njeno jedinstvo. Nije se strašio okova kako ne bi bile okovano evanđelje“ rekao je mons. Puljić, zaključivši da je ime Stepinac za nas poruka istine i dobrote, vjernosti Bogu, Crkvi i čovjeku, poruka ljubavi prema svom narodu, kako piše na njegovom grobu: ‘U ljubavi prema hrvatskom narodu ne dam se ni od koga natkriliti’. Uoči svetkovine, u petak 14. kolovoza, u svetištu Majke Božje od Starog Grada bilo je cjelonoćno bdjenje.
Ines Grbić