Križ mladih zadarske nadbiskupije kojeg će nositi mladi u procesiji 8. svibnja od poluotoka do Višnjika u Zadru gdje će biti postavljen na pozornici s koje će se predslaviti misa doradio je akademski umjetnik Dragan Kwiatkowski. Križ je visok 3,10 m, širok 1,90 m, debljine drva 12 cm, teškog 115 kg. Taj hrastov splav star 5000 godina izvučen je iz rijeke Drave, a u križ ga je oblikovao umjetnik Petar Kazija koji je preminuo te njegov rad dovršava Kwiatkowski. Pred križem su prošle godine u župama zadarske nadbiskupije molili mladi. Tijelo Krista okružuju na krajevima križa reljefi: golub, znak Duha Svetoga, Višeslavova krstionica, lik Gospe od Zečeva, središnjeg marijanskog svetišta zadarske nadbiskupije te sv. Krševan, zaštitnik Zadra uoči čije svetkovine je Godina mladih otvorena. Križ je bio u lošem stanju, ispucan pukotinama i izložen vlagi te ga je Kwiatkowski morao sanirati; zbog ‘skupljanja’ spojenih greda križa došlo je do razmaka u uzorku pletera čije je neravnomjerne razlike u linijama trebalo ujednačiti. Kwiatkowski je iznova klesao lice, stopala, halju i ornament na njoj. “Kiparski dio posla je dovršen. Petar i ja pišemo istim pismom, razumijemo se. Kao da je bio sa mnom dok sam radio, mislio sam kako bi on razmišljao. U konzultaciji mislima s njim to je ‘išlo’ jer govorimo istim umjetničkim jezikom pa nije bilo problema” kaže Kwiatkowski koji je vrlo istančano i fino obradom istaknuo reljef Kristova lica, prsa i ruku. Križ je patinirao vodenim ‘pajcom’ na bazi špirita i prelakirao bezbojnim mat lakom za zaštitu od vremenskih utjecaja. Slijedilo je prosvjetljavanje površine da bi se dobila jača reljefnost i bolje osjetila forma križa u boji trešnje, ne agresivno crvene. Ljepotu križa uzdižu i poludraga kamenja oniks i opal plave, zelene i žute boje. Neki su u pozlaćenim limicama kao okvirima a neke je direktno ugradio u drvo. Kwiatkowski je uskladio da se dragulji na aureoli razlikuju od onih na halji, a crvene je postavio kao znak pet Kristovih rana na rukama, nogama i rebru. Tijelo Krista ima pozlatu na halji i aureoli, tragom originalnog uzorka križa iz 12. st. iz zadarske crkve sv. Mihovila. To je ujedno bio i predložak za zavjetni Branimirov križ kojim je kardinal Franjo Kuharić prije 30 godina blagoslovio hrvatski narod u Ninu na velebnoj proslavi Branimirove godine. Neke je dragulje Kwiatkowski zalijepio a neke pričvrstio u metalnom podlošku. Pozlatio ga je tankim 24-karatnim zlatom u listićima zalijepivši ga posebnim trajnim ljepilom. Njime se rade i vanjske skulpture poput kipa Majke Božje ispred zagrebačke katedrale. To je ljepilo čvrsto a zlato se ne može skinuti i ukrasti. “U početku je bilo treme kad sam primio križ, dok se nisam ‘okuražio’ početi ga raditi. Sad me obuzima fini osjećaj ponosa. Bit’ će mi drago da se ljudima svidi, da se pojavi u javnosti i još dugo služi u dobrom stanju” kaže Kwiatkowski, porijeklom Poljak, čije prezime u prijevodu znači ‘Cvitanović’ jer kwiata na poljskom znači cvijet. A Poljak Ivan Pavao II. već je za svog pohoda Zadru povezao Kwiatkowskog i Kaziju u radu. Kazija je izradio sedes na kojem je sjedio Ivan Pavao II. kad je na Forumu predmolio Šesti čas, a sad će s tog sedesa slavlje SHKM-a na Višnjiku 8. svibnja predslaviti zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Kwiatkowski je tada izradio kameni reljef Krista Kralja ispred kojeg je papa bio na pozornici te je Ivan Pavao II. na drvenom sedesu ispred mramornog reljefa Krista, kad je rekao ‘ljubljeni puče hrvatski’, trajna uspomena Zadra i Hrvatske u zahvalnosti Velikom papi.
Ines Grbić