“Crkva i samostan paških benediktinki” naziv je Zbornika u izdanju Matice Hrvatske Pag i samostana benediktinki sv. Margarite u Pagu koji je u subotu 5. lipnja predstavljen u samostanskoj crkvi benediktinki u Pagu. U promociji su sudjelovali i zadarski nadbiskup Želimir Puljić, paški sin don Živko Kustić, potpredsjednik Matice Hrvatske Stjepan Sučić, sveučilišni profesori, kulturni djelatnici i paški puk. Susret je moderirao dr. Miroslav Granić, glavni urednik Zbornika kojeg su predstavili dr. Slavko Slišković sa zagrebačkog KBF i dr. Ante Gulin s Odsjeka za povijesne znanosti HAZU-a. Zbornik sadrži izlaganja sa znanstveno stručnog skupa u Pagu 2004. g. posvećenog uspomeni opatice Gertrude Magaš. U prvom dijelu Zbornika sedam izlaganja opisuju povijest crkve i samostana paških benediktinki prvog spomena u Starom Gradu 1318. g., njihovu umjetničku baštinu te obnovu crkve i samostana od 1998. do 2000. g. Drugi dio Zbornika ‘Časna majka Getruda Magaš opatica’ u sedam izlaganja opisuje život paške opatice Gertrude Magaš (1897-1974, kršteno Serafina Anđela) koja je od 20-ih do 70-ih godina 20. st. ostavila neizmjeran trag u životu paškog samostana istaknuvši se inteligencijom i zdravom pobožnošću. Dobitnica je odličja za zasluge u spašavanju djece u Drugom svjetskom ratu. Predvodila je brojna vjerska događanja, vodila Počasnu stražu Srca Isusova. U ratnim godinama propovijedala je u samostanskoj crkvi uz dopuštenje šibenskog biskupa Jerolima Milete svjedočeći snažnu duhovnost i mudrost. S paškim župnim vikarom don Josom Felicinovićem utemeljila je karitativnu djelatnost u Pagu; vodila je pučku kuhinju caritasa sa 700 obroka dnevno, organizirala prehranu 200 paške djece. U samostanu je provela 57 godina, do svoje smrti, a ušla je u nj u 21. godini. Poglavaricom je postala u Drugom svjetskom ratu za vrijeme talijanske okupacije 1942. g. promičući hrvatsku nacionalnu svijest. U 24 godine službe opatice postaje najpoznatija i utjecajna osoba paškog područja. Bila je upraviteljica dječjeg vrtića sv. Anđela čuvara u kojem su odgojene generacije Pažana. “Sva u Bogu i sva u Pagu” opisao je don Živko majku Gertrudu kao neponovljivu osobu po kojoj je jako djelovao Duh Sveti; označila je Pažane koji su sačuvali katoličku vjeru i hrvatsku narodnost. Crkva u Pagu bila je poznata po njoj i Felicinoviću. 
“Lako je bilo vjerovati u Boga dok je iz samostana zračila majka Gertruda. To je neopisivo i neizrecivo. Čitala je puno, a to je i vjerovala. Bila je duša i skrb cijelog Paga. Mnoge obitelji su spašene i djeca sačuvana. Nitko se od neprijatelja Crkve u Pagu nije usudio biti protiv majke Gertrude” rekao je don Živko; s njim je opatica razgovarala od njegove dječačke do bogoslovske dobi. “Cijelo 20. st. u Pagu je molila, savjetovala i žrtvovala majka Gertruda. Nama Crkva nije bila teorija, dokazivati da ima Boga. Trebalo je samo poznavati majku Gertrudu i don Josu – i odmah si znao da ima Boga, jer takvi ljudi bez Boga ne bi postojali. Zahvaljujući katolištvu majke Gertrude i don Jose vjera nije bila politika nego predanje. Vjeruj kao majka Gertruda i don Joso, to je vjera Isusova” zaključio je don Živko.
Nadbiskup Puljić na svečanosti protkanoj vjerom, kulturom, narodnim osjećajem i zahvalnošću prema onima kojima je dugujemo osjetio je ponos i radost zbog Felicinovića, majke Gertrude i svih anonimnih vjernika nadahnutih njihovim svjedočanstvom. “Samostani daju poruku i za naše vrijeme koje vapi za stabilnošću koju je sv. Benedikt ondašnjoj Europi ostavio u nasljeđe. Benediktovo poslanje i karizma bili su stabilnost u vrijeme nestabilnosti i danas su itekako aktualni” rekao je mons. Puljić tragom izlaganja dr. Sliškovića o nastanku i karizmi benediktinskog reda. Uime Matice Hrvatske, Stjepan Sučić Zbornik smatra glasom u prilog životu. Predstavlja povijest naše najdublje starine, ustanove benediktinaca značajne za naš opstanak. “Život naroda i život knjige su povezani. Narod treba krijepiti snagom riječi i znanja” rekao je Sučić istaknuvši da je opatica Gertruda svoj život i znanje poput gradiva ugradila u novu hrvatsku povijest koju treba ispisati, istražiti i proučiti kako bismo ostali svoji.
Ines Grbić