ZAVRŠEN STUDIJSKI SUSRET SVEĆENIKA O KOMUNIKACIJI

posted in: Aktualnosti | 0

OLYMPUS DIGITAL CAMERATrodnevni studijski susret svećenika Zadarske nadbiskupije zaređenih u zadnjih deset godina o temi komunikacije završen u petak 13. ožujka predavanjima i kroz radionice o komunikacijskim vještinama vodili su prof. dr. Josip Bošnjaković, voditelj psiholoških i psihoterapeutskih susreta u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji i Ana Uranija, psihologinja u Obiteljskom savjetovalištu caritasa u Zadru.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA„Način komuniciranja s osobama je bitan jer se u komunikaciji događaju promjene u osobi dok s njom komuniciramo, iako se posljedice tih promjena mogu događati i s odgođenim efektom. Ljudi će se vraćati na ono što im govorimo, prisjećat će se o čemu smo razgovarali. Komunicirati je umjetnost i snaga koju imamo u odnosu prema drugima“ rekao je dr. Bošnjaković. Svećenici su u poslanju pomaganja ljudima, te je potaknuo na razmišljanje kako svećenik sebe doživljava u kontaktu s drugom osobom. Podsjetio je na misao pape Franje u pobudnici ‘Radost evanđelja’ kako Crkva svećenike, redovnike i vjernike laike mora uvoditi u umijeće praćenja drugoga, ‘kako bi svi naučili izuti svoje sandale pred svetim tlom drugoga’. Ritam tog praćenja mora biti odmjeren, ohrabrujući, odražavati našu bliskost, poštivanje i suosjećanje koje ujedno ozdravlja, oslobađa i potiče rast u kršćanskom životu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA„U pristupu ljudima Isus je dobro osluškivao situaciju tih ljudi i poznavao ih. Isus je odgovarao na potrebe ljudi. Od sadržaja navještaja ne treba odstupati, no kako sadržaj navještaja uklopiti u kontekst života pojedine osobe ostaje otvoreno pitanje, jer onoliko je putova do osoba koliko je osoba“ rekao je dr. Bošnjaković. Svećenik prije svega naviješta riječ Božju i iz nje iznosi što je odgovarajuće za narod. „Navjestitelj je u prednosti ukoliko poznaje situaciju slušatelja, te je dobro, od koristi je, upoznati se sa situacijom i životom slušatelja. Primjer takvog postupanja je Ivan Krstitelj. Postoji opće načelo djelovanja, ali ako se konkretizira, postaje opipljivo i motivirajuće. Ivana Krstitelja je pitalo mnoštvo što im je činiti. On im odgovori, tko ima dvije haljine i hrane, neka podijeli s onim koji nema. Pitaju ga carinici što im je činiti, kaže da ne utjeruju više nego je određeno. Pitali su ga vojnici što im je činiti, kaže im neka nikome ne čine nasilja i krivo ne prijavljuju. Ivan Krstitelj ima poruku za svaki pojedini stalež koji mu se obraća za pomoć, uzima u obzir kontekst u kojem su osobe rasle“ rekao je dr. Bošnjaković. Istaknuo je i značaj toga da se ljude potiče da budu samostalniji. Ljudi žele biti oslobođeni svojih teškoća, a da sami u tome ne sudjeluju.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA„Kroz komunikaciju postajemo ono što jesmo, odnos nas gradi. Ne znači da se moramo slagati, ali je važno kako će se stav izreći. Do nesuglasica često dođe ne zato što se nešto reklo, nego zbog načina na koji se reklo“ upozorila je Uranija, istaknuvši da je komunikacija s drugima autentična čovjekova potreba, jer kroz te odnose dobije se orijentacija o sebi, svom ponašanju, emocionalno zadovoljstvo i mogućnost ostvarivanja raznih potreba. Snalaženje u komunikaciji je povezano s uspjehom u poslu, u privatnom životu, mentalnim zdravljem. Komunikacija se odvija na sadržajnoj i odnosnoj, verbalnoj i neverbalnoj razini, uključuje razgovor, ali i ponašanje.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPredavači su opisali značajke dobre i loše komunikacije. Dobra komunikacija podrazumijeva govor u ja-porukama, pri čemu pojedinac izriče kako se osjeća zbog ponašanja druge osobe, koje su posljedice njenog ponašanja na tu osobu, što predlaže da se promijeni u ponašanju. Dobro, aktivno slušanje znači razumijevanje, provjeru toga što je osoba razumjela, pitanje. Loša komunikacija je govorenje u ti-porukama, zapovijedanje, omalovažavanje, okrivljavanje, izrugivanje, predbacivanje odgovornosti na druge. Loše slušanje je jednoslojno, selektivno, dolazi do otimanja riječi. Bošnjaković i Uranija su govorili i o modelu dvostrukog interesa u situacijama sukoba. To je pet situacija: borba/nadmetanje, s pristupom pobjednik-gubitnik i porukom ‘Ili će biti kako ja hoću ili nikako’. Takvo ponašanje se sastoji u naređivanju, prijetnji, prisiljavanju, nadmudrivanju, suprotstavljanju, kontroli. Situacija rješavanja problema ima pristup pobjednik-pobjednik, s porukom ‘Moj izbor je…, što bi ti želio?’ To znači prikupljanje informacija, traženje alternativa, prihvaćanje različitosti, uključenost.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAU kompromisu pristup je djelomični pobjednik i djelomični gubitnik, a poruka ‘Ja ću se malo povući, ako se ti malo povučeš’. Ljudi se pritom cjenkaju, naglašavaju razlike, preispituju, slušaju, popuštaju. U situaciji izbjegavanja, pristup je gubitnik-gubitnik, a poruka ‘Sukob? Ma nema nikakvog problema’. Tu se osoba povlači, poriče, odgađa razgovor, ignorira. U situaciji odustajanja-prilagođavanja, pristup je gubitnik-pobjednik, a poruka ‘Kako god ti kažeš…’. Pritom osoba prihvaća kritiku, slaže se, umanjuje svoje ciljeve, laska, smiruje drugu stranu i naglašava njenu pravednost. „Kršćanstvo je nauka o vjeri i ujedno življenje te vjere u odnosu prema Bogu i u odnosu prema čovjeku, prema sebi i drugima. Osoba je interpersonalno biće koje živi s drugima te je potrebno više spoznati sebe i biti sposobniji za komunikaciju s drugima“ poručio je dr. Bošnjaković. Tijekom seminara svećenici su sudjelovali u misnom slavlju i molitvi Srednjeg časa.

 

Ines Grbić

Comments are closed.